• 09.11.2018. (07:30)

    Ekonomski zmajevi

    Ekonomski jarak: Kako tvrtka može steći i zadržati konkurentsku prednost

    Jarci, rovovi ili opkopi, sinonim pojma koji označava ono što je dodatno ojačavalo obranu srednjevjekovne utvrde, slika je koju je popularizirao najpoznatiji svjetski investitor Warren Buffet u raspravi s Elonom Muskom. Radi se o trajnoj konkurentskoj prednosti. O čemu se konkretno radi i kako izmjeriti dubinu jarka uz pomoć ekonomske dodane vrijednosti kompanije i kako ga “iskopati”, piše Hrvoje Serdarušić za blog Ekonomski lab.



  • Slične vijesti

    14.03. (22:30)

    Nema straha od recesije, samo straha od straha

    Ekonomski lab: 10-godišnji prinos na obveznice prvi put ispod 2%

    Ekonomski lab u osmom nastavku serijala o recesiji koja, prema nekima, “sad-će-samo-što-nije”, piše da je 10-godišnji prinos na hrvatsku državnu obveznicu ovaj tjedan prvi put pao ispod 2%, dok se realan promet u trgovini na malo u siječnju nalazio 4,3% iznad siječnja 2018., a i izvoz je, u kunskoj protuvrijednosti, porastao 4% prema lanjskom siječnju. Zaključak je da prolazimo kroz dobar početak godine, a da se na eventualne prve jače signale recesije treba čekati kraj godine.

    11.03. (10:00)

    Deset godina bikovskog tržišta

    Najpoznatiji američki indeks S&P500 dočekao je kraj ožujka 2009. na razini od 757 bodova. Od tada do danas narastao je za 268% ili 14% u prosjeku godišnje. A inflacija je bila niska… skoro da ju ni ne treba oduzimati da se dobije realan prinos. Takvo desetljeće ne pamti se u povijesti – piše Velimir Šonje za Ekonomski lab

    06.03. (18:30)

    Ekonomski lab: Eurobarometar i ankete – podržavaju li građani uvođenje eura?

    Anketna pitanja često oblikuju odgovore. U ovom tekstu na temelju guvernerove prezentacije o anketama o uvođenju eura a puno grafikona Ivica Brkljača i Velimir Šonje analiziraju trendove stavova građana u vezi uvođenja eura. Jedna zanimljiva stvar – u zemljama koje imaju euro potpora EMU kontinuirano raste, dok u zemljama koje nemaju euro potpora kontinuirano pada. Ekonomski lab

    05.03. (22:30)

    Ne može recesija doći do daha

    Ekonomski lab: Kamate su niske pa investitori ulažu u dionice

    U svijetu niskih kamatnih stopa, investitori su spremni progutati veći rizik kako bi došli do viših prinosa, pa su dionice logična destinacija. Što, naravno, ne znači da se takav odnos snaga može protegnuti unedogled, ali za sada itekako ide u prilog optimistima na Wall Streetu, podgrijavajući pozitivan trend – analizira Ekonomski lab sklonost investitora dionicama u sjeni navodno definitivne recesije koja će “nekad-ne-zna-se-kad”.

    01.03. (10:30)

    Lego setovi – alternativna imovinska i investicijska kategorija

    Raspon kretanja cijena podrazumijeva varijacije od blago negativnih vrijednosti sve do troznamenkastih stopa rasta, a jednom kada proizvođač obustavi proizvodnju i “umirovi” određeni set kockica (temu), trgovina na sekundarnom tržištu postaje zamjetno življa, a cijena značajno raste. Zbog toga Lego je počeo zanimati i “obične” špekulante, izvan širokog kruga obožavatelja kockica – piše Mario Gatara za Ekonomski lab

    28.02. (23:50)

    Ekonomija valja, država ne

    Analiza izvješća EU: Ostaju strukturni problemi – svi vezani uz javni sektor

    Hrvatska je ostvarila napredak koji ju je 2017. prvo izmaknuo iz procedure prekomjernog deficita, a sada i iz procedure prekomjernih makroekonomskih neravnoteža, piše Ekonomski lab u svojoj analizi novog izvješća Europske komisije za Hrvatsku. Strukturne slabosti ostaju i jasno su locirane u javnoj administraciji, pravosuđu, teritorijalnoj organizaciji, zdravstvu, obrazovanju, znanstvenoj i inovacijskoj politici, prometu i zbrinjavanju otpada, te u sustavu upravljanja i odgođenim privatizacijama javnih i državnih poduzeća.

