• 10.09. (23:40)

    Književnost u krilu

    Djeci treba čitati – stotinu je razloga…

    Metoda glasnog čitanja ključna je za razvoj čitateljskih sposobnosti i kasniji uspjeh u školi, a često služi i kao prevencija za poteškoće u čitanju…
    Djeca koja od najranije dobi nauče vrijednost knjiga najčešće postanu vrsni samostalni čitatelji…
    Glasno čitanje pomaže djeci povezati ono što vide, čuju i pročitaju, a također proširuje dječji vokabular i njihovo opće znanje…
    Omogućuje djeci upoznavanje s književnim jezikom koji se znatno razlikuje od svakodnevnog govora, a na taj način djeca bolje razumiju složene rečenične strukture.
    Glasno čitanje omogućuje djeci maštanje o ljudima, mjestima, vremenima i događajima koje nisu upoznali ili doživjeli. Čitaj mi

  • Slične vijesti

    12.10. (06:30)

    Jedan plus u vrijeme minusa

    44 grada ima upisano više prvašića – najviše Osijek, Brod i Solin

    Osijek ove godine ima upisano 67 prvašića više nego prošle godine (lani 862, ove godine 929), Slavonski Brod 51 prvašića više (569 – 620), a Solin 40 (328 – 368). Od 128 gradova njih 83 ima pad broja prvašića, najveći Split koji ima 92 djeteta manje upisano u prvi razred. Sve skupa je ove godine u 128 hrvatskih gradova upisano 695 prvašića manje nego prošle godine (s 29.262 pad na 28.567), što je ipak upola manje nego lani kad je minus bio 1.173 djece, odnosno učenika prvih razreda manje. Gradonačelnik.hr ima lijep pregledan popis gradova s brojkama.

    06.10. (18:30)

    Ono što im ne treba, a najviše žele

    Hrabri telefon: Djecu ne kažnjavati fizički nego – ukinuti privilegije

    Fizičko kažnjavanje ne uči djecu promjeni ponašanja, uči ih strahu od roditelja, može se odraziti na porast agresivnosti djeteta i niže samopouzdanje – poručuje Hrabri telefon koji je pokrenuo kampanju Mogu drugačije. Trećina roditelja fizički kažnjava svoju djecu, a Hrabri telefon predlaže drugačije – roditelj nek izađe iz prostorije, duboko udahne, a kad se vrati umjesto fizičkog kažnjavanja treba pribjeći ograničavanju dječjih privilegija. HRT

    04.04. (18:20)

    Mazi, pazi

    9 situacija kada morate reći ‘ne’ svom djetetu

    Roditelji često govore ‘ne’ svojoj djeci. To je refleksan odgovor, često i intiutivan. Ako ga čuju prečesto ta riječ gubi efekt, no ima situacija kada je potrebno postaviti granice. Primjerice, u restoranu, a ako djeca nisu u stanju poštovati pravila ponašanja, nemojte ih voditi tamo. Istina je da djeca imaju pravo trčati, ali i drugi imaju pravo večerati u miru. Ako se vaše dijete ne ponaša lijepo i ometa druge goste restorana, odlučno mu recite da prestane. N1

    01.04. (18:06)

    Izlazak iz plemena

    Eksperiment: Vrtić u Švedskoj izbrisao rodno nametnute uloge

    Jutarnji prenosi članak New York Timesa o švedskom vrtiću gdje su ukinuli podjelu djece po tradicionalnom shvaćanju rodnih uloga – dječake su zadužili da brinu o kuhinji za igranje, a djevojčice su naučili da viču “ne!”. U rodno neutralnoj okolini neki oblici ponašanja zaista nestaju, pokazalo je ranije istraživanje, pa djeca u takvim vrtićima ne pokazuju toliko snažnu želju da se igraju s djecom istog spola i manje su sklona stvarati pretpostavke bazirane na stereotipima. No u određenom trenutku vidi se da djeca apsorbiraju sve više rodnih stereotipa, za što se okrivljuje reklame i crtiće.

