• 26.10.2017. (10:09)

    Građani u prosjeku štede 10% više nego lani

    Rezultati istraživanja o navikama štednje u Hrvatskoj, koje je u srpnju 2017. na uzorku od nešto više od 500 ispitanika provela agencija IMAS za potrebe Erste grupe, pokazali su da građani u prosjeku mjesečno izdvajaju 473 kune što predstavlja 10% viši iznos nego lani.

    Istraživanje je pritom pokazalo da su muškarci štedljiviji te u prosjeku mjesečno izdvoje 519 kuna, odnosno 20% više od žena.

    Oko 25% ispitanika izjasnilo se da štede više nego prije dvije, tri godine i to prvenstveno zbog povećanih prihoda kućanstva (59%), a potom i drugih razloga kao što su pronalazak novog posla (10%), štednje za neku buduću kupnju (5%) te kupnju ili gradnju kuće/stana.

    Kad usporedimo zemlje srednje i istočne Europe, odnosno iznose koje štediše u tim zemljama mjesečno izdvajaju za potrebe štednje, s prosječnih 239 eura prednjače Austrijanci. Slijede ih Slovaci s prosječnim iznosom štednje od 106 eura, te Česi s 88 eura.

    Hrvati se s mjesečno ušteđenih 63 eura nalaze po sredini ljestvice, dok se iza njih nalaze još Mađari (53 eura), Rumunji (53 eura) i Srbi (37 eura). Prosječni ušteđeni iznosi povećali su se u odnosu na prošlu godinu u svim zemljama, ali ovog puta prednjače Rumunji s 15% većim prosječnim iznosom štednje, a slijede ih Česi s 14% većim izdvojenim iznosom.

    Sve manje građana ušteđeni novac drži u kući

    Na pitanje jesu li nešto promijenili u navikama štednje s obzirom na trenutno niske kamatne stope na depozite, nešto više od 30% hrvatskih građana izjasnilo se negativno, dok 25% građana zbog niskih kamatnih stopa na štednju višak novca daje djeci i obitelji, 24% novac čuva na tekućem računu, dok ih 19% novac ulaže u nekretnine.

    Unatoč vrlo niskim kamatnim stopama, klasična štednja i štedne knjižice i dalje predstavljaju najpopularniji način izdvajanja sredstava sa strane u većini zemalja u SIE regiji, a u nekim su zemljama čak i dobili na popularnosti, kao primjerice u Češkoj, Slovačkoj i Mađarskoj.

    U Hrvatskoj klasičnu štednju na štednom računu  koristi gotovo  50%  građana, dok ih isto toliko novac drži na tekućem računu. Po brojnosti zatim slijede stambena štednja, investiranje u vrijednosne papire, dionice i fondove, te kupnja zlata i ostalih plemenitih metara. U usporedbi s prošlom godinom, postotak ispitanika koji štede u gotovini, držeći novac kod kuće ili u sefu, smanjio se na samo 5% i u stalnom je padu tijekom posljednje četiri godine.

    Kome po savjet gdje štedjeti ili investirati novac?

    Na pitanje što misle jesu li dovoljno upućeni u financijske teme i bankarske proizvode, 32% žena odgovorilo je da nije zadovoljno razinom svog znanja, dok je isti odgovor dalo 48% muškaraca. Za savjet gdje štedjeti ili investirati novac, 32% građana pitalo bi obitelj i prijatelje, 20% bi konzultiralo svog osobnog bankara/savjetnika ili potražilo savjet u poslovnici banke, a 15% građana samostalno provelo istraživanje na internetu, novinama i sl.

  • Slične vijesti

    08.11. (23:30)

    Jedni blokirani, drugi sa štednjom, u prosjeku svaki ima 10 tisuća eura u džepu

    Više novca: Depoziti u bankama povećani na 288 milijardi kuna

    Unazad godinu dana ukupni depoziti u poslovnim bankama u Hrvatskoj povećani su za 14 milijardi kuna, a od toga je na tekućim i žiro-računima 86 milijardi kuna, što je 16,6 milijardi više nego u lanjskom rujnu, dok su štednja i oročeni depoziti pali za 2,2 milijarde na 202 milijarde kuna. RBA

    02.11. (14:30)

    Još bolji prijedlog - mirovina do 38. i onda radiš ostatak života!

    Pokret FIRE – štedi i rano odi u mirovinu

    BBC piše o pokretu FIRE (financial independence, retire early – financijska neovisnost, rana mirovina) čiji pripadnici žive skromnim životom, štedeći barem polovicu svojih mjesečnih prihoda, kako bi mogli u mirovinu što ranije, u svojim – 30-ima, najkasnije 40-ima. Mirovina u njihovom slučaju, međutim, ne znači da sjede kod kuće i piju čaj – jer da ljudi imaju potrebu za redom te da budu cijenjen član zajednice – nego da rade ono što žele. Neki putuju, dok drugi rade ono što vole.