    26.02. (11:30)

    Probušeno Dno Vrećice

    Niža stopa PDV-a imala slabašan utjecaj na cijene, ako ikakav

    Indirektnim porezima kao što je PDV veoma je teško utjecati na cijene, analizira Ekonomski lab utjecaj smanjenja PDV-a na meso, ribu, mesne i riblje prerađevine, voće, povrće i jaja s 25 na 13 posto. Do nekih promjena u usporedbi sa siječnjom 2018. jest došlo, ali se ne poklapaju sa smanjenom stopom – meso je pojeftinilo za 3,5%, ili je čak došlo do poskupljenja – povrće je skuplje za 4,4%. A i za meso je pitanje je li pojeftinjenje povezano s PDV-om, ili sa smanjenjem cijene na svjetskom tržištu u proteklih godinu baš za oko 3%. Prijedlog ekonomskih stručnjaka je da je mnogo učinkovitije i pravednije socijalnu politiku voditi prikupljanjem poreza jedinstvenom stopom, a preraspodjelu obavljati transferima čime se kupovna moć relativno najviše poveća onima kojima je najpotrebnije.

    19.02. (20:30)

    Čekajući Đeknu

    Miran san Ekonomskog laba: Ka’će recesija

    Ekonomski lab u iščekivanju nove recesije navodi da su danas u Hrvatskoj tri stvari različite nego prije 10 godina kad je udarila kriza:
    – Prije krize 2009. bruto priljev kapitala iznosio je 18% BDP-a, te je pad priljeva na nulu kroz tri godine imao karakter tsunamija. Sada takvog priljeva, koji bi se mogao zaustaviti nema, jer se snaga priljeva kreće u rasponu do 5% BDP-a.
    – Najveći dio proračunske alokacije koju treba povući iz EU fondova do 2023. još nije povučen (drugo je što je ugovoreno), što ukazuje na mogućnost koncentracije priljeva novca 2020.-2023.
    – Zahvaljujući povlačenju novca iz EU neće doći do pada državnih investicija kao 2009.

    15.02. (22:30)

    My way or the highway

    Prof. dr. Kotarski: Multikulturalizam nije uspio, asimilacija je daleko bolja

    Pristup multikulturalizma ne motivira useljenike na prihvaćanje kulturnih obrazaca države domaćina, što onda bitno umanjuje njihove šanse za ostvarenje boljih rezultata u obrazovanju i na tržištu rada. Multikulturalizam postaje sve manje održiv koncept kompatibilan s kvalitetnom integracijom useljenika, a još manje s održavanjem socijalne države i imigracijom – piše prof. dr. Kristijan Kotarski, stručnjak za ekonomsku politiku, za Ekonomski lab u svom drugom tekstu o globalnim migracijama (ovdje prvi dio).

  • Slične vijesti

    14.03. (22:30)

    Nema straha od recesije, samo straha od straha

    Ekonomski lab: 10-godišnji prinos na obveznice prvi put ispod 2%

    Ekonomski lab u osmom nastavku serijala o recesiji koja, prema nekima, “sad-će-samo-što-nije”, piše da je 10-godišnji prinos na hrvatsku državnu obveznicu ovaj tjedan prvi put pao ispod 2%, dok se realan promet u trgovini na malo u siječnju nalazio 4,3% iznad siječnja 2018., a i izvoz je, u kunskoj protuvrijednosti, porastao 4% prema lanjskom siječnju. Zaključak je da prolazimo kroz dobar početak godine, a da se na eventualne prve jače signale recesije treba čekati kraj godine.

    11.03. (10:00)

    Deset godina bikovskog tržišta

    Najpoznatiji američki indeks S&P500 dočekao je kraj ožujka 2009. na razini od 757 bodova. Od tada do danas narastao je za 268% ili 14% u prosjeku godišnje. A inflacija je bila niska… skoro da ju ni ne treba oduzimati da se dobije realan prinos. Takvo desetljeće ne pamti se u povijesti – piše Velimir Šonje za Ekonomski lab

    06.03. (18:30)

    Ekonomski lab: Eurobarometar i ankete – podržavaju li građani uvođenje eura?

    Anketna pitanja često oblikuju odgovore. U ovom tekstu na temelju guvernerove prezentacije o anketama o uvođenju eura a puno grafikona Ivica Brkljača i Velimir Šonje analiziraju trendove stavova građana u vezi uvođenja eura. Jedna zanimljiva stvar – u zemljama koje imaju euro potpora EMU kontinuirano raste, dok u zemljama koje nemaju euro potpora kontinuirano pada. Ekonomski lab

    05.03. (22:30)

    Ne može recesija doći do daha

    Ekonomski lab: Kamate su niske pa investitori ulažu u dionice

    U svijetu niskih kamatnih stopa, investitori su spremni progutati veći rizik kako bi došli do viših prinosa, pa su dionice logična destinacija. Što, naravno, ne znači da se takav odnos snaga može protegnuti unedogled, ali za sada itekako ide u prilog optimistima na Wall Streetu, podgrijavajući pozitivan trend – analizira Ekonomski lab sklonost investitora dionicama u sjeni navodno definitivne recesije koja će “nekad-ne-zna-se-kad”.