    21.03. (20:46)

    Kakav otac takav sin

    U Hrvatskoj debelo 60% odraslih i 35% djece

    U Hrvatskoj danas oko 60 posto populacije ima prekomjernu težinu ili je debelo, dok prekomjerno teških i debelih među djecom i mladima ima oko 35 posto, što je za oko 15 posto više nego prije desetak godina, objavljeno je nakon konferencije Hrvatski dan debljine. Predsjednik Hrvatskog društva za debljinu Davor Štimac kaže da je debljina povezana s prekomjernim unosom hrane i kalorija te smanjenom tjelesnom aktivnošću, a dr. Portolan Pajić ocjenjuje da je debljina javnozdravstveni problem epidemijskog karaktera, možda čak govorimo o pandemiji. Glas Slavonije

    25.02. (17:30)

    Nepropusni sloj

    Istraživanje: Djeca iz siromašnih obitelji nemaju prilike u Hrvatskoj

    Hrvatska je, pokazuje istraživanje Ivane Dobrotić i Tea Matkovića sa zagrebačkog Pravnog fakulteta, jedno od socijalno najnepropusnijih društava u EU-u. To znači da dijete niskoobrazovanih i materijalno ugroženih roditelja nigdje u EU-u nema tako malo izgleda izdignuti se iznad statusa svojih roditelja ili završiti fakultet kao u Hrvatskoj. Dijete odraslo u obitelji primatelja socijalne pomoći ima nevjerojatno velike izglede da će u odrasloj dobi biti u istoj poziciji. Hrvatska zapravo uništava budućnost svojih najmlađih, piše Index.

    24.02. (18:05)

    Fala, niste trebali

    Hrvatska druga najlošija u EU po korištenju dječje skrbi

    Hrvatska je druga najlošija država u Europskoj uniji po korištenju usluga formalne brige o djeci do 12 godina, poput vrtića, jaslica, dnevnog boravka za djecu, posjeta medicinskih stručnjacima i raznih drugih aktivnosti za djecu, Eurostatovi su podaci. Najmanje mališana u članicama EU-a koji koriste usluge formalne brige o djeci je u Latviji (1 posto), dok je Hrvatska predzadnja s 2 posto. Nasuprot tome, na prvom mjestu je Danska s 86%, Švedska s 70% i Britanija s 65%. Europski prosjek je 39%. Index, The Financial

    05.02. (20:18)

    Ne hvala

    Istraživanja pokazuju: Siromaštvo se nasljeđuje

    Siromaštvo može značiti nemogućnost sudjelovanja u društvenom i kulturnom životu. Djeca koja rastu u siromašnim obiteljima možda si neće moći priuštiti odlazak u kino, satove klavira, instrukcije ili proslavu rođendana. U mnogim slučajevima takva djeca su manje samouvjerena, ne mogu tako lako naći prijatelje, a i kasnije na poslu ne iskorištavaju svoj potencijal. Zato zarađuju relativno malo i svojoj djeci ostavljaju u nasljeđe – siromaštvo. Deutsche Welle

    03.02. (18:32)

    14 tisuća godina čekanja

    Rekord: 111 brakova starijih od 65 godina

    2016. u Hrvatskoj je sklopljeno 111 brakova kod kojih su i ženik i nevjesta bili stariji od 65 godina, što je rekord unazad 11 godina (nije važno, ali zanimljivo je izračunati da su ovi mladenci zbrojeno imali 14.430+ godina). Sve skupa, 2016. je u Hrvatskoj broj sklopljenih brakova pao na 20.467, od toga u crkvi se vjenčalo 11.160 parova, a pred matičarem 9.307, dok je broj razvoda povećan na 7.036, što je prvi put u povijesti iznad 7 tisuća. Rođeno je je 37.500 djece, najmanje u posljednjih deset godina, od toga 19% u izvanbračnoj zajednici. 24sata

  • Slične vijesti

    12.10. (06:30)

    Jedan plus u vrijeme minusa

    44 grada ima upisano više prvašića – najviše Osijek, Brod i Solin

    Osijek ove godine ima upisano 67 prvašića više nego prošle godine (lani 862, ove godine 929), Slavonski Brod 51 prvašića više (569 – 620), a Solin 40 (328 – 368). Od 128 gradova njih 83 ima pad broja prvašića, najveći Split koji ima 92 djeteta manje upisano u prvi razred. Sve skupa je ove godine u 128 hrvatskih gradova upisano 695 prvašića manje nego prošle godine (s 29.262 pad na 28.567), što je ipak upola manje nego lani kad je minus bio 1.173 djece, odnosno učenika prvih razreda manje. Gradonačelnik.hr ima lijep pregledan popis gradova s brojkama.