    01.11. (16:30)

    Kad banke tjeraju štedište

    U Osijeku živnula građevina jer su kamate na štednju male pa ljudi kupuju nekretnine

    U Osijeku je u protekle dvije godine ponovno oživjela stanogradnja jer dobar dio onih koji u oročenim depozitima posjeduju nekoliko desetaka tisuća eura, razočarani nestimulativnim kamatama (0,01 posto), taj novac povlači iz banke i investira u kupnju nekretnine, najčešće stana, piše Glas Slavonije i izdvaja zanimljiv podatak da je prosječni stanovnik Hrvatske krajem 2017. imao 45 tisuća kuna štednje.

    09.09. (17:06)

    Novac treba raditi za vas, ne vi za novac

    Nenad Bakić: Hrvati opet ne znaju što bi s novcem, drže ga u bankama uz gubitak

    Nenand Bakić se na svom blogu Eclectica osvrnuo na novo stanje štednje građana u bankama koje je rekordno. Depozit za kolovoz će biti vjerojatno preko 200 milijardi kuna. Također, kamatne su stope pale na oko 0,5-1 posto. Dakle, građani koji su prije 80% štednje držali oročenom, sada sve više drže neoročenom. Dakle, građani ne znaju što bi s novcem, pa ga drže u bankama uz gubitak, jer su kamate na oročenu, a pogotovo neoročenu štednju manje od inflacije! Zato pogledajte Bakićev ulagački tutorijal.

    24.05. (11:47)

    Inflacija pojela čarapu

    Štediše oročeni novac prebacuju na tekuće račune – kamate pale na 0,6%

    Novac na tekućim i žiroračunima hrvatskih štediša u ožujku je porastao za 27,8 posto, odnosno za 16,6 milijardi kuna u odnosu na isti lanjski mjesec i ukupno sada iznosi 76 milijardi kuna. Klasična, oročena štednja je krajem ožujka iznosila 195 milijardi kuna, gotovo četiri milijarde kuna manja nego u istom lanjskom mjesecu. Slobodna objašnjava da štediše odustaju od oročavanja jer su kamate baš sitne – prosječna kamata na oročenu kunsku štednju iznosila je u veljači 0,67 posto, a na oročenu deviznu štednju 0,54 posto. Usto, država kod štednje odnese 12 posto poreza plus pripadajući prirez porezu na dohodak.

    11.04. (09:22)

    U radiše svega biše, u Europćana još i više

    U eurozoni povećana štednja: Svaki osmi euro ide za strane

    Kućanstva u zoni eura u posljednjem su lanjskom tromjesečju povećala štednju – iznosila je 12,2 posto ukupnog raspoloživog dohotka (u tromjesečju prije štednja je bila mrvicu manjih 12%). To znači da su ova kućanstva za štednju odvajala svaki osmi euro. Ono što se tkđ. povećalo u četvrtom kvartalu u eurozoni su i poslovne investicije koje su dosegnule 22,8% (u prethodnom kvartalu bile 22,5%). Finance Apprise

    17.01. (18:30)

    Bez čarapica

    Hrvati u bankama imaju 271 milijardu kuna

    Ukupni depoziti kod poslovnih banaka, koji obuhvaćaju depozitni novac te štedne i oročene depozite, krajem studenoga prošle godine iznosili su 271,8 milijardi kuna, što je 2,6% više nego godinu dana prije, navodi se u analizi RBA. Na mjesečnoj su razini, pak, ukupni depoziti u studenom pali za 2,1 milijardu kuna ili 0,8%. Pritom je na kraju studenoga vrijednost depozitnog novca iznosila 69,7 milijardi kuna, što je 0,3% više nego mjesec dana prije, dok je na godišnjoj razini depozitni novac porastao za 22,6%. Od toga su 33,2 milijarde kuna, odnosno 47,6% ukupnog depozitnog novca držala kućanstva, dok je 29,5 milijardi kuna ili 42% pripadalo nefinancijskim društvima. T-Portal

    28.11.2017. (10:20)

    Veći dug kao uspjeh

    Katastrofa "štednje" ili kako je Grčka ponovno postala uspješna

    U protekle četiri godine Sirizine vlasti, “ljevica” je uspješno srezala prosječne prihode grčkog kućanstva za čak trećinu. Takav frontalni napad godinama je opravdavan nužnom i hitnom potrebom da se smanji grčki javni dug, u što su nas jednoglasno uvjeravali mediji i stručnjaci. Jedan mandat kasnije, 33% siromašniji Grci bez sumnje iznenađeno dočekuju informacije da se taj dug u navedenom periodu zapravo znatno povećao. Iako ima veći državni dug nego ranije, Grčka je sada odjednom prema mjerilima vjerovnika postala uspješna, jer su joj stanovnici dramatično osiromašili. Bilten

    07.11.2017. (07:32)

