• 06.06. (12:00)

    EU će ograničiti cijene međunarodnih telefonskih poziva

    Javlja Biljana Borzan na Twitteru: “Odlične vijesti iz Bruxellesa! Sinoć su završeni pregovori o #EECC te je odlučeno da će maksimalne cijene međunarodnih poziva biti 19 centi/min (1,40 kuna), a SMS 6 centi (0,44 kune). Cijene međunarodnih poziva u EU idu do 80 centi po minuti tako da je ovo odlična vijest za potrošače!” Tako je uklonjena nelogičnost da je jeftinije zvati Njemačku (ili bilo koju drugu EU zemlju) iz Slovenije nego iz Hrvatske. HRT

    05.06. (05:03)

    Nemreš bilivit

    Otkrio cilj: Izjave veleposlanika SAD-a desničarskom portalu izazvale buru u Njemačkoj

    Američki veleposlanik u Njemačkoj Richard Grenell, vrlo lojalan predsjedniku Donaldu Trumpu, izjavio je u razgovoru za američki novinski portal Breitbart da želi osnažiti konzervativne političke pokrete u Europi. U vjerojatno slučajnoj, ali znakovitoj podudarnosti s porukom koju je i hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović uputila iz Osijeka, Trumpov čovjek u Berlinu dodao je kako svjedočimo “buđenju tihe većine onih koji odbacuju elite” te da to buđenje predvodi Trump. Večernji

    02.06. (21:12)

    Deutsche Welle: Avanti diletanti!

    Deutsche Welle se kritički osvrće na svježi politički ustroj u Italiji. Ovako završava članak: “Populisti u Rimu uvjeravaju ljude da je Njemačka kriva za talijansku krizu. To je zlonamjerna glupost. Statističko prosječno blagostanje po glavi stanovnika je u Italiji više nego u Njemačkoj. No Italija ima ogroman problem sa raspodjelom bogatstva. Pogledajte, dragi Talijani, u svoje dvorište i ne pripisujte drugima kaos, korupciju, nerad, aljkavost i sve ostalo što koči vašu lijepu zemlju. Osim toga važi: Avanti diletanti! Deutsche Welle

    01.06. (20:05)

    S one strane

    Nino Raspudić o gaženju demokracije u Italiji

    Nino Raspudić u svojoj novoj kolumni komentira što se to događa s druge strane Jadrana i zašto bi to moglo biti važno i za Hrvatsku: “Osim što svjedoči o dubokim problemima unutar Europske unije, o kojima se kod nas malo govori, prepoznajemo isti obrazac gušenja demokratski izražene volje građana. Ulogu oligarhijskog osigurača koju je u Italiji odradio predsjednik Mattarella, kod nas se očekuje da će uskoro odigrati Ustavni sud, izabran na isti način (u parlamentu), dogovorom dviju velikih stranaka čija zvijezda tamni, a koje sada panično nastoje održati status quo.”. Večernji

    01.06. (05:45)

    Europski parlament izglasao mjere za sprječavanje prijevara s kilometražom kod rabljenih vozila

    Manipulacije s brojačima kilometara kod prodaje rabljenih automobila ubuduće bi trebale biti kazneno djelo u EU-u. Procjenjuje se da namještanja brojača kilometraže koštaju Europu između 5,6 i 9,6 milijardi eura godišnje što plaćaju svi u lancu, od trgovaca i proizvođača do osiguranja i kupaca. Kupci ne samo što plaćaju više novca nego što vrijedi za rabljeni automobil, već im brzo rastu troškovi popravaka i održavanja, a takva vozila su i manje pouzdana na cestama i više zagađuju. Slobodna

    31.05. (09:47)

    Raditi, raditi, i samo raditi

    Stručnjak za nejednakosti Branko Milanović: Migrantima treba smanjiti prava

    Europa je bila emigracijski kontinent, a postaje imigracijski kontinent. Na to nije spremna niti je na to naučila – kaže ekonomist Branko Milanović, vodeći svjetski stručnjak za globalne nejednakosti, u vrlo zanimljivom intervjuu Novom listu. Smatra on da bi ekonomski migranti, pogotovo u EU, trebali imati sva jednaka prava kao radnici, ali ne i građanska, politička prava pa da bi onda građani zemalja koje primaju migrante bili voljni primati više njih. Navodi i paradoksalni primjer Estonije koju se smatra velikim uspjehom tranzicije, ali koja gubi stanovništvo i prijeti joj da takorekuć nestane, da ima pola milijuna stanovnika. Još jedan paradoks: nejednakosti unutar zemalja se povećavaju, a nejednakosti između zemalja se smanjuju – razlika između bogatog i siromašnog Amerikanca se povećala, ali razlika između prosječnog Amerikanca i prosječnog Kineza se smanjila. Ovdje njegovi citati na Google Scholar.

    30.05. (19:00)

    Komentar: Štiti li EU naše podatke?

