Iako sam bolesna već čitav tjedan ipak, svoje obaveze ću ispuniti, kao vrijedni mladi kapitalist protiv čega se toliko borim, ali opet ovdje igra glavnu ulogu savjest i čast. Ljudi moraju znati da do svoje riječi držim i da sam vrijedna djevojka. Ko' će kome nego svoj svome, ako ne i sam sebi reklamu raditi.

Treba krenuti kronološkim redom:

NAJAVA I :
Slijedeći tjedan od 26.11.2001. do 28.11.2001. uzmite godišnji odmor jer će se tri večeri za redom u Gjuri II održavati FAK. U utorak 27.11.2001.godine u centru «Slava Raškaj» za gluhonijeme u 17h čitat će Zoran Ferić i Borivoj Radaković, a u ATTACKU od 19 do 21 h Nenad Rizvanović i moja ljupkost Danijela Stanojević predstavit ćemo Zorana Ćirića i Vladimira Arsenijevića.

Slijede blitz portreti kako bi se prestali pitati: tko su njih dvojica?

Vladimir Arsenijević nije prvi put gost FAK-a. Vidjela sam ga i u Osijeku i Motovunu, a sad i u Zagrebu. Iako vjerujem, možda je bio i u Zagrebu prije moje svjesnosti o njemu. Za svoj prvi roman «U potpalublju» dobio je NIN-ovu nagradu i taj roman je preveden na: engleski, švedski, njemački, talijanski, norveški, danski, češki, španjolski, slovenski i još neke, ali na žalost ne sjećam se. Slijedeće po čemu mi se Vlado dojmio bila je knjiga «Anđela», što je zapravo «sapunska opera», kako piše u knjizi. Mnogi će ga se sjetiti i kad kažem: «Meksiko».

Zoran Ćirić poznat po svom nadimku «Magični Ćira» jer je negdje osamdesetih postojao strip koji se zvao tako, a Zoran je 1986. imao izložbu poezije «Ko je Magični Ćira?»i kako Zoran Ćirić kaže: « Da bih tu liniju remiksa pop-minimalistickih poetskih komada ukrštenih sa sirovom montažom s predumišljajem odabranih xeroxa do maksimuma razradio u okviru naredne izložbe poezije 'Magični Ćira ponovo jaše’.U nekim od pesama koje sam objavio u 'Quorumu’ u periodu 1987-1990, pominje se moj famozni junak, jer sam oduvek imao zacrtanu koncepciju ispisivanja "herojske književnosti", koja će te naterati da se valjaš od smeha i grčiš od mučnine.»

Ćirić je napisao 6 knjiga poezije, 10 knjiga priča i 2 romana. Dobitnik je nagrada «Branko Radićević» i «Borislav Pekić», a za roman «Prisluškivanje» ušao je u najuži izbor za NIN-ovu nagradu. Knjige su mu prevedene na: mađarski, bugarski, talijanski, slovenski, makedonski i engleski. Što bi to bilo FAK?
To je Festival A književnosti. U «Antologiji hrvatske kratke priče» Miroslav Šicl piše da je to Festival alternativne književnosti. Potpuno se s njime slažem. No, opet sasvim je jasno i kad Borivoj Radaković u emisiji «Nedjeljom u dva» kao jedini upućen u temu koju je Stanković nametnuo kaže: «FAK je ime, a da je to alternativan festival u Hrvatskoj takve vrste, jest. No, to više nije alternativna književnost, ali da je A kao jedna od prvoklasnih, to je isto istina» Onda se tu goropadno nadviju vrsni poznavaoci književnosti i kažu da je prosta, ima puno psovki a rečenice su kratke. Dakle, moram priznati da «nije zlato sve što sja», pa tako je žalosno što akademski krugovi, domaćice, tete iz knjižnice, liječnici sa Rebra, ne razumiju u kakvom svijetu žive. No, ako želite zanemariti svijet u kojem živite, jer ste možda imućni i trgujete drogom, te stvarate prostitutke, hepatitis B, sidu, pljačku, nasilje, silovanja i društvo u kojem živimo, pa tako i psovke; onda će vam biti zabavno pročitati takvo štivo umjesto da buljite u TV.

Takva književnost poput one pisaca oko FAK-a, je najbolja književnost u Hrvatskoj za sad. Pisci su različiti, i karakterno kao pojedinci, i kao sami pisci njihov način pisanja se bitno međusobno razlikuje.

