• 11.03. (20:30)

    Tko radi, ne more ga jadi

    Gastarbajteri, tradicija duga pola stoljeća

    ‘Izvoz’ radnika za SFRJ je naizgled bio win-win situacija. Kroz odušak emigracije zemlja je smanjivala pritisak nezaposlenih. Devizne doznake iz inozemstva poticale su lokalnu potrošnju, a država se k tomu riješila i dijela oporbenih bundžija. Ipak, za tadašnju SFRJ odlasci radnika predstavljali su permanentni izvor nelagode. Država koja se nazivala ‘zemljom radnih ljudi’ te koja je svoj legitimitet crpila iz činjenice da je otvorila tisuće radnih mjesta u ekonomiji koja je bila diversificirana kao nikada do tada, najednom se suočila s nelagodnom spoznajom da joj ‘radne ljude’ upošljava inozemni kapitalizam. Stoga se SFRJ tih godina prema ekonomskoj emigraciji ponaša kao bolesnik koji niječe bolest. Te se radnike uvijek optimistički naziva ‘radnicima na privremenom radu u inozemstvu’, piše Jurica Pavičić. Jutarnji

  • Slične vijesti

    30.03. (07:17)

    Odlazak

    Ekonomska migracija bila je dobra za Jugoslaviju, ali ne i za Hrvatsku

    Hrvatski ‘gastarbajteri’ u 2017. su u domovinu poslali rekordnih 15,75 milijardi kuna. Iako se ne čini tako, to nikako nije dobra vijest. Za Jugoslaviju je ekonomska migracija bila dobra vijest. Zemlja je imala višak radne snage i tako je smanjivala nezaposlenost, emigranti su slali velike količine novca, u devizama koje su bivšoj državi bile potrebne. 1978. količina novca koji su iseljenici slali u Jugoslaviju prelazila je 51% vrijednosti izvoza jugoslavenske industrije. Danas doznake gastarbajtera pokrivaju svega 15-ak posto izvoza, no Hrvatska ubrzano gubi radnu snagu. Deutsche Welle

    25.03. (20:30)

    Pismo kući

    Gastarbajteri lani u RH poslali 16 milijardi kuna

    Rodbini i znancima novi gastarbajteri prošle godine su, prema podacima HNB-a, uplatili rekordnih 15,75 milijardi kuna ili oko 2,1 milijardu eura. To je oko 120 milijuna eura više nego godinu ranije. Još prije deset godina doznake iz inozemstva iznosile su oko 1,3 milijarde eura i nešto veći rast zabilježile su tek 2011. kad su dosegnule 1,5 milijardi eura. Slobodna

    10.01.2017. (18:48)

    Milena bauštelo moja

    Gastarbajteri: Odakle su iz Jugoslavije odlazili, što su u Njemačkoj radili?

    “Republike koje su imale relativno velik udio u broju zaposlenih u Jugoslaviji istodobno su imale i najveći udio u broju migranata na radu u Njemačkoj. Jedan od mnogih faktora koji su pridonijeli takvoj, ipak, protuintuitivnoj situaciji jest da je nezaposlenost čak i u dijelovima tih republika bila velika, ali i da je njihovo stanovništvo u Njemačkoj imalo rodbinsko-poznaničku mrežu uspostavljenu prije rata”, piše Kulturpunkt o gastarbajterima u Jugoslaviji – odakle su odlazili, zašto, što su u Njemačkoj radili i što je država od toga dobivala.

    02.08.2016. (08:27)

    alt-Yu

    Kustos izložbe o gastarbajterima: Oni su prvi bečki underground

    Pedeset godina nakon potpisa radnog ugovora sa SFRJ, vreme je da se Austrija u centru grada Beča zahvali jasno i glasno, pred publikom, migraciji koja je doprinela njenom razvoju. Oni su nevidljiva infrastruktura Austrije – kaže Bogomir Doringer, umjetnik i kustos izložbe Ajnhajtclub (‘Klub Jedinstvo’) postavljene u Muzejskoj četvrti u Beču, a posvećene jugo-radnicima, “ženama i muškarcima koji su, tek što su ujedinili i renovirali u radnim akcijama svoju srušenu zemlju, izvezeni vozovima u zemlje sa kojima su ratovali”. Novosti imaju intervju s kustosom.

