• 10.01.2017. (18:48)

    Milena bauštelo moja

    Gastarbajteri: Odakle su iz Jugoslavije odlazili, što su u Njemačkoj radili?

    “Republike koje su imale relativno velik udio u broju zaposlenih u Jugoslaviji istodobno su imale i najveći udio u broju migranata na radu u Njemačkoj. Jedan od mnogih faktora koji su pridonijeli takvoj, ipak, protuintuitivnoj situaciji jest da je nezaposlenost čak i u dijelovima tih republika bila velika, ali i da je njihovo stanovništvo u Njemačkoj imalo rodbinsko-poznaničku mrežu uspostavljenu prije rata”, piše Kulturpunkt o gastarbajterima u Jugoslaviji – odakle su odlazili, zašto, što su u Njemačkoj radili i što je država od toga dobivala.

  • Slične vijesti

    10.04. (20:30)

    Šljakica

    RH među državama EU-a s najnižim troškovima rada po satu u 2017.

    Hrvatska je u 2017. godini bila među zemljama EU s najnižim troškovima rada po satu, dva i pol puta ispod prosjeka, pokazalo je izvješće Eurostata. Na razini EU-a prosječni troškovi rada po satu iznosili su lani 26,8 eura, a u eurozoni 30,3 eura. Najviši prosječni trošak rada po satu u gospodarstvu u 2017. bilježila Danska, od 42,5 eura, a najniži Bugarska – 4,9 eura. U Hrvatskoj se rad plaćao u prosjeku 10,6 eura po satu. HRT

    30.03. (07:17)

    Odlazak

    Ekonomska migracija bila je dobra za Jugoslaviju, ali ne i za Hrvatsku

    Hrvatski ‘gastarbajteri’ u 2017. su u domovinu poslali rekordnih 15,75 milijardi kuna. Iako se ne čini tako, to nikako nije dobra vijest. Za Jugoslaviju je ekonomska migracija bila dobra vijest. Zemlja je imala višak radne snage i tako je smanjivala nezaposlenost, emigranti su slali velike količine novca, u devizama koje su bivšoj državi bile potrebne. 1978. količina novca koji su iseljenici slali u Jugoslaviju prelazila je 51% vrijednosti izvoza jugoslavenske industrije. Danas doznake gastarbajtera pokrivaju svega 15-ak posto izvoza, no Hrvatska ubrzano gubi radnu snagu. Deutsche Welle

    25.03. (20:30)

    Pismo kući

    Gastarbajteri lani u RH poslali 16 milijardi kuna

    Rodbini i znancima novi gastarbajteri prošle godine su, prema podacima HNB-a, uplatili rekordnih 15,75 milijardi kuna ili oko 2,1 milijardu eura. To je oko 120 milijuna eura više nego godinu ranije. Još prije deset godina doznake iz inozemstva iznosile su oko 1,3 milijarde eura i nešto veći rast zabilježile su tek 2011. kad su dosegnule 1,5 milijardi eura. Slobodna

    23.03. (20:30)

    Razlike cijena rada

    Satnica u Hrvatskoj 8,5€, u Luksemburgu 45€

    Prema podacima Eurostata, u sat vremena Hrvat zaradi 8,5 eura – pet puta manje nego u Luksemburgu gdje je najbolja satnica od 45 eura. Usporedbe radi, u Njemačkoj je satnica 32€, u Irskoj 29€, a u Sloveniji 16,4€. Samo pet zemalja EU je lošije od Hrvatske: u Litvi je satnica 8,4€, u Mađarskoj 7,6€, u Poljskoj 6€, a Rumunjska i Bugarska imaju satnice niže od 6€. Dnevnik.hr

    11.03. (20:30)

