• 05.08.2017. (09:23)

    Klimatske posljedice

    Ekstremno vrijeme ubijat će 150.000 ljudi godišnje u Europi do 2100.

    Broj mrtvih od ekstremnih vremenskih prilika u Europi porast će s 3.000 godišnje na 152.000 godišnje do 2100. godine, ako se ništa ne poduzme oko smanjenja efekata klimatskih promjena, objavio je The Lancet. Dvije od tri osobe u Europi bit će pogođene ekstremnim vremenom, dok je početkom stoljeća na udaru bila svaka 20. osoba u Europi, pri čemu će najpogođenija biti južna Europa. Analiza je uključila sedam najopasniijih vremenskih nepogoda – toplinske udare, valove hladnoće, požare, suše, poplave, morske poplave i oluje. Independent

  • Slične vijesti

    15.06. (10:19)

    Baš dobro

    Promjena klime: Turistička sezona će se produljiti, a broj gostiju u “špici” biti manji

    Trenutno, glavna sezona je u razdoblju srpanj-kolovoz u kojoj se ostvaruje šezdesetak posto ukupnih turističkih noćenja. U budućnosti će se sezona proširiti i na razdoblje od ožujka do lipnja, te na rujan i listopad. Broj turista u sadašnjoj glavnoj sezoni će se zbog manje povoljnih klimatskih uvjeta smanjiti, kažu doc.dr. Zvonimira Šverko Grdić i prof.dr. Joze Petrić s Fakulteta za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu Sveučilišta u Rijeci, njih dvoje su autori prvog sveučilišnog udžbenika koji se bavi utjecajem klimatskih promjena na turizam – “Klimatske promjene i turizam”. >> Novi list

    25.04. (17:50)

    Vrućina, oprez

    Klimatske promjene utječu na radnike

    Klimatske promjene utječu na zdravlje radnika u svim granama poslovanja, stoga radnički sektor mora promptno reagirati kako bi zaštitili radnike od posljedica promjena u okolišu. Rezultati su to studije koju je objavila francuska Agencija za hranu, okoliš i zaštitu na radu. Rizici kojima su radnici izloženi, a koji nisu vezani za klimatske promjene tiču se problema koje proizvode buka i umjetna radijacija. Bilten, EurActiv

    24.04. (20:34)

    Uf, ništa gore od gosta koji je uranio...

    Ptice ranije migriraju, biljke ranije cvjetaju zbog klimatskih promjena, što to znači?

    Ptice su prije ubrzanja klimatskih promjena kasnije migrirale, životinje su se parile i rađale u drugo vrijeme, biljke su cvjetale kasnije – pokazalo je prvo istraživanje o tome koliko se vremenska interakcija među vrstama promijenila kao posljedica novijih klimatskih promjena. Dakle, u posljednjih 35 godina događaji u tim vezama biljaka i životinja prosječno se pojavljuju četiri dana ranije po desetljeću od početka 80-ih godina prošlog stoljeća, sveukupno prosječna promjena iznosi 14 dana, što nije beznačajno, kako pokazuju primjeri: migratorni kolibrići koji su adaptirani na specifično proljetno cvijeće sada promašuju vrijeme njegova cvjetanja, morske ptice više ne podižu ptiće u vrijeme kad je riba najobilnija, zbog manjka hrane u vrijeme kada se sobovi na Grenlandu rađaju raširenija je glad među tim životinjama itd. H-alter, Canadian Homesteading

    01.03. (17:09)

    Ljeto na sjeveru

    Na sjevernom polu – rekordno toplo

    Područje oko Sjevernog pola protekli je tjedan imalo najviše temperature zabilježene u veljači još od 1950.-ih, a na jednoj od najsjevernijih kopnenih meteoroloških postaja na svijetu, Cape Morris Jesup, temperatura je bila iznad smrzavanja 9 dana u veljači, što je dosad nezabilježeno. Ova je postaja 25. veljače bila iznad smrzavanje otprilike 24 sata, što je nečuveno u veljači kad na tlo ne pada ništa sunčeve svjetlosti. Površina leda na Arktičkom moru i Beringovom moru sjeverno od Grenlanda smanjila se u veljači, u vrijeme kad se površina pod ledom obično povećava, obično do sredine ožujka. Mashable

    18.01. (23:01)

