• 10.09.2018. (23:40)

    Književnost u krilu

    Djeci treba čitati – stotinu je razloga…

    Metoda glasnog čitanja ključna je za razvoj čitateljskih sposobnosti i kasniji uspjeh u školi, a često služi i kao prevencija za poteškoće u čitanju…
    Djeca koja od najranije dobi nauče vrijednost knjiga najčešće postanu vrsni samostalni čitatelji…
    Glasno čitanje pomaže djeci povezati ono što vide, čuju i pročitaju, a također proširuje dječji vokabular i njihovo opće znanje…
    Omogućuje djeci upoznavanje s književnim jezikom koji se znatno razlikuje od svakodnevnog govora, a na taj način djeca bolje razumiju složene rečenične strukture.
    Glasno čitanje omogućuje djeci maštanje o ljudima, mjestima, vremenima i događajima koje nisu upoznali ili doživjeli. Čitaj mi



  • Slične vijesti

    05.01. (09:30)

    Uključiti zdravi razum

    Britanski pedijatri: Vrlo je malo dokaza da je gledanje u ekrane štetno za djecu

    Britanski pedijatri objavili su niz pitanja koja roditelji mogu postaviti kako bi donijeli odluku o gledanju u ekrane:
    – Je li vrijeme koje vaša obitelj provodi pred ekranom pod kontrolom?
    – Ometa li korištenje ekrana ono što vaša obitelj želi raditi?
    – Ometa li korištenje ekrana san?
    – Možete li kontrolirati jedenje grickalica za vrijeme vremena pred ekranom?

    01.01. (19:30)

    Kad nemaju pametnijeg posla - djeca rade probleme

    Kako su islandski tinejdžeri prestali piti

    Prije 20 godina islandski tinejdžeri pili su alkohol najviše od svih europskih klinaca – ugrubo svaki drugi bio je pijan bar jednom mjesečno. Edukativne mjere nisu davale ploda pa su psiholozi analizirali djecu koja nisu pila i pokazalo se da su roditelji te djece provodili više vremena s njima, a i ta su djeca redovito pohađala vanškolske aktivnosti. Tad država uvodi sufinanciranje pohađanja sportskih, plesnih i umjetničkih klubova – oko 1.600 kuna godišnje po djetetu, a škole su počele zagovarati zajedničko provođenje vremena roditelja i djece. Broj pijane i djece koja puše otada je drastično pao, statistički su najbolji u Europi.

    23.12.2018. (11:30)

    Mali ekranomani

    Neurofiziolog Rajović: Dok dijete igra video igrice, mozak mu reagira isto kao da se drogira

    Odličan intervju novosadskog neurofiziologa Ranka Rajovića Novom listu jer u Rijeci otvaraju vrtići po njegovom programu.
    “Vidimo da su nam djeca motorički sve slabija, koncentracija je slabija, pažnja jednako tako, kao i opće znanje te imaju siromašniji rječnik…
    Prvi problem je da djeca danas imaju drugačiji kognitivni stil. Naša djeca nemaju duboku pažnju. To se zove hiperpažnja. Bukvalno se mijenja anatomska struktura mozga…
    Puno kretanja aktivira velike regije mozga. Ako nema puno kretanja, nema ni aktivacije tih regija… Djetinjstvo služi da se spremimo za život i tako se mozak razvija”.

    20.12.2018. (15:30)

    Varšavski geto

    Norvežanka emigrirala u Poljsku jer joj je “prestroga” socijalna služba htjela oduzeti dijete

    Silje Garmo (37) ušla je u povijest kao prva Norvežanka koja je dobila azil u jednoj bivšoj socijalističkoj zemlji – ona i njezina 23-mjesečna kći Eira otišle su u Poljsku, a kaže majka da su joj prestrogi socijalni radnici htjeli oduzeti djevojčicu jer da nije dovoljno dobra majka. Služba Barnevernet optužila je Silje da vodi kaotičan život, zloupotrebljava tablete protiv bolova i da pati od kroničnog umora. Jutarnji / LifeSite

    11.12.2018. (12:30)

    U drugom razredu ima kila koliko i mama

    Djeca u Hrvatskoj peta najdeblja u Europi

    35% djece u Hrvatskoj u dobi od 8 godina ima prekomjernu tjelesnu masu i debljinu, a prije 10 godina bilo ih je 21%, što hrvatsku djecu danas čini petom najdebljom u Europi. Problem debljine u djece počinje se javljati nakon 5. godine života i progresivno se povećava do školske dobi. Najviše debele djece u Europi ima u mediteranskim državama, najmanje u sjevernim poput Norveške i Danske. Na HRT-u (dolje link) o ovome pričali stručnjaci, povodom okruglog stola ‘Debljina djece – začeci cjeloživotne bolesti’.