    “Brisel, koji inače tako dosledno insistira na principima konkurencije i slobodnog tržišta, bio je spreman da preko toga pređe kada su u pitanju kineske investicije, sve da bi se EU zaštitila od ‘bezbednosnog rizika’ koji bi nastao ako bi Kinezi kupili evropske firme ili infrastrukturu od posebnog značaja. Opet se pokazuje da princip slobodnih investicija ima ograničeno važenje. U tom smislu se i GDPR može shvatiti kao pokušaj da se spreči gomilanje podataka o fizičkim i pravnim licima u EU u cilju zaštite sopstvenog vojno-političkog i tržišnog položaja”, piše Bilten, u dobrom komentaru GDPR-a.

    30.05. (13:21)

    Ako ćemo znati napisati zahtjev

    Hrvatska će od EU dobiti gotovo 9 milijardi eura od 2021-2027.

    Hrvatska bi u sklopu kohezijske politike u razdoblju 2021.-2027. trebala imati na raspolaganju 8,767 milijardi eura, (izraženo u cijenama iz 2018. godine). To je obećana budućnost. U sadašnjem financijskom razdoblju od 2014-2020. godine Hrvatskoj je inače stavljeno na raspolaganje 8,6 milijardi eura. Uz to, Komisija predlaže i povećanje nacionalnog udjela u sufinanciranju programa u odnosu na EU udio. Tako se za najsiromašnije regije, koje su ispod 75 posto europskog prosjeka (Hrvatska spada u te), predlaže da se projekti financiraju u omjeru 70 posto iz europskog proračuna i 30 posto iz nacionalnog. Dosad je bilo 85:15, tako smo za Pelješki most dali samo 15 posto novaca, ubuduće će to biti 30%. T-Portal

    24.05. (09:28)

    Nit nam smrdi nit miriše

    60% ljudi u EU smatra da je članstvo dobro za njihovu državu, u Hrvatskoj 36%

    60% stanovnika država članica Europske unije smatra da je članstvo u Uniji pozitivno za njihovu zemlju, 12% smatra da je članstvo loše, a 23% smatra da članstvo nije ni dobro ni loše. Ovih 60% je najveći zabilježeni postotak potpore od 1983. godine. Hrvatska je s druge strane tog grafikona – samo 36% državljana RH smatra članstvo u EU dobrim za državu, što je pad od 7% od jeseni prošle godine, 14% ispitanih članstvo smatra lošim, a velikih 49% ni dobrim ni lošim (1% ne zna). Lošije mišljenje o EU imaju samo Česi – njih tek 34% članstvo u EU smatra dobrim po Češku. Istraživanje je objavio Europski parlament, a Jutarnji ima grafikone.

  • 06.06. (12:00)

    EU će ograničiti cijene međunarodnih telefonskih poziva

    Javlja Biljana Borzan na Twitteru: “Odlične vijesti iz Bruxellesa! Sinoć su završeni pregovori o #EECC te je odlučeno da će maksimalne cijene međunarodnih poziva biti 19 centi/min (1,40 kuna), a SMS 6 centi (0,44 kune). Cijene međunarodnih poziva u EU idu do 80 centi po minuti tako da je ovo odlična vijest za potrošače!” Tako je uklonjena nelogičnost da je jeftinije zvati Njemačku (ili bilo koju drugu EU zemlju) iz Slovenije nego iz Hrvatske. HRT

    05.06. (05:03)

    Nemreš bilivit

    Otkrio cilj: Izjave veleposlanika SAD-a desničarskom portalu izazvale buru u Njemačkoj

    Američki veleposlanik u Njemačkoj Richard Grenell, vrlo lojalan predsjedniku Donaldu Trumpu, izjavio je u razgovoru za američki novinski portal Breitbart da želi osnažiti konzervativne političke pokrete u Europi. U vjerojatno slučajnoj, ali znakovitoj podudarnosti s porukom koju je i hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović uputila iz Osijeka, Trumpov čovjek u Berlinu dodao je kako svjedočimo “buđenju tihe većine onih koji odbacuju elite” te da to buđenje predvodi Trump. Večernji

    02.06. (21:12)

    Deutsche Welle: Avanti diletanti!

    Deutsche Welle se kritički osvrće na svježi politički ustroj u Italiji. Ovako završava članak: “Populisti u Rimu uvjeravaju ljude da je Njemačka kriva za talijansku krizu. To je zlonamjerna glupost. Statističko prosječno blagostanje po glavi stanovnika je u Italiji više nego u Njemačkoj. No Italija ima ogroman problem sa raspodjelom bogatstva. Pogledajte, dragi Talijani, u svoje dvorište i ne pripisujte drugima kaos, korupciju, nerad, aljkavost i sve ostalo što koči vašu lijepu zemlju. Osim toga važi: Avanti diletanti! Deutsche Welle

    01.06. (20:05)

    S one strane

    Nino Raspudić o gaženju demokracije u Italiji

    Nino Raspudić u svojoj novoj kolumni komentira što se to događa s druge strane Jadrana i zašto bi to moglo biti važno i za Hrvatsku: “Osim što svjedoči o dubokim problemima unutar Europske unije, o kojima se kod nas malo govori, prepoznajemo isti obrazac gušenja demokratski izražene volje građana. Ulogu oligarhijskog osigurača koju je u Italiji odradio predsjednik Mattarella, kod nas se očekuje da će uskoro odigrati Ustavni sud, izabran na isti način (u parlamentu), dogovorom dviju velikih stranaka čija zvijezda tamni, a koje sada panično nastoje održati status quo.”. Večernji