    01.03. (10:30)

    Lego setovi – alternativna imovinska i investicijska kategorija

    Raspon kretanja cijena podrazumijeva varijacije od blago negativnih vrijednosti sve do troznamenkastih stopa rasta, a jednom kada proizvođač obustavi proizvodnju i “umirovi” određeni set kockica (temu), trgovina na sekundarnom tržištu postaje zamjetno življa, a cijena značajno raste. Zbog toga Lego je počeo zanimati i “obične” špekulante, izvan širokog kruga obožavatelja kockica – piše Mario Gatara za Ekonomski lab

    28.02. (23:50)

    Ekonomija valja, država ne

    Analiza izvješća EU: Ostaju strukturni problemi – svi vezani uz javni sektor

    Hrvatska je ostvarila napredak koji ju je 2017. prvo izmaknuo iz procedure prekomjernog deficita, a sada i iz procedure prekomjernih makroekonomskih neravnoteža, piše Ekonomski lab u svojoj analizi novog izvješća Europske komisije za Hrvatsku. Strukturne slabosti ostaju i jasno su locirane u javnoj administraciji, pravosuđu, teritorijalnoj organizaciji, zdravstvu, obrazovanju, znanstvenoj i inovacijskoj politici, prometu i zbrinjavanju otpada, te u sustavu upravljanja i odgođenim privatizacijama javnih i državnih poduzeća.

    26.02. (11:30)

    Probušeno Dno Vrećice

    Niža stopa PDV-a imala slabašan utjecaj na cijene, ako ikakav

    Indirektnim porezima kao što je PDV veoma je teško utjecati na cijene, analizira Ekonomski lab utjecaj smanjenja PDV-a na meso, ribu, mesne i riblje prerađevine, voće, povrće i jaja s 25 na 13 posto. Do nekih promjena u usporedbi sa siječnjom 2018. jest došlo, ali se ne poklapaju sa smanjenom stopom – meso je pojeftinilo za 3,5%, ili je čak došlo do poskupljenja – povrće je skuplje za 4,4%. A i za meso je pitanje je li pojeftinjenje povezano s PDV-om, ili sa smanjenjem cijene na svjetskom tržištu u proteklih godinu baš za oko 3%. Prijedlog ekonomskih stručnjaka je da je mnogo učinkovitije i pravednije socijalnu politiku voditi prikupljanjem poreza jedinstvenom stopom, a preraspodjelu obavljati transferima čime se kupovna moć relativno najviše poveća onima kojima je najpotrebnije.

    19.02. (20:30)

    Čekajući Đeknu

    Miran san Ekonomskog laba: Ka’će recesija

    Ekonomski lab u iščekivanju nove recesije navodi da su danas u Hrvatskoj tri stvari različite nego prije 10 godina kad je udarila kriza:
    – Prije krize 2009. bruto priljev kapitala iznosio je 18% BDP-a, te je pad priljeva na nulu kroz tri godine imao karakter tsunamija. Sada takvog priljeva, koji bi se mogao zaustaviti nema, jer se snaga priljeva kreće u rasponu do 5% BDP-a.
    – Najveći dio proračunske alokacije koju treba povući iz EU fondova do 2023. još nije povučen (drugo je što je ugovoreno), što ukazuje na mogućnost koncentracije priljeva novca 2020.-2023.
    – Zahvaljujući povlačenju novca iz EU neće doći do pada državnih investicija kao 2009.

    15.02. (22:30)

    My way or the highway

    Prof. dr. Kotarski: Multikulturalizam nije uspio, asimilacija je daleko bolja

    Pristup multikulturalizma ne motivira useljenike na prihvaćanje kulturnih obrazaca države domaćina, što onda bitno umanjuje njihove šanse za ostvarenje boljih rezultata u obrazovanju i na tržištu rada. Multikulturalizam postaje sve manje održiv koncept kompatibilan s kvalitetnom integracijom useljenika, a još manje s održavanjem socijalne države i imigracijom – piše prof. dr. Kristijan Kotarski, stručnjak za ekonomsku politiku, za Ekonomski lab u svom drugom tekstu o globalnim migracijama (ovdje prvi dio).