    17.05.2016. (18:36)

    Tamo gdje je trava zelenija...

    "U Irskoj radimo loše poslove, ali nam je bolje nego u Hrvatskoj"

    “U Dublinu je jako puno Hrvata. Rade u kafiću za 3000 kuna ili su bez posla i onda dođu u Irsku i zarađuju mjesečno 10 tisuća kuna i mogu doma slati 300 eura”, govori iseljenik Luka Antičević, koji je u Irskoj sa sadašnjom suprugom proveo osam mjeseci (radio u hotelu). “Zašto da se vratim u Hrvatsku, da radim za 4000 kuna?”, kaže Goran Blagajac, diplomirani ekonomist, koji radi na hotelskoj recepciji. Večernji

    04.02.2016. (09:02)

    U istom košu

    Hrvati u Njemačkoj uvrijeđeni – upute za migrante napisane i na hrvatskom

    Hrvati u Mönchengladbachu razočarani su postupkom organizatora tamošnjeg tradicionalnog karnevala koji su izdali letke za izbjeglice na nekoliko jezika, uključujući hrvatski. Upute o pravilnom ponašanju i zabranama tijekom manifestacije izdane su kako bi se spriječili eventualni napadi poput onih u Kölnu, a između ostalog navode kako se “grljenje i poljupci ne smiju smatrati otvoreno seksualnim ponašanjem”. Zbog uvredljivih letaka je organiziran prosvjed, a iz Berlina je protestirao i hrvatski veleposlanik Ranko Vilović. Index

    16.01.2016. (15:47)

    Gastarbajteri to stay

    Druga priča o njemačkoj imigraciji

    Dok medije pune vijesti o milijun imigranata u Njemačku, po strani ostaje priča o drugoj ili drukčijoj njemačkoj imigraciji, koja je počela s ekonomskom krizom 2009. Otad je naime u Njemačku pristiglo nekoliko stotina tisuća ljudi iz južne Europe – Grčke, Italije i Španjolske. No radi se o obrazovanoj i dobrodošloj radnoj snazi – o medicinarima i inženjerima kakve Njemačka treba, ali koji se za razliku od starih gastarbajtera doma ne namjeravaju vratiti. BBC

    20.07.2015. (20:01)

    Mijenjam skelu za štelu

    Pismo zahvale Nijemcima koji su omogućili Hrvatima rad na skelama

    “Prvo se zahvaljujem što ste nam odobrili rad na vašim skelama. Nadam se da ćete biti zadovoljni žbukom i izolacijom i da će vam domovi primiti mnoge generacije. Pišem vam ovo pismo u znak zahvale i kao garanciju da s nama nikada nećete imati problema. Premda onako zamazani cementom na skeli možda nalikujemo na najniže primate, premda vjerojatno držite da je Vaš njemački ovčar vrjedniji član društva od nas Balkanischera mi smo, vidite, zapravo posve kulturni ljudi”, započinje ironično i ogorčeno pismo Joško Matić, “magistar prava, novinar i majstor zahodskih pločica”. Srednja.hr

  • Slične vijesti

    30.03. (07:17)

    Odlazak

    Ekonomska migracija bila je dobra za Jugoslaviju, ali ne i za Hrvatsku

    Hrvatski ‘gastarbajteri’ u 2017. su u domovinu poslali rekordnih 15,75 milijardi kuna. Iako se ne čini tako, to nikako nije dobra vijest. Za Jugoslaviju je ekonomska migracija bila dobra vijest. Zemlja je imala višak radne snage i tako je smanjivala nezaposlenost, emigranti su slali velike količine novca, u devizama koje su bivšoj državi bile potrebne. 1978. količina novca koji su iseljenici slali u Jugoslaviju prelazila je 51% vrijednosti izvoza jugoslavenske industrije. Danas doznake gastarbajtera pokrivaju svega 15-ak posto izvoza, no Hrvatska ubrzano gubi radnu snagu. Deutsche Welle