    Tko radi, ne more ga jadi

    Gastarbajteri, tradicija duga pola stoljeća

    ‘Izvoz’ radnika za SFRJ je naizgled bio win-win situacija. Kroz odušak emigracije zemlja je smanjivala pritisak nezaposlenih. Devizne doznake iz inozemstva poticale su lokalnu potrošnju, a država se k tomu riješila i dijela oporbenih bundžija. Ipak, za tadašnju SFRJ odlasci radnika predstavljali su permanentni izvor nelagode. Država koja se nazivala ‘zemljom radnih ljudi’ te koja je svoj legitimitet crpila iz činjenice da je otvorila tisuće radnih mjesta u ekonomiji koja je bila diversificirana kao nikada do tada, najednom se suočila s nelagodnom spoznajom da joj ‘radne ljude’ upošljava inozemni kapitalizam. Stoga se SFRJ tih godina prema ekonomskoj emigraciji ponaša kao bolesnik koji niječe bolest. Te se radnike uvijek optimistički naziva ‘radnicima na privremenom radu u inozemstvu’, piše Jurica Pavičić. Jutarnji

    21.01. (16:30)

    Trebalo bi raditi manje

    Prevelika količina rada nas ubija, više od 39 sati tjedno predstavlja ozbiljan rizik za zdravlje

    Raditi prekovremeno danas u velikom broju tvrtki postaje normom. Potrebno je raditi do kasno u noć, van radnog vremena odgovarati na elektronsku poštu i sasvim podrediti život poslu. Pretjerani rad je postao standard. Opuštanje, hobiji, provođenje vremena s djecom ili čitanje knjiga poistovjećuju se s lijenošću. Tako nas uči nova mitologija rada. No nedostatak odmora uzrokuje stres i iscrpljenost koji su potencijalni ubojice. Jutarnji, Guardian

    13.12.2017. (07:05)

    Zanimljiv razgovor

    Povjesničar: Danas vjerujemo u kapitalizam kao osamdesetih u socijalizam

    “Danas vjerujemo u kapitalizam na isti način na koji smo vjerovali u socijalizam 1980-ih. A to znači da ga uopće ne obožavamo. Postojali su ideolozi tada, postoje i sada. A većina se ljudi spram tih koncepata odnosi na način ‘slabe misli’. Prihvaćamo na primjer neku općenitu zamisao tržišta, a da uopće ne diskutiramo što to točno znači”, kaže češki povjesničar Pavel Kolar u intervjuu za Novosti. Govori i o primjeru iz Jugoslavije gdje je paralelno s rastućom sumnjom u društvu u ideologiju tog sistema rastao i broj članova partije.

    09.12.2017. (15:57)

    Jesu li pare vrijedne rizika

    Od noćnih smjena možete se razboljeti, čak i dobiti rak

    Između 7 i 15 posto radne snage u industrijaliziranim zemljama uključeno je u neku vrstu noćnog rada usprkos dokazima o njegovom štetnom djelovanju na zdravlje, otkriva studija Sveučilišta Princeton. Zanemarivanje biološkog sata aktivira stresni mehanizam kod čovjeka – povećava razinu šećera u krvi i krvni tlak. Povišena razina stresa može uzrokovati kardiovaskularne bolesti ili metaboličke abnormalnosti te otežati rad imunološkog sustava, što pak vodi do više stope raka debelog crijeva ili raka dojke. Prema klasifikaciji WHO-a, noćni rad je legitiman potencijalni uzročnik raka. Jutarnji

    29.11.2017. (18:48)

    Peckavo pitanje

    Zašto se ne slavi 29. studeni?

    Buka ima dobar komentar posvećen današnjem datumu, 29. studenom, koji se nekad u SFRJ obilježavao kao Dan republike. Danas nitko ne slavi taj dan. No primjerice, svake godine u Češkoj Republici i u Slovačkoj 28. listopad je neradni dan, a slavi se dan kada je uspostavljena prva Čehoslovačka Republika, iako ona više ne postoji.

    14.11.2017. (19:07)

    Dobar posao

    Najveći proizvođač opijuma prije 100 godina bila je – Jugoslavija

    “Još prije nekoliko godina je povjesničar Vladan Jovanović došao do šokantnog zaključka. Povardarje, a s time i Jugoslavija, ispunjavalo je 43% legalne svjetske potražnje za opijumom između dva svjetska rata. U svom članku, ‘Rađanje balkanske Kolumbije’, opisao je i kako je u čitavu krijumčarsku mrežu bila uključena i država. Kako prenosi srpski Nedeljnik, od 1919. godine pa sve do početka tridesetih, glavni posrednici u izvozu makedonskog opijuma bili su konzulati Kraljevine SHS u Marseilleu, Parizu, Baselu, Londonu, Bostonu i Chicagu. Kupci su se obraćali izravno u konzulat, oni bi se zatim javili ministarstvu trgovine i industrije, a ono bi onda angažiralo ovlaštene izvoznike. Express

  • Slične vijesti

    10.04. (20:30)

    Šljakica

    RH među državama EU-a s najnižim troškovima rada po satu u 2017.

