• 28.12.2018. (08:30)

    Gatara: Ovo je bila jedna od najgorih burzovnih godina u povijesti

    Trudili smo se iz petnih žila, kopali i preračunavali, ali nije pomoglo: od čak devedeset burzovnih indeksa iz isto toliko zemalja, popis onih koji se mogu pohvaliti zeleno obojenim pozitivnim predznakom ostao je – prazan. Mala nada koja se probudila 26.12. brzo se ispuhala suočavajući tržišne sudionike s neminovnim zaključkom: bila je ovo jedna od najgorih burzovnih godina u povijesti – piše Mario Gatara za Ekonomski lab.



  • Slične vijesti

    15.04. (19:30)

    Život u mitologiji

    Velimir Šonje: Uloga stranaca u relativnom zaostajanju Hrvatske – nije ih bilo dovoljno

    Najnovija objava na Eurostatu upućuje na jedan drugi mit – onaj o strancima koji su navodno pokupili sve što vrijedi. Od razvijenih najotvoreniji strancima je očekivano Luksemburg koji je specijalan slučaj, pa na vrhu zapravo treba brojati Češku, Irsku, Estoniju i Poljsku. Kada znamo koliko su ove države u ovom stoljeću uspješnije od Hrvatske, možemo samo ironično ponoviti hvala bogu da smo se obranili od stranih zlikovaca i da nismo postali kao oni – piše Velimir Šonje za Ekonomski lab.

    08.04. (10:30)

    Ekonomski lab: Ležiš, a ideš

    Ekonomski lab donosi usporednu analizu dinamike BDP-a od 2000. godine za Hrvatsku i zemlje EU. Ima dobrih, ali i loših vijesti. Dobre su: (1) počeo je gospodarski oporavak, (2) vratili smo investicijski rejting, (3) raste broj zaposlenih (gotovo 2% u prošloj godini), i (4) nikada nismo plaćali manju kamatu na državne obveznice. No stvarnost je i ovo: (3) obrana fundamentalnog statusa quo prioritet je većine dobro organiziranih interesnih skupina i političkih stranaka, i (4) relativna veličina javnog sektora naspram privatnog tolika je da nam još dobro ide. No, poanta je da se gospodarski razvoj odvija u valovima koji zahvaćaju sve zemlje i da Hrvatska putuje u zajedničkom mjehuru. Pri tom je aktualni hrvatski politički ciklus već gotov, jer slijedi vrijeme izbora… – piše Velimir Šonje.

    02.04. (23:30)

    Deset mojih tisuća

    Ako zarađujete više od 10.000 kuna na mjesec, spadate u gornjih 10 posto

    Ekonomski lab iznosi puno zanimljivih podataka o plaćama u Hrvatskoj: prosječna plaća u siječnju bila je 6.400 kuna, medijalna 5.553 kune, 25% zaposlenih imalo je neto plaću 4.208 kuna ili manju, dodatnih 25% između 4.208 kuna i 5.553 kune, još 25% između 5.553 kune i 7.500 kuna, a 25% veću od 7.500 kuna. Oko 187 tisuća ljudi radilo je za plaću manju od 3.300 kuna, isto toliko za plaću iznad 10 tisuća kuna.

    28.03. (19:30)

    Recesija je kao Đekna...

    Ekonomski lab: Recesijski signal smo prespavali

    Ekonomski lab u 12. nastavku serijala Miran san objašnjava posljednja događanja iz makroekonomije, no svejedno očekuje da ove godine recesija neće nastupiti: FED odustao od daljnjeg podizanja kamatnih stopa, ECB će poduzeti mjere radi popravljanja profitabilnosti banaka, pad vrijednosti dolara, prinosi na obveznice nastavili su padati.

    14.03. (22:30)

    Nema straha od recesije, samo straha od straha

    Ekonomski lab: 10-godišnji prinos na obveznice prvi put ispod 2%

    Ekonomski lab u osmom nastavku serijala o recesiji koja, prema nekima, “sad-će-samo-što-nije”, piše da je 10-godišnji prinos na hrvatsku državnu obveznicu ovaj tjedan prvi put pao ispod 2%, dok se realan promet u trgovini na malo u siječnju nalazio 4,3% iznad siječnja 2018., a i izvoz je, u kunskoj protuvrijednosti, porastao 4% prema lanjskom siječnju. Zaključak je da prolazimo kroz dobar početak godine, a da se na eventualne prve jače signale recesije treba čekati kraj godine.

