• Jučer (13:30)

    Dok naš brod...

    Novi list: Zašto se ne bi pokušao spasiti barem ‘3.maj’?

    Za posušiti sve dugove i spasiti Uljanik grupu, prema zadnjim usuglašenim brojkama, trebalo bi odnekud namaknuti još oko pola milijarde eura, uz već onih 420 milijuna eura koje je ministar Zdravko Marić dosad platio na račun protestiranih jamstava. Za vratiti ‘3. maj’ iz mrtvih, pokazuju neke računice, trebalo bi 150 milijuna kuna. Ključno je pitanje – može li se riječko brodogradilište izdvojiti iz Uljanik grupe i odmaknuti od stečaja? Ako se već ne može i nema ekonomskog rezona spašavati pulsko brodogradilište i Uljanik grupu, zašto se ne bi pokušao spasiti barem ‘3. maj’ koji nije prezadužen, pita se riječki Novi list.

    Jučer (12:30)

    Izlazna naknada

    Tko je zadnjih 5 godina platio prebijanje kredita može na sud po novac

    Tri pravomoćne sudske presude na sudovima u Splitu, Slavonskom Brodu i Osijeku u korist građana potaknule su Udrugu Franak i saborskog zastupnika Gorana Aleksića da pozovu sve koji su proteklih pet godina platili izlaznu naknadu za zatvaranje kredita da tuže banke. Pet godina je zastarni rok u kojemu se mogu utužiti novčana potraživanja. Suci smatraju da se šteta ne može ugovarati unaprijed, nego se mora dokazati. “Šteta za banku može nastati ako se novac ne vraća, a ovdje je banka dobila glavnicu i može je dalje plasirati. Neostvarena dobit ne može se predstavljati kao šteta”, navodi Aleksić. Večernji

    Srijeda (14:30)

    Stan na moru, vikendica u Slavoniji

    Cijene stanova: Kvadrat u Dubrovniku 3.371 eura, u Osijeku 1.132

    Prosječne oglašavane cijene stanova u novogradnji tijekom veljače bile su 1,5 posto više no mjesec ranije, s ogromnim razlikama u cijenama stanova na Jadranu i na kontinentu. Cijena kvadrata novogradnje u Dubrovniku je 3.371 euro, u Opatiji 3.286 eura, Splitu 2.844 eura, Šibeniku 2.398 eura. Drugi dio države kao da je na drugoj planeti – u Osijeku se za kvadratni metar novih stanova tražilo 1.132 eura, a u Varaždinu 1.371 euro, znači trećinu onoga što se traži u Dubrovniku. I još jedan fenomen – daleko veća potražnja od ponude novih stanova u Zagrebu, gdje se rasprodaju još u fazi gradnje. Poslovni puls

    Srijeda (12:30)

    Jel skuplje bolje?

    Ministar Horvat: Stečaj Uljanika je jeftiniji od restrukturiranja

    “U prvom koraku sigurno će brojka pokazati da je jeftinije ići u stečaj ali dugoročno, u sljedećih deset godina, to je predmet polemike”, rekao je Horvat. Restrukturiranje bi koštalo između 6,8 i 7 milijardi kuna, kaže on. Njegov kolega Zdravko Marić rekao je da je do sada plaćeno 3,1 milijarda kuna jamstava za gradnju brodova kojih mahom nema. Zbrojeno – 10 milijardi. Novi list

    17.03. (22:30)

    Prodani

    Strani vlasnici banaka u Hrvatskoj na dividendama zaradili 20 milijardi kuna

    Od 2009. do 2018. banke u Hrvatskoj ukupno su svojim vlasnicima isplatile 18,867 milijardi kuna dividende. Kako su banke u Hrvatskoj većinom u stranom vlasništvu, i to pretežito talijanskih i austrijskih banaka, većina tog novca iznesena je preko granice. Dakle, i u razdoblju najveće krize, s 2008. na 2009. godinu, bankari su u Hrvatskoj dobro zarađivali, a zarađivali su i u recesiji iz koje smo jedva izašli 2015., da bi im rezultate malo pomutila tek odluka vlade Zorana Milanovića o konverziji kredita u švicarcima u eure te kasnije kriza Agrokora. Novi list

    17.03. (13:30)