    25.03. (20:30)

    Pismo kući

    Gastarbajteri lani u RH poslali 16 milijardi kuna

    Rodbini i znancima novi gastarbajteri prošle godine su, prema podacima HNB-a, uplatili rekordnih 15,75 milijardi kuna ili oko 2,1 milijardu eura. To je oko 120 milijuna eura više nego godinu ranije. Još prije deset godina doznake iz inozemstva iznosile su oko 1,3 milijarde eura i nešto veći rast zabilježile su tek 2011. kad su dosegnule 1,5 milijardi eura. Slobodna

    10.01.2017. (18:48)

    Milena bauštelo moja

    Gastarbajteri: Odakle su iz Jugoslavije odlazili, što su u Njemačkoj radili?

    “Republike koje su imale relativno velik udio u broju zaposlenih u Jugoslaviji istodobno su imale i najveći udio u broju migranata na radu u Njemačkoj. Jedan od mnogih faktora koji su pridonijeli takvoj, ipak, protuintuitivnoj situaciji jest da je nezaposlenost čak i u dijelovima tih republika bila velika, ali i da je njihovo stanovništvo u Njemačkoj imalo rodbinsko-poznaničku mrežu uspostavljenu prije rata”, piše Kulturpunkt o gastarbajterima u Jugoslaviji – odakle su odlazili, zašto, što su u Njemačkoj radili i što je država od toga dobivala.

    02.08.2016. (08:27)

    alt-Yu

    Kustos izložbe o gastarbajterima: Oni su prvi bečki underground

    Pedeset godina nakon potpisa radnog ugovora sa SFRJ, vreme je da se Austrija u centru grada Beča zahvali jasno i glasno, pred publikom, migraciji koja je doprinela njenom razvoju. Oni su nevidljiva infrastruktura Austrije – kaže Bogomir Doringer, umjetnik i kustos izložbe Ajnhajtclub (‘Klub Jedinstvo’) postavljene u Muzejskoj četvrti u Beču, a posvećene jugo-radnicima, “ženama i muškarcima koji su, tek što su ujedinili i renovirali u radnim akcijama svoju srušenu zemlju, izvezeni vozovima u zemlje sa kojima su ratovali”. Novosti imaju intervju s kustosom.

    17.05.2016. (18:36)

    Tamo gdje je trava zelenija...

    "U Irskoj radimo loše poslove, ali nam je bolje nego u Hrvatskoj"

    “U Dublinu je jako puno Hrvata. Rade u kafiću za 3000 kuna ili su bez posla i onda dođu u Irsku i zarađuju mjesečno 10 tisuća kuna i mogu doma slati 300 eura”, govori iseljenik Luka Antičević, koji je u Irskoj sa sadašnjom suprugom proveo osam mjeseci (radio u hotelu). “Zašto da se vratim u Hrvatsku, da radim za 4000 kuna?”, kaže Goran Blagajac, diplomirani ekonomist, koji radi na hotelskoj recepciji. Večernji

    04.02.2016. (09:02)

    U istom košu

    Hrvati u Njemačkoj uvrijeđeni – upute za migrante napisane i na hrvatskom

    Hrvati u Mönchengladbachu razočarani su postupkom organizatora tamošnjeg tradicionalnog karnevala koji su izdali letke za izbjeglice na nekoliko jezika, uključujući hrvatski. Upute o pravilnom ponašanju i zabranama tijekom manifestacije izdane su kako bi se spriječili eventualni napadi poput onih u Kölnu, a između ostalog navode kako se “grljenje i poljupci ne smiju smatrati otvoreno seksualnim ponašanjem”. Zbog uvredljivih letaka je organiziran prosvjed, a iz Berlina je protestirao i hrvatski veleposlanik Ranko Vilović. Index