    11.03. (10:00)

    Deset godina bikovskog tržišta

    Najpoznatiji američki indeks S&P500 dočekao je kraj ožujka 2009. na razini od 757 bodova. Od tada do danas narastao je za 268% ili 14% u prosjeku godišnje. A inflacija je bila niska… skoro da ju ni ne treba oduzimati da se dobije realan prinos. Takvo desetljeće ne pamti se u povijesti – piše Velimir Šonje za Ekonomski lab

    06.03. (18:30)

    Ekonomski lab: Eurobarometar i ankete – podržavaju li građani uvođenje eura?

    Anketna pitanja često oblikuju odgovore. U ovom tekstu na temelju guvernerove prezentacije o anketama o uvođenju eura a puno grafikona Ivica Brkljača i Velimir Šonje analiziraju trendove stavova građana u vezi uvođenja eura. Jedna zanimljiva stvar – u zemljama koje imaju euro potpora EMU kontinuirano raste, dok u zemljama koje nemaju euro potpora kontinuirano pada. Ekonomski lab

    05.03. (22:30)

    Ne može recesija doći do daha

    Ekonomski lab: Kamate su niske pa investitori ulažu u dionice

    U svijetu niskih kamatnih stopa, investitori su spremni progutati veći rizik kako bi došli do viših prinosa, pa su dionice logična destinacija. Što, naravno, ne znači da se takav odnos snaga može protegnuti unedogled, ali za sada itekako ide u prilog optimistima na Wall Streetu, podgrijavajući pozitivan trend – analizira Ekonomski lab sklonost investitora dionicama u sjeni navodno definitivne recesije koja će “nekad-ne-zna-se-kad”.

    01.03. (10:30)

    Lego setovi – alternativna imovinska i investicijska kategorija

    Raspon kretanja cijena podrazumijeva varijacije od blago negativnih vrijednosti sve do troznamenkastih stopa rasta, a jednom kada proizvođač obustavi proizvodnju i “umirovi” određeni set kockica (temu), trgovina na sekundarnom tržištu postaje zamjetno življa, a cijena značajno raste. Zbog toga Lego je počeo zanimati i “obične” špekulante, izvan širokog kruga obožavatelja kockica – piše Mario Gatara za Ekonomski lab

  • Slične vijesti

    15.04. (19:30)

    Život u mitologiji

    Velimir Šonje: Uloga stranaca u relativnom zaostajanju Hrvatske – nije ih bilo dovoljno

    Najnovija objava na Eurostatu upućuje na jedan drugi mit – onaj o strancima koji su navodno pokupili sve što vrijedi. Od razvijenih najotvoreniji strancima je očekivano Luksemburg koji je specijalan slučaj, pa na vrhu zapravo treba brojati Češku, Irsku, Estoniju i Poljsku. Kada znamo koliko su ove države u ovom stoljeću uspješnije od Hrvatske, možemo samo ironično ponoviti hvala bogu da smo se obranili od stranih zlikovaca i da nismo postali kao oni – piše Velimir Šonje za Ekonomski lab.

    08.04. (10:30)

    Ekonomski lab: Ležiš, a ideš

    Ekonomski lab donosi usporednu analizu dinamike BDP-a od 2000. godine za Hrvatsku i zemlje EU. Ima dobrih, ali i loših vijesti. Dobre su: (1) počeo je gospodarski oporavak, (2) vratili smo investicijski rejting, (3) raste broj zaposlenih (gotovo 2% u prošloj godini), i (4) nikada nismo plaćali manju kamatu na državne obveznice. No stvarnost je i ovo: (3) obrana fundamentalnog statusa quo prioritet je većine dobro organiziranih interesnih skupina i političkih stranaka, i (4) relativna veličina javnog sektora naspram privatnog tolika je da nam još dobro ide. No, poanta je da se gospodarski razvoj odvija u valovima koji zahvaćaju sve zemlje i da Hrvatska putuje u zajedničkom mjehuru. Pri tom je aktualni hrvatski politički ciklus već gotov, jer slijedi vrijeme izbora… – piše Velimir Šonje.