    Sve što dobro znamo

    Crna knjiga i bijeli miševi

    Predstavljena je Crna knjiga trošenja javnog novca, projekt Udruge poreznih obveznika Lipa. Dobili smo knjižicu s pregledom četrdesetak tipičnih slučajeva, više ili manje poznatih i do sada javno obrađivanih: od sveprisutnog Uljanika, preko trogirskog sudskog slučaja koji je trajao 47 godina, do požeškog kazališta bez glumaca. Analizira je Velimir Šonje za Ekonomski lab

    16.03. (22:30)

    Pametni posuđuju od države

    Vlada poduzetnicima i braniteljima otpisala 700 milijuna kuna duga

    Vlada je jučer donijela odluku kojom je stvorila uvjete za otpis ukupno oko 700 milijuna kuna kredita što su ih po različitim državnim programima dobili razvojačeni pripadnici Hrvatske vojske, ali i tvrtke preko nekadašnjeg Fonda za razvoj i zapošljavanje. Ovaj kreditni program pokrenut je 2013., ali krediti godinama nisu vraćali ili su reprogramirani bez nade da će biti vraćeni. Novi list..

    16.03. (10:30)

    Kapital odumire

    Profesor Trincas: Hrvatska se brodogradnja još može izvući

    Neprocjenjivi ljudski kapital, radna snaga i vještina u dizajniranju i inženjerstvu su specifične prednosti hrvatske brodogradnje, pogotovo u Uljaniku. Ali neophodno je zadržati tako talentirane radnike i inženjere. Nužne su porezne olakšice i druge, neporezne ispomoći za kapitalna ulaganja u sektoru. Meni se čini da oporavak hrvatske brodogradnje vodi kroz dva uvjeta, naime kroz integriranu vladinu industrijsku politiku jer brodogradnja zahtijeva brojne podržane proizvođače materijala i opreme koji se koriste u gradnji. I drugo, stratešku suradnju sa stranim subjektima – Giorgio Trincas, profesorom na Sveučilištu u Trstu na Katedri za projektiranje brodova, u intervjuu Novostima.

  • Jučer (13:30)

    Dok naš brod...

    Novi list: Zašto se ne bi pokušao spasiti barem ‘3.maj’?

    Za posušiti sve dugove i spasiti Uljanik grupu, prema zadnjim usuglašenim brojkama, trebalo bi odnekud namaknuti još oko pola milijarde eura, uz već onih 420 milijuna eura koje je ministar Zdravko Marić dosad platio na račun protestiranih jamstava. Za vratiti ‘3. maj’ iz mrtvih, pokazuju neke računice, trebalo bi 150 milijuna kuna. Ključno je pitanje – može li se riječko brodogradilište izdvojiti iz Uljanik grupe i odmaknuti od stečaja? Ako se već ne može i nema ekonomskog rezona spašavati pulsko brodogradilište i Uljanik grupu, zašto se ne bi pokušao spasiti barem ‘3. maj’ koji nije prezadužen, pita se riječki Novi list.

    Jučer (12:30)

    Izlazna naknada

    Tko je zadnjih 5 godina platio prebijanje kredita može na sud po novac

    Tri pravomoćne sudske presude na sudovima u Splitu, Slavonskom Brodu i Osijeku u korist građana potaknule su Udrugu Franak i saborskog zastupnika Gorana Aleksića da pozovu sve koji su proteklih pet godina platili izlaznu naknadu za zatvaranje kredita da tuže banke. Pet godina je zastarni rok u kojemu se mogu utužiti novčana potraživanja. Suci smatraju da se šteta ne može ugovarati unaprijed, nego se mora dokazati. “Šteta za banku može nastati ako se novac ne vraća, a ovdje je banka dobila glavnicu i može je dalje plasirati. Neostvarena dobit ne može se predstavljati kao šteta”, navodi Aleksić. Večernji

    Srijeda (14:30)

    Stan na moru, vikendica u Slavoniji

    Cijene stanova: Kvadrat u Dubrovniku 3.371 eura, u Osijeku 1.132

    Prosječne oglašavane cijene stanova u novogradnji tijekom veljače bile su 1,5 posto više no mjesec ranije, s ogromnim razlikama u cijenama stanova na Jadranu i na kontinentu. Cijena kvadrata novogradnje u Dubrovniku je 3.371 euro, u Opatiji 3.286 eura, Splitu 2.844 eura, Šibeniku 2.398 eura. Drugi dio države kao da je na drugoj planeti – u Osijeku se za kvadratni metar novih stanova tražilo 1.132 eura, a u Varaždinu 1.371 euro, znači trećinu onoga što se traži u Dubrovniku. I još jedan fenomen – daleko veća potražnja od ponude novih stanova u Zagrebu, gdje se rasprodaju još u fazi gradnje. Poslovni puls

    Srijeda (13:45)

    Hrvatska je najbolja destinacija poslovnog turizma u 2018. godini, izabrao britanski magazin Business Destinations

    Iscrpnije...
    Srijeda (12:30)

    Jel skuplje bolje?