Borivoj Radaković, primjerice, piše alternativnu književnosti i kroz svoje pisanje prolazi od postmodernizma, realizma do alternative da bi pritom veći opus svojih priča pisao na kajkavskoj književnosti, zagrebačkog uličnog jezika bez akademskih uvijanja. Njegovo apsolutno vladanje, osjećanje i igranje jezikom, stilom i gramatikom najbolje se očituje u knjizi «Ne, to nisam ja», iako svoju najveću popularnost dobiva dramom «Dobro došli u plavi pakao». Iza njega je roman «Sjaj epohe», a knjiga priča koja mu izlazi u 12.mjesecu i bit će predstavljena na sajmu knjiga u Puli je «Porno» s kojom je imao problema oko izdavača zbog priče u kojoj obrađuje problem pedofilije. Njegova djela su najkontraverznija, najjača i najbolnija. On je pisac koji će za deset godina kad izumre potpuno nacionalizam i fašizam ili se bar začahuri, a dođu u svijet književnosti neki drugi ljudi koji poznaju vrijednost napisanog djela doživjeti svjetski uspjeh. No, na žalost, slava uvijek dolazi prekasno. On je preveo mnoge engleske pisce i hrvatsku javnost upoznao sa «Novim Puritancima», Evom Ensler «Vaginini monolozi», Hanifom Kureishiom i mnogim drugim popularnim engleskim i škotskim piscima. On je jedan od organizatora velških večeri u Zagrebu. Sve u svemu on je veza u svijet. Njegovi nastupi su energični, kao revolucionarni anarhizam na djelu, primamljivi i kod publike izazivaju sudjelovanje i suživljavanje sa problemom koji je postavljen u priči, popraćen je euforičnim masivnim pljeskom i uzvicima kao «Bravo majstore!»

Franci Blašković je najalternativnija osoba u FAK-u. U svojim nastupima koristi ponekad i instrumente, a zapravo uvijek zapjeva. Nešto poput stand-up comediana. Njegove pjesme uglavnom problematiziraju stanje jezika u Istri kao što je tzv. «makaronski jezik» mješavina talijanskog, njemačkog, slovenskog, hrvatskog, i ako ćete, istrijanske čakavice. Njegova čakavština, isto kao i Radakovićeva kajkavština, ide prema realizmu, bilo regionalno, bilo prema jeziku ulice. Franci je zajedno s B. Žižovićem i N.Rojnićem objavio knjigu «United Fumadorssss». Osnivač je grupe «Gori uši Vinnetou» koja je objavila albume: «Adio Pola», «Welcome home», «Mens sana malvasia istriana», «Ich bin-du bist-und Amen», «Rolling Stonz's», «U tunelu usred mraka» i još albuma, ali sve te albume iz osamdesetih i devedesetih godina možete kupiti na kompakt disku. Njegovi su nastupi naprosto originalni, takvog izvođača nećete sresti na još nekim festivalima književnosti u Hrvatskoj. Njegovi nastupi su iskreni. Pojavljuje se kao običan čovjek iz male sredine koji ima svoj život i ne bavi se tuđima, poštuje sebe i druge. Iz njega naprosto isijava čisti anarhizam, uvijek o politici progovara na političan način i kritizira društvo bez kompromisa. Mislila sam da ga publika u Beogradu neće razumjeti jer je govorio na istrijanskom, ali oduševljenje je bilo jednako kao i u Osijeku.