    06.10. (18:30)

    Ono što im ne treba, a najviše žele

    Hrabri telefon: Djecu ne kažnjavati fizički nego – ukinuti privilegije

    Fizičko kažnjavanje ne uči djecu promjeni ponašanja, uči ih strahu od roditelja, može se odraziti na porast agresivnosti djeteta i niže samopouzdanje – poručuje Hrabri telefon koji je pokrenuo kampanju Mogu drugačije. Trećina roditelja fizički kažnjava svoju djecu, a Hrabri telefon predlaže drugačije – roditelj nek izađe iz prostorije, duboko udahne, a kad se vrati umjesto fizičkog kažnjavanja treba pribjeći ograničavanju dječjih privilegija. HRT

    27.05. (11:43)

    Višak kilograma povezan s nižim kvocijentom inteligencije (IQ) godinama kasnije, posebno u područjima koja se tiču radnog pamćenja i sposobnosti zaključivanja, objašnjenje je u upalnim procesima prouzročenim viškom kilograma te posljedicama neravnoteže hormona

    Iscrpnije...
    04.04. (18:20)

    Mazi, pazi

    9 situacija kada morate reći ‘ne’ svom djetetu

    Roditelji često govore ‘ne’ svojoj djeci. To je refleksan odgovor, često i intiutivan. Ako ga čuju prečesto ta riječ gubi efekt, no ima situacija kada je potrebno postaviti granice. Primjerice, u restoranu, a ako djeca nisu u stanju poštovati pravila ponašanja, nemojte ih voditi tamo. Istina je da djeca imaju pravo trčati, ali i drugi imaju pravo večerati u miru. Ako se vaše dijete ne ponaša lijepo i ometa druge goste restorana, odlučno mu recite da prestane. N1

    01.04. (18:06)

    Izlazak iz plemena

    Eksperiment: Vrtić u Švedskoj izbrisao rodno nametnute uloge

    Jutarnji prenosi članak New York Timesa o švedskom vrtiću gdje su ukinuli podjelu djece po tradicionalnom shvaćanju rodnih uloga – dječake su zadužili da brinu o kuhinji za igranje, a djevojčice su naučili da viču “ne!”. U rodno neutralnoj okolini neki oblici ponašanja zaista nestaju, pokazalo je ranije istraživanje, pa djeca u takvim vrtićima ne pokazuju toliko snažnu želju da se igraju s djecom istog spola i manje su sklona stvarati pretpostavke bazirane na stereotipima. No u određenom trenutku vidi se da djeca apsorbiraju sve više rodnih stereotipa, za što se okrivljuje reklame i crtiće.

    29.03. (10:06)

    Čitanje djeci povezano s pozitivnim utjecajem na razvoj mozga i jezičnih sposobnosti, djeca imaju bolje socijalne vještine te manji rizik za poteškoće s ponašanjem

    Iscrpnije...
    21.03. (20:46)

    Kakav otac takav sin

    U Hrvatskoj debelo 60% odraslih i 35% djece

    U Hrvatskoj danas oko 60 posto populacije ima prekomjernu težinu ili je debelo, dok prekomjerno teških i debelih među djecom i mladima ima oko 35 posto, što je za oko 15 posto više nego prije desetak godina, objavljeno je nakon konferencije Hrvatski dan debljine. Predsjednik Hrvatskog društva za debljinu Davor Štimac kaže da je debljina povezana s prekomjernim unosom hrane i kalorija te smanjenom tjelesnom aktivnošću, a dr. Portolan Pajić ocjenjuje da je debljina javnozdravstveni problem epidemijskog karaktera, možda čak govorimo o pandemiji. Glas Slavonije