    Ministar Horvat: Stečaj Uljanika je jeftiniji od restrukturiranja

    “U prvom koraku sigurno će brojka pokazati da je jeftinije ići u stečaj ali dugoročno, u sljedećih deset godina, to je predmet polemike”, rekao je Horvat. Restrukturiranje bi koštalo između 6,8 i 7 milijardi kuna, kaže on. Njegov kolega Zdravko Marić rekao je da je do sada plaćeno 3,1 milijarda kuna jamstava za gradnju brodova kojih mahom nema. Zbrojeno – 10 milijardi. Novi list

    17.03. (22:30)

    Prodani

    Strani vlasnici banaka u Hrvatskoj na dividendama zaradili 20 milijardi kuna

    Od 2009. do 2018. banke u Hrvatskoj ukupno su svojim vlasnicima isplatile 18,867 milijardi kuna dividende. Kako su banke u Hrvatskoj većinom u stranom vlasništvu, i to pretežito talijanskih i austrijskih banaka, većina tog novca iznesena je preko granice. Dakle, i u razdoblju najveće krize, s 2008. na 2009. godinu, bankari su u Hrvatskoj dobro zarađivali, a zarađivali su i u recesiji iz koje smo jedva izašli 2015., da bi im rezultate malo pomutila tek odluka vlade Zorana Milanovića o konverziji kredita u švicarcima u eure te kasnije kriza Agrokora. Novi list

    17.03. (13:30)

    Sve što dobro znamo

    Crna knjiga i bijeli miševi

    Predstavljena je Crna knjiga trošenja javnog novca, projekt Udruge poreznih obveznika Lipa. Dobili smo knjižicu s pregledom četrdesetak tipičnih slučajeva, više ili manje poznatih i do sada javno obrađivanih: od sveprisutnog Uljanika, preko trogirskog sudskog slučaja koji je trajao 47 godina, do požeškog kazališta bez glumaca. Analizira je Velimir Šonje za Ekonomski lab

    16.03. (22:30)

    Pametni posuđuju od države

    Vlada poduzetnicima i braniteljima otpisala 700 milijuna kuna duga

    Vlada je jučer donijela odluku kojom je stvorila uvjete za otpis ukupno oko 700 milijuna kuna kredita što su ih po različitim državnim programima dobili razvojačeni pripadnici Hrvatske vojske, ali i tvrtke preko nekadašnjeg Fonda za razvoj i zapošljavanje. Ovaj kreditni program pokrenut je 2013., ali krediti godinama nisu vraćali ili su reprogramirani bez nade da će biti vraćeni. Novi list..

    16.03. (10:30)

    Kapital odumire

    Profesor Trincas: Hrvatska se brodogradnja još može izvući

    Neprocjenjivi ljudski kapital, radna snaga i vještina u dizajniranju i inženjerstvu su specifične prednosti hrvatske brodogradnje, pogotovo u Uljaniku. Ali neophodno je zadržati tako talentirane radnike i inženjere. Nužne su porezne olakšice i druge, neporezne ispomoći za kapitalna ulaganja u sektoru. Meni se čini da oporavak hrvatske brodogradnje vodi kroz dva uvjeta, naime kroz integriranu vladinu industrijsku politiku jer brodogradnja zahtijeva brojne podržane proizvođače materijala i opreme koji se koriste u gradnji. I drugo, stratešku suradnju sa stranim subjektima – Giorgio Trincas, profesorom na Sveučilištu u Trstu na Katedri za projektiranje brodova, u intervjuu Novostima.

    15.03. (18:00)

    Kineski investitori preuzeli 28.000 kompanija u Europskoj uniji, a ulagači iz Indije i Rusije po 12.000 tvrtki.

    Iscrpnije...