    Vrelo i s uključenim hlađenjem

    2017. najtoplija godina u kojoj nije bilo El Niña

    Klimatske promjene koje uzrokuje čovjek veće su od klimatskih promjena uzrokovanih prirodnim trendovima u klimi – dokaz za ovo je prošla godina koja je treća najtoplija otkako se vode mjerenja, pored 2016. i 2015. godine, ali ove su dvije godine bile pod utjecajem El Niña, prirodnog fenomena koji globalno povećava temperature. Međutim, 2017. godine El Niña nije bilo, naprotiv Zemlja je bila pod utjecajem La Niñe koja donosi hladnije vrijeme, no svejedno je bilo vruće, odnosno bez La Niñe bi prošla godina vjerojatno bila najtoplija dosad. Ono što ovi podaci pokazuju je da su čak i najveći prirodni čimbenici klime maleni u usporedbi s čovjekovim aktivnostima, prvenstveno ispuštanjem CO₂, stoji u izvještaju triju ozbiljnih organizacija – britanskog Met Officea te američkih NASA-e i National Oceanic and Atmospheric Administration (NOAA). BBC

    10.01. (20:30)

    Dok nije kod njih, ne postoji

    Klimatska pravda na skandinavski način

    Sud u Oslu nedavno je presudio da se pravo na zdrav okoliš, zagarantirano člankom 122. norveškog Ustava, ne odnosi na izvoz nafte i plina. U praksi, ta presuda znači da su se norveški sudovi proglasili nadležnima samo za emisije stakleničkih plinova koje nastaju u norveškom teritoriju. Radi se o pravosudnoj potvrdi prakse koju skandinavske zemlje već dulje vremena primjenjuju preseljenjem prljavih industrija u Afriku. Da bi potom za tako očišćen zrak bile nagrađene subvencijama za ugljikove bodove, kitile se etiketama zelenih ekonomija i istovremeno potpuno prale ruke od odgovornosti za stakleničke posljedice tih radnji. Bilten

    05.01. (12:30)

    Skupa greška čovječanstva

    Ciljevi Pariškog sporazuma stajat će 21 bilijun dolara do 2030.

    Klimatolozi su se usuglasili kako bi za postizanje cilja Pariškog sporazuma, prema kojem se globalni rast prosječnih temperatura do 2100. mora ograničiti na razinu ispod dva stupnja Celzijusa u odnosu na razine s kraja 19. stoljeća, bilo nužno da se rast prosječnih temperatura preokrene do 2025. Za taj su pothvat prema procjenama stručnjaka potrebna ulaganja od 19 do 21 bilijuna dolara od danas do 2030. Večernji

    11.12.2017. (19:50)

    Neki imaju i avion

    O klimatskim promjenama: Nismo svi u istom čamcu

    “Kada razmišljamo o klimatskim promjenama ponekad zamišljamo sliku tonućeg čamca u kojem se svi nalazimo. No poanta je da zapravo nismo svi u istom čamcu. Dok su jedni u velikom čamcu, drugi se nalaze u vrlo malenom čamcu. Jedni su u motornom čamcu, dok su drugi bez motora. Postoje i oni kojima preostaje tek plivati. Također, neki posjeduju avion i mogu preletjeti katastrofu. Trebali bismo politizirati pitanje klimatskih promjena te jasno razlučiti tko mora preuzeti glavninu odgovornosti jer krivica ne leži na ljudskoj vrsti u cjelini”, kaže u intervjuu za Slobodni Filozofski ekološki ekonomist Giacomo D’Alisa, koji sutra, 12. prosinca gostuje u Zagrebu.

  • Slične vijesti

    15.06. (10:19)

    Baš dobro

    Promjena klime: Turistička sezona će se produljiti, a broj gostiju u “špici” biti manji

    Trenutno, glavna sezona je u razdoblju srpanj-kolovoz u kojoj se ostvaruje šezdesetak posto ukupnih turističkih noćenja. U budućnosti će se sezona proširiti i na razdoblje od ožujka do lipnja, te na rujan i listopad. Broj turista u sadašnjoj glavnoj sezoni će se zbog manje povoljnih klimatskih uvjeta smanjiti, kažu doc.dr. Zvonimira Šverko Grdić i prof.dr. Joze Petrić s Fakulteta za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu Sveučilišta u Rijeci, njih dvoje su autori prvog sveučilišnog udžbenika koji se bavi utjecajem klimatskih promjena na turizam – “Klimatske promjene i turizam”. >> Novi list

    25.04. (17:50)

    Vrućina, oprez

    Klimatske promjene utječu na radnike

    Klimatske promjene utječu na zdravlje radnika u svim granama poslovanja, stoga radnički sektor mora promptno reagirati kako bi zaštitili radnike od posljedica promjena u okolišu. Rezultati su to studije koju je objavila francuska Agencija za hranu, okoliš i zaštitu na radu. Rizici kojima su radnici izloženi, a koji nisu vezani za klimatske promjene tiču se problema koje proizvode buka i umjetna radijacija. Bilten, EurActiv

    24.04. (20:34)

    Uf, ništa gore od gosta koji je uranio...

    Ptice ranije migriraju, biljke ranije cvjetaju zbog klimatskih promjena, što to znači?