Miljenko Jergović uopće nije alternativan, iako u privatnom razgovoru kaže da je anarhista (da se razumijemo, nije važno tko je anarhista a ko' nije, već su Radaković i Blašković deklarirani anarhisti, kao i ja sama, ali ipak anarhizam je još uvijek u društvu velika alternativa i utopija) i da poštuje djelovanje mladih anarhista. Zapravo, posve je ex-jugoslavenski komercijalan. Osjeća se njegov, a sa ovih područja najdraži, bosanski mentalitet. Elem, Jergović je jedan od najprevođenijih hrvatskih pisaca iz Bosne, te dobitnik više književnih nagrada uključujući nagradu Ksaver Gjalski za knjigu «Sarajevski Marlboro». Objavio je knjige poezije, spomenut ću samo dvije «Uči li noćas netko u ovom gradu japanski» i «Preko zaleđenog mosta».Zatim knjige priča osim spomenute i nagrađene spomenut ću još jednu «Mama Leone» i knjige eseja «Naci bonton» i «Historijska čitanka», te dramu «Kažeš anđeo» koja će se prikazivati u Kerempuhu. Njegov nastup nekako je povezan i sa njegovim likom. On svoje priče čita sjedeći i polako sa nekim tugaljivim, nostalgičnim tonom u kojima razaznajete tugu, veselje i sjetu, naglašavajući slovo «č». Često mi se od njega plače jer se sjetim svih onih minulih dana mojeg djetinjstva, koji su bili lijepi. Reakcija publike je uvijek po koje šmrcanje, ali zato zdušni pljesak.

Zoran Ferić isto nije alternativan, on je i najprodavaniji od svih fakovaca. Iako su njegove priče često hipohondarske, nabijene nekim nakazama, boleštinama i bolesnim idejama, njegov stil je osebujan, rečenice su mu često dugačke ali sa svrhom. Nije samo prosto nabrajanje, lijepo se uživa u njihovom toku i ritmu. On je objavio zbirke priča «Mišolovka Walta Disneya» i «Anđeo u ofsajdu» za koju je dobio nagradu Ksaver Šandor Gjalski i nagradu Jutarnjeg lista, obje zbirke su prevedene na slovenski i njemački jezik.

Njegov nastup i čitanje je melankolično, sjedi dok čita, ali vlada intonacijom. Pravilno naglašava dramatične momente, a nije loš ni u interpretaciji dijaloga. Bez obzira na količinu gnjusnosti o kojoj piše, skuplja velike simpatije publike jer je protkan, kako kažemo, crnim humorom. Tko će još biti osim zvijezda?
Svaku večer u Gjuri II, uživat će te u kratkim pričama koje su nagrađivane, a pisali su ih ljudi koji nisu fakovci, već su se prijavili na FAK-ov natječaj. Na žalost Kruno Lokotar nije objavio imena nagrađivanih, ali pouzdano znam naslove. Izabrane priče, od 130 pristiglih, su: «Tresh.hr», «Frka» «Štiklec» «Killing Me Softly», «Nedjeljna euritmija», «Rupa», «Ovo je moja priča», «Nedjeljna večera», «Muha u krvi».

Mala ekskluzivnost za Monitor i moj poziv upućen vama: Ako me želite vidjeti kako čitam onda dođite u Gjuru II, 27.11. u 22h. Moja priča je «Nedjeljna euritmija».

Tri najbolje priče dobit će prvu, drugu i treću nagradu u vrijednosti od 1.- 1 000 KN u knjigama, 2.- 500 KN u knjigama i 3.- 300 KN knjigama.

Čega će još biti?
U ovom trenutku još nije precizirano koji engleski pisci će se pojaviti uživo niti s kojima će biti uspostavljena dvostrana konferencijska veza na relaciji London-Zagreb.

Iako sam saznala iz nekih svojih izvora da će na konferencijskoj vezi biti Julijan Barnes koji je napisao knjigu: «Flaubertova papiga», «Engleska, Engleska», «Povijest čovječanstva u deset i pol poglavlja», nedavno je ovdje prevedena i knjiga «Talking it Over» kod nas prevedeno kao «Pretresanje» i «Ljubav Itd..». On inače piše krimiće pod pseudonimom Zen Cavnagh. U Zagreb će doći Salena Saliva Godden, koja je inače punkerica i anarhistkinja.

Tijekom prva dva dana FAKa u klubu će u suradnji s Motovun Film Festivalom biti postavljena «kamera želja».

Za vrijeme festivala držat će se sajam na kojem će se prodavati knjige po povoljnim cijenama.

Cijena festivala po danu je od dvadeset ili dvadeset i pet kuna.

NAJAVA II
Od 3.do 13 prosinca u Puli održat će se «Sajam knjiga u Istri» Mnogi ovi spomenuti pisci i puno više događanja u vezi knjige događa se upravo tamo. Prezentacije izdavača i njihovih najnovijih izdanja. U krasnom ambijentu grada Pule i mnogim dobrim knjigama, očekuju vas tamo i srdačno pozivaju.

Danijela Stanojević