    Hrvatska je u 2017. godini bila među zemljama EU s najnižim troškovima rada po satu, dva i pol puta ispod prosjeka, pokazalo je izvješće Eurostata. Na razini EU-a prosječni troškovi rada po satu iznosili su lani 26,8 eura, a u eurozoni 30,3 eura. Najviši prosječni trošak rada po satu u gospodarstvu u 2017. bilježila Danska, od 42,5 eura, a najniži Bugarska – 4,9 eura. U Hrvatskoj se rad plaćao u prosjeku 10,6 eura po satu. HRT

    30.03. (07:17)

    Odlazak

    Ekonomska migracija bila je dobra za Jugoslaviju, ali ne i za Hrvatsku

    Hrvatski ‘gastarbajteri’ u 2017. su u domovinu poslali rekordnih 15,75 milijardi kuna. Iako se ne čini tako, to nikako nije dobra vijest. Za Jugoslaviju je ekonomska migracija bila dobra vijest. Zemlja je imala višak radne snage i tako je smanjivala nezaposlenost, emigranti su slali velike količine novca, u devizama koje su bivšoj državi bile potrebne. 1978. količina novca koji su iseljenici slali u Jugoslaviju prelazila je 51% vrijednosti izvoza jugoslavenske industrije. Danas doznake gastarbajtera pokrivaju svega 15-ak posto izvoza, no Hrvatska ubrzano gubi radnu snagu. Deutsche Welle

    25.03. (20:30)

    Pismo kući

    Gastarbajteri lani u RH poslali 16 milijardi kuna

    Rodbini i znancima novi gastarbajteri prošle godine su, prema podacima HNB-a, uplatili rekordnih 15,75 milijardi kuna ili oko 2,1 milijardu eura. To je oko 120 milijuna eura više nego godinu ranije. Još prije deset godina doznake iz inozemstva iznosile su oko 1,3 milijarde eura i nešto veći rast zabilježile su tek 2011. kad su dosegnule 1,5 milijardi eura. Slobodna

    23.03. (20:30)

    Razlike cijena rada

    Satnica u Hrvatskoj 8,5€, u Luksemburgu 45€

    Prema podacima Eurostata, u sat vremena Hrvat zaradi 8,5 eura – pet puta manje nego u Luksemburgu gdje je najbolja satnica od 45 eura. Usporedbe radi, u Njemačkoj je satnica 32€, u Irskoj 29€, a u Sloveniji 16,4€. Samo pet zemalja EU je lošije od Hrvatske: u Litvi je satnica 8,4€, u Mađarskoj 7,6€, u Poljskoj 6€, a Rumunjska i Bugarska imaju satnice niže od 6€. Dnevnik.hr

    11.03. (20:30)

    Tko radi, ne more ga jadi

    Gastarbajteri, tradicija duga pola stoljeća

    ‘Izvoz’ radnika za SFRJ je naizgled bio win-win situacija. Kroz odušak emigracije zemlja je smanjivala pritisak nezaposlenih. Devizne doznake iz inozemstva poticale su lokalnu potrošnju, a država se k tomu riješila i dijela oporbenih bundžija. Ipak, za tadašnju SFRJ odlasci radnika predstavljali su permanentni izvor nelagode. Država koja se nazivala ‘zemljom radnih ljudi’ te koja je svoj legitimitet crpila iz činjenice da je otvorila tisuće radnih mjesta u ekonomiji koja je bila diversificirana kao nikada do tada, najednom se suočila s nelagodnom spoznajom da joj ‘radne ljude’ upošljava inozemni kapitalizam. Stoga se SFRJ tih godina prema ekonomskoj emigraciji ponaša kao bolesnik koji niječe bolest. Te se radnike uvijek optimistički naziva ‘radnicima na privremenom radu u inozemstvu’, piše Jurica Pavičić. Jutarnji