    Ptice su prije ubrzanja klimatskih promjena kasnije migrirale, životinje su se parile i rađale u drugo vrijeme, biljke su cvjetale kasnije – pokazalo je prvo istraživanje o tome koliko se vremenska interakcija među vrstama promijenila kao posljedica novijih klimatskih promjena. Dakle, u posljednjih 35 godina događaji u tim vezama biljaka i životinja prosječno se pojavljuju četiri dana ranije po desetljeću od početka 80-ih godina prošlog stoljeća, sveukupno prosječna promjena iznosi 14 dana, što nije beznačajno, kako pokazuju primjeri: migratorni kolibrići koji su adaptirani na specifično proljetno cvijeće sada promašuju vrijeme njegova cvjetanja, morske ptice više ne podižu ptiće u vrijeme kad je riba najobilnija, zbog manjka hrane u vrijeme kada se sobovi na Grenlandu rađaju raširenija je glad među tim životinjama itd. H-alter, Canadian Homesteading

    03.03. (11:39)

    Video: Dobar komentar TV-komičara Johna Olivera na Trumpov prijedlog naoružavanja učitelja; NRA se prijedlog sviđa, oni bi i klimatskim promjenama zaprijetili oružjem

    Iscrpnije...
    01.03. (17:09)

    Ljeto na sjeveru

    Na sjevernom polu – rekordno toplo

    Područje oko Sjevernog pola protekli je tjedan imalo najviše temperature zabilježene u veljači još od 1950.-ih, a na jednoj od najsjevernijih kopnenih meteoroloških postaja na svijetu, Cape Morris Jesup, temperatura je bila iznad smrzavanja 9 dana u veljači, što je dosad nezabilježeno. Ova je postaja 25. veljače bila iznad smrzavanje otprilike 24 sata, što je nečuveno u veljači kad na tlo ne pada ništa sunčeve svjetlosti. Površina leda na Arktičkom moru i Beringovom moru sjeverno od Grenlanda smanjila se u veljači, u vrijeme kad se površina pod ledom obično povećava, obično do sredine ožujka. Mashable

    18.01. (23:01)

    Vrelo i s uključenim hlađenjem

    2017. najtoplija godina u kojoj nije bilo El Niña

    Klimatske promjene koje uzrokuje čovjek veće su od klimatskih promjena uzrokovanih prirodnim trendovima u klimi – dokaz za ovo je prošla godina koja je treća najtoplija otkako se vode mjerenja, pored 2016. i 2015. godine, ali ove su dvije godine bile pod utjecajem El Niña, prirodnog fenomena koji globalno povećava temperature. Međutim, 2017. godine El Niña nije bilo, naprotiv Zemlja je bila pod utjecajem La Niñe koja donosi hladnije vrijeme, no svejedno je bilo vruće, odnosno bez La Niñe bi prošla godina vjerojatno bila najtoplija dosad. Ono što ovi podaci pokazuju je da su čak i najveći prirodni čimbenici klime maleni u usporedbi s čovjekovim aktivnostima, prvenstveno ispuštanjem CO₂, stoji u izvještaju triju ozbiljnih organizacija – britanskog Met Officea te američkih NASA-e i National Oceanic and Atmospheric Administration (NOAA). BBC

    10.01. (20:30)

    Dok nije kod njih, ne postoji

    Klimatska pravda na skandinavski način

    Sud u Oslu nedavno je presudio da se pravo na zdrav okoliš, zagarantirano člankom 122. norveškog Ustava, ne odnosi na izvoz nafte i plina. U praksi, ta presuda znači da su se norveški sudovi proglasili nadležnima samo za emisije stakleničkih plinova koje nastaju u norveškom teritoriju. Radi se o pravosudnoj potvrdi prakse koju skandinavske zemlje već dulje vremena primjenjuju preseljenjem prljavih industrija u Afriku. Da bi potom za tako očišćen zrak bile nagrađene subvencijama za ugljikove bodove, kitile se etiketama zelenih ekonomija i istovremeno potpuno prale ruke od odgovornosti za stakleničke posljedice tih radnji. Bilten

    05.01. (12:30)

    Skupa greška čovječanstva

    Ciljevi Pariškog sporazuma stajat će 21 bilijun dolara do 2030.

    Klimatolozi su se usuglasili kako bi za postizanje cilja Pariškog sporazuma, prema kojem se globalni rast prosječnih temperatura do 2100. mora ograničiti na razinu ispod dva stupnja Celzijusa u odnosu na razine s kraja 19. stoljeća, bilo nužno da se rast prosječnih temperatura preokrene do 2025. Za taj su pothvat prema procjenama stručnjaka potrebna ulaganja od 19 do 21 bilijuna dolara od danas do 2030. Večernji