    01.06. (05:45)

    Europski parlament izglasao mjere za sprječavanje prijevara s kilometražom kod rabljenih vozila

    Manipulacije s brojačima kilometara kod prodaje rabljenih automobila ubuduće bi trebale biti kazneno djelo u EU-u. Procjenjuje se da namještanja brojača kilometraže koštaju Europu između 5,6 i 9,6 milijardi eura godišnje što plaćaju svi u lancu, od trgovaca i proizvođača do osiguranja i kupaca. Kupci ne samo što plaćaju više novca nego što vrijedi za rabljeni automobil, već im brzo rastu troškovi popravaka i održavanja, a takva vozila su i manje pouzdana na cestama i više zagađuju. Slobodna

    31.05. (23:02)

    Europska komisija državama poput Hrvatske: Platit ćemo vam dodatnih 25 milijardi eura, samo da provedete reforme. Išlo bi to iz novog Programa podrške reformama za malo tromije zemlje.

    Iscrpnije...
    31.05. (09:47)

    Raditi, raditi, i samo raditi

    Stručnjak za nejednakosti Branko Milanović: Migrantima treba smanjiti prava

    Europa je bila emigracijski kontinent, a postaje imigracijski kontinent. Na to nije spremna niti je na to naučila – kaže ekonomist Branko Milanović, vodeći svjetski stručnjak za globalne nejednakosti, u vrlo zanimljivom intervjuu Novom listu. Smatra on da bi ekonomski migranti, pogotovo u EU, trebali imati sva jednaka prava kao radnici, ali ne i građanska, politička prava pa da bi onda građani zemalja koje primaju migrante bili voljni primati više njih. Navodi i paradoksalni primjer Estonije koju se smatra velikim uspjehom tranzicije, ali koja gubi stanovništvo i prijeti joj da takorekuć nestane, da ima pola milijuna stanovnika. Još jedan paradoks: nejednakosti unutar zemalja se povećavaju, a nejednakosti između zemalja se smanjuju – razlika između bogatog i siromašnog Amerikanca se povećala, ali razlika između prosječnog Amerikanca i prosječnog Kineza se smanjila. Ovdje njegovi citati na Google Scholar.

    30.05. (19:00)

    Komentar: Štiti li EU naše podatke?

    “Brisel, koji inače tako dosledno insistira na principima konkurencije i slobodnog tržišta, bio je spreman da preko toga pređe kada su u pitanju kineske investicije, sve da bi se EU zaštitila od ‘bezbednosnog rizika’ koji bi nastao ako bi Kinezi kupili evropske firme ili infrastrukturu od posebnog značaja. Opet se pokazuje da princip slobodnih investicija ima ograničeno važenje. U tom smislu se i GDPR može shvatiti kao pokušaj da se spreči gomilanje podataka o fizičkim i pravnim licima u EU u cilju zaštite sopstvenog vojno-političkog i tržišnog položaja”, piše Bilten, u dobrom komentaru GDPR-a.

    30.05. (13:21)

    Ako ćemo znati napisati zahtjev

    Hrvatska će od EU dobiti gotovo 9 milijardi eura od 2021-2027.

    Hrvatska bi u sklopu kohezijske politike u razdoblju 2021.-2027. trebala imati na raspolaganju 8,767 milijardi eura, (izraženo u cijenama iz 2018. godine). To je obećana budućnost. U sadašnjem financijskom razdoblju od 2014-2020. godine Hrvatskoj je inače stavljeno na raspolaganje 8,6 milijardi eura. Uz to, Komisija predlaže i povećanje nacionalnog udjela u sufinanciranju programa u odnosu na EU udio. Tako se za najsiromašnije regije, koje su ispod 75 posto europskog prosjeka (Hrvatska spada u te), predlaže da se projekti financiraju u omjeru 70 posto iz europskog proračuna i 30 posto iz nacionalnog. Dosad je bilo 85:15, tako smo za Pelješki most dali samo 15 posto novaca, ubuduće će to biti 30%. T-Portal

    24.05. (09:28)

    Nit nam smrdi nit miriše

    60% ljudi u EU smatra da je članstvo dobro za njihovu državu, u Hrvatskoj 36%

    60% stanovnika država članica Europske unije smatra da je članstvo u Uniji pozitivno za njihovu zemlju, 12% smatra da je članstvo loše, a 23% smatra da članstvo nije ni dobro ni loše. Ovih 60% je najveći zabilježeni postotak potpore od 1983. godine. Hrvatska je s druge strane tog grafikona – samo 36% državljana RH smatra članstvo u EU dobrim za državu, što je pad od 7% od jeseni prošle godine, 14% ispitanih članstvo smatra lošim, a velikih 49% ni dobrim ni lošim (1% ne zna). Lošije mišljenje o EU imaju samo Česi – njih tek 34% članstvo u EU smatra dobrim po Češku. Istraživanje je objavio Europski parlament, a Jutarnji ima grafikone.