    02.04. (23:30)

    Deset mojih tisuća

    Ako zarađujete više od 10.000 kuna na mjesec, spadate u gornjih 10 posto

    Ekonomski lab iznosi puno zanimljivih podataka o plaćama u Hrvatskoj: prosječna plaća u siječnju bila je 6.400 kuna, medijalna 5.553 kune, 25% zaposlenih imalo je neto plaću 4.208 kuna ili manju, dodatnih 25% između 4.208 kuna i 5.553 kune, još 25% između 5.553 kune i 7.500 kuna, a 25% veću od 7.500 kuna. Oko 187 tisuća ljudi radilo je za plaću manju od 3.300 kuna, isto toliko za plaću iznad 10 tisuća kuna.

    28.03. (19:30)

    Recesija je kao Đekna...

    Ekonomski lab: Recesijski signal smo prespavali

    Ekonomski lab u 12. nastavku serijala Miran san objašnjava posljednja događanja iz makroekonomije, no svejedno očekuje da ove godine recesija neće nastupiti: FED odustao od daljnjeg podizanja kamatnih stopa, ECB će poduzeti mjere radi popravljanja profitabilnosti banaka, pad vrijednosti dolara, prinosi na obveznice nastavili su padati.

    14.03. (22:30)

    Nema straha od recesije, samo straha od straha

    Ekonomski lab: 10-godišnji prinos na obveznice prvi put ispod 2%

    Ekonomski lab u osmom nastavku serijala o recesiji koja, prema nekima, “sad-će-samo-što-nije”, piše da je 10-godišnji prinos na hrvatsku državnu obveznicu ovaj tjedan prvi put pao ispod 2%, dok se realan promet u trgovini na malo u siječnju nalazio 4,3% iznad siječnja 2018., a i izvoz je, u kunskoj protuvrijednosti, porastao 4% prema lanjskom siječnju. Zaključak je da prolazimo kroz dobar početak godine, a da se na eventualne prve jače signale recesije treba čekati kraj godine.

    11.03. (10:00)

    Deset godina bikovskog tržišta

    Najpoznatiji američki indeks S&P500 dočekao je kraj ožujka 2009. na razini od 757 bodova. Od tada do danas narastao je za 268% ili 14% u prosjeku godišnje. A inflacija je bila niska… skoro da ju ni ne treba oduzimati da se dobije realan prinos. Takvo desetljeće ne pamti se u povijesti – piše Velimir Šonje za Ekonomski lab

    06.03. (18:30)

    Ekonomski lab: Eurobarometar i ankete – podržavaju li građani uvođenje eura?

    Anketna pitanja često oblikuju odgovore. U ovom tekstu na temelju guvernerove prezentacije o anketama o uvođenju eura a puno grafikona Ivica Brkljača i Velimir Šonje analiziraju trendove stavova građana u vezi uvođenja eura. Jedna zanimljiva stvar – u zemljama koje imaju euro potpora EMU kontinuirano raste, dok u zemljama koje nemaju euro potpora kontinuirano pada. Ekonomski lab

    05.03. (22:30)

    Ne može recesija doći do daha

    Ekonomski lab: Kamate su niske pa investitori ulažu u dionice

    U svijetu niskih kamatnih stopa, investitori su spremni progutati veći rizik kako bi došli do viših prinosa, pa su dionice logična destinacija. Što, naravno, ne znači da se takav odnos snaga može protegnuti unedogled, ali za sada itekako ide u prilog optimistima na Wall Streetu, podgrijavajući pozitivan trend – analizira Ekonomski lab sklonost investitora dionicama u sjeni navodno definitivne recesije koja će “nekad-ne-zna-se-kad”.

    01.03. (10:30)

    Lego setovi – alternativna imovinska i investicijska kategorija

    Raspon kretanja cijena podrazumijeva varijacije od blago negativnih vrijednosti sve do troznamenkastih stopa rasta, a jednom kada proizvođač obustavi proizvodnju i “umirovi” određeni set kockica (temu), trgovina na sekundarnom tržištu postaje zamjetno življa, a cijena značajno raste. Zbog toga Lego je počeo zanimati i “obične” špekulante, izvan širokog kruga obožavatelja kockica – piše Mario Gatara za Ekonomski lab