    09.12.2018. (06:30)

    Samuraj-tata

    Ikumen – kako japanski mačo-očevi mijenjaju roditeljstvo

    Ikumen je termin za moderne japanske očeve koji su preokrenuli paradigmu obitelji u Japanu – umjesto žena, koje ondje imaju vrlo tradicionalnu ulogu, ikumeni su ti koji odlaze na roditeljski dopust – prije 6 godina samo 1,9% očeva uzimalo je roditeljski dopust da bi se njihov udio lani povećao na 7%. Ono što se ne može izraziti statistički je vidljiva promjena odnosa prema poslu i obitelji – daleko češći prizor očeva koji se igraju sa svojom djecom u parkićima, puno se češće susreće očeve koji pričaju o užitku odgajanja svoje djece i razmjenjuju savjete na Facebooku s drugim roditeljima. BBC

    27.11.2018. (23:30)

    Nema da mame ili tate nema

    Europski premijeri i predsjednici bez djece

    Zanimljivo je ovdje razmisliti o cijeni koju plaćaju političari u privatnom životu, a i utječe li na njihove odluke to što nemaju potomaka. Indikativno je i da je većina ovdje iz konzervativnih stranaka, dvojica iz liberalnih, i samo jedan iz ljevičarske.

  • Slične vijesti

    05.01. (09:30)

    Uključiti zdravi razum

    Britanski pedijatri: Vrlo je malo dokaza da je gledanje u ekrane štetno za djecu

    Britanski pedijatri objavili su niz pitanja koja roditelji mogu postaviti kako bi donijeli odluku o gledanju u ekrane:
    – Je li vrijeme koje vaša obitelj provodi pred ekranom pod kontrolom?
    – Ometa li korištenje ekrana ono što vaša obitelj želi raditi?
    – Ometa li korištenje ekrana san?
    – Možete li kontrolirati jedenje grickalica za vrijeme vremena pred ekranom?

    01.01. (19:30)

    Kad nemaju pametnijeg posla - djeca rade probleme

    Kako su islandski tinejdžeri prestali piti

    Prije 20 godina islandski tinejdžeri pili su alkohol najviše od svih europskih klinaca – ugrubo svaki drugi bio je pijan bar jednom mjesečno. Edukativne mjere nisu davale ploda pa su psiholozi analizirali djecu koja nisu pila i pokazalo se da su roditelji te djece provodili više vremena s njima, a i ta su djeca redovito pohađala vanškolske aktivnosti. Tad država uvodi sufinanciranje pohađanja sportskih, plesnih i umjetničkih klubova – oko 1.600 kuna godišnje po djetetu, a škole su počele zagovarati zajedničko provođenje vremena roditelja i djece. Broj pijane i djece koja puše otada je drastično pao, statistički su najbolji u Europi.

    23.12.2018. (11:30)

    Mali ekranomani

    Neurofiziolog Rajović: Dok dijete igra video igrice, mozak mu reagira isto kao da se drogira

    Odličan intervju novosadskog neurofiziologa Ranka Rajovića Novom listu jer u Rijeci otvaraju vrtići po njegovom programu.
    “Vidimo da su nam djeca motorički sve slabija, koncentracija je slabija, pažnja jednako tako, kao i opće znanje te imaju siromašniji rječnik…
    Prvi problem je da djeca danas imaju drugačiji kognitivni stil. Naša djeca nemaju duboku pažnju. To se zove hiperpažnja. Bukvalno se mijenja anatomska struktura mozga…
    Puno kretanja aktivira velike regije mozga. Ako nema puno kretanja, nema ni aktivacije tih regija… Djetinjstvo služi da se spremimo za život i tako se mozak razvija”.

    22.12.2018. (17:00)

    Teško da ćete spriječiti svoje klince da igraju videoigre, ali možete se pobrinuti da im to, zapravo, bude korisno

    Iscrpnije...
    22.12.2018. (12:00)

    Gdje s klincima za zimske praznike? Provjerite što im se nudi u metropoli, besplatno ili za 2500 kuna

    Iscrpnije...
    20.12.2018. (15:30)

    Varšavski geto

    Norvežanka emigrirala u Poljsku jer joj je “prestroga” socijalna služba htjela oduzeti dijete

    Silje Garmo (37) ušla je u povijest kao prva Norvežanka koja je dobila azil u jednoj bivšoj socijalističkoj zemlji – ona i njezina 23-mjesečna kći Eira otišle su u Poljsku, a kaže majka da su joj prestrogi socijalni radnici htjeli oduzeti djevojčicu jer da nije dovoljno dobra majka. Služba Barnevernet optužila je Silje da vodi kaotičan život, zloupotrebljava tablete protiv bolova i da pati od kroničnog umora. Jutarnji / LifeSite

    11.12.2018. (12:30)

    U drugom razredu ima kila koliko i mama

    Djeca u Hrvatskoj peta najdeblja u Europi

    35% djece u Hrvatskoj u dobi od 8 godina ima prekomjernu tjelesnu masu i debljinu, a prije 10 godina bilo ih je 21%, što hrvatsku djecu danas čini petom najdebljom u Europi. Problem debljine u djece počinje se javljati nakon 5. godine života i progresivno se povećava do školske dobi. Najviše debele djece u Europi ima u mediteranskim državama, najmanje u sjevernim poput Norveške i Danske. Na HRT-u (dolje link) o ovome pričali stručnjaci, povodom okruglog stola ‘Debljina djece – začeci cjeloživotne bolesti’.