    21.01. (16:30)

    Trebalo bi raditi manje

    Prevelika količina rada nas ubija, više od 39 sati tjedno predstavlja ozbiljan rizik za zdravlje

    Raditi prekovremeno danas u velikom broju tvrtki postaje normom. Potrebno je raditi do kasno u noć, van radnog vremena odgovarati na elektronsku poštu i sasvim podrediti život poslu. Pretjerani rad je postao standard. Opuštanje, hobiji, provođenje vremena s djecom ili čitanje knjiga poistovjećuju se s lijenošću. Tako nas uči nova mitologija rada. No nedostatak odmora uzrokuje stres i iscrpljenost koji su potencijalni ubojice. Jutarnji, Guardian

    13.12.2017. (07:05)

    Zanimljiv razgovor

    Povjesničar: Danas vjerujemo u kapitalizam kao osamdesetih u socijalizam

    “Danas vjerujemo u kapitalizam na isti način na koji smo vjerovali u socijalizam 1980-ih. A to znači da ga uopće ne obožavamo. Postojali su ideolozi tada, postoje i sada. A većina se ljudi spram tih koncepata odnosi na način ‘slabe misli’. Prihvaćamo na primjer neku općenitu zamisao tržišta, a da uopće ne diskutiramo što to točno znači”, kaže češki povjesničar Pavel Kolar u intervjuu za Novosti. Govori i o primjeru iz Jugoslavije gdje je paralelno s rastućom sumnjom u društvu u ideologiju tog sistema rastao i broj članova partije.

    09.12.2017. (15:57)

    Jesu li pare vrijedne rizika

    Od noćnih smjena možete se razboljeti, čak i dobiti rak

    Između 7 i 15 posto radne snage u industrijaliziranim zemljama uključeno je u neku vrstu noćnog rada usprkos dokazima o njegovom štetnom djelovanju na zdravlje, otkriva studija Sveučilišta Princeton. Zanemarivanje biološkog sata aktivira stresni mehanizam kod čovjeka – povećava razinu šećera u krvi i krvni tlak. Povišena razina stresa može uzrokovati kardiovaskularne bolesti ili metaboličke abnormalnosti te otežati rad imunološkog sustava, što pak vodi do više stope raka debelog crijeva ili raka dojke. Prema klasifikaciji WHO-a, noćni rad je legitiman potencijalni uzročnik raka. Jutarnji

    29.11.2017. (18:48)

    Peckavo pitanje

    Zašto se ne slavi 29. studeni?

    Buka ima dobar komentar posvećen današnjem datumu, 29. studenom, koji se nekad u SFRJ obilježavao kao Dan republike. Danas nitko ne slavi taj dan. No primjerice, svake godine u Češkoj Republici i u Slovačkoj 28. listopad je neradni dan, a slavi se dan kada je uspostavljena prva Čehoslovačka Republika, iako ona više ne postoji.

    14.11.2017. (19:07)

    Dobar posao

    Najveći proizvođač opijuma prije 100 godina bila je – Jugoslavija

    “Još prije nekoliko godina je povjesničar Vladan Jovanović došao do šokantnog zaključka. Povardarje, a s time i Jugoslavija, ispunjavalo je 43% legalne svjetske potražnje za opijumom između dva svjetska rata. U svom članku, ‘Rađanje balkanske Kolumbije’, opisao je i kako je u čitavu krijumčarsku mrežu bila uključena i država. Kako prenosi srpski Nedeljnik, od 1919. godine pa sve do početka tridesetih, glavni posrednici u izvozu makedonskog opijuma bili su konzulati Kraljevine SHS u Marseilleu, Parizu, Baselu, Londonu, Bostonu i Chicagu. Kupci su se obraćali izravno u konzulat, oni bi se zatim javili ministarstvu trgovine i industrije, a ono bi onda angažiralo ovlaštene izvoznike. Express