    Na sigurnom

    Građani i dalje novac radije stavljaju na ‘tekući’ nego u oročenje

    Hrvatski građani zbog niskih kamata i dalje radije drže novac na tekućim i žiro-računima nego na štednji. Statistika pokazuje da su ukupni depoziti kod poslovnih banaka krajem rujna iznosili 274,1 milijardu kuna, što je 3,5% više u odnosu na lanjski rujan, kao i 0,7% ili dvije milijarde kuna više nego krajem kolovoza. Depozitni je novac krajem rujna iznosio gotovo 70 milijardi kuna, što je 24% više nego u istom lanjskom mjesecu. Poslovni

    30.10.2017. (08:50)

    Država daje bolju kamatu

    Štednja smanjena na 160 milijardi kuna, štediše prebacili novac u fondove

    159,9 milijardi kuna držali su hrvatski štediše u bankama krajem kolovoza, što je 4,9 milijardi kuna manje nego u istom mjesecu lani. Razlog smanjenja je u niskim kamatama i uvođenju poreza, pa su štediše novac prebacili u investicijske fondove gdje je samo lani pristiglo 4 milijarde kuna. Najjača alternativa klasičnoj štednji su dionice – 2012. godine hrvatski su građani imali uloženo 23 milijarde kuna u dionice, a krajem prošle godine 61 milijardu kuna. Novi list

  • Slične vijesti

    08.11. (23:30)

    Jedni blokirani, drugi sa štednjom, u prosjeku svaki ima 10 tisuća eura u džepu

    Više novca: Depoziti u bankama povećani na 288 milijardi kuna

    Unazad godinu dana ukupni depoziti u poslovnim bankama u Hrvatskoj povećani su za 14 milijardi kuna, a od toga je na tekućim i žiro-računima 86 milijardi kuna, što je 16,6 milijardi više nego u lanjskom rujnu, dok su štednja i oročeni depoziti pali za 2,2 milijarde na 202 milijarde kuna. RBA

    02.11. (14:30)

    Još bolji prijedlog - mirovina do 38. i onda radiš ostatak života!

    Pokret FIRE – štedi i rano odi u mirovinu

    BBC piše o pokretu FIRE (financial independence, retire early – financijska neovisnost, rana mirovina) čiji pripadnici žive skromnim životom, štedeći barem polovicu svojih mjesečnih prihoda, kako bi mogli u mirovinu što ranije, u svojim – 30-ima, najkasnije 40-ima. Mirovina u njihovom slučaju, međutim, ne znači da sjede kod kuće i piju čaj – jer da ljudi imaju potrebu za redom te da budu cijenjen član zajednice – nego da rade ono što žele. Neki putuju, dok drugi rade ono što vole.

    01.11. (16:30)

    Kad banke tjeraju štedište

    U Osijeku živnula građevina jer su kamate na štednju male pa ljudi kupuju nekretnine

    U Osijeku je u protekle dvije godine ponovno oživjela stanogradnja jer dobar dio onih koji u oročenim depozitima posjeduju nekoliko desetaka tisuća eura, razočarani nestimulativnim kamatama (0,01 posto), taj novac povlači iz banke i investira u kupnju nekretnine, najčešće stana, piše Glas Slavonije i izdvaja zanimljiv podatak da je prosječni stanovnik Hrvatske krajem 2017. imao 45 tisuća kuna štednje.

    09.09. (17:06)

    Novac treba raditi za vas, ne vi za novac

    Nenad Bakić: Hrvati opet ne znaju što bi s novcem, drže ga u bankama uz gubitak

    Nenand Bakić se na svom blogu Eclectica osvrnuo na novo stanje štednje građana u bankama koje je rekordno. Depozit za kolovoz će biti vjerojatno preko 200 milijardi kuna. Također, kamatne su stope pale na oko 0,5-1 posto. Dakle, građani koji su prije 80% štednje držali oročenom, sada sve više drže neoročenom. Dakle, građani ne znaju što bi s novcem, pa ga drže u bankama uz gubitak, jer su kamate na oročenu, a pogotovo neoročenu štednju manje od inflacije! Zato pogledajte Bakićev ulagački tutorijal.

    24.05. (11:47)

    Inflacija pojela čarapu

    Štediše oročeni novac prebacuju na tekuće račune – kamate pale na 0,6%

    Novac na tekućim i žiroračunima hrvatskih štediša u ožujku je porastao za 27,8 posto, odnosno za 16,6 milijardi kuna u odnosu na isti lanjski mjesec i ukupno sada iznosi 76 milijardi kuna. Klasična, oročena štednja je krajem ožujka iznosila 195 milijardi kuna, gotovo četiri milijarde kuna manja nego u istom lanjskom mjesecu. Slobodna objašnjava da štediše odustaju od oročavanja jer su kamate baš sitne – prosječna kamata na oročenu kunsku štednju iznosila je u veljači 0,67 posto, a na oročenu deviznu štednju 0,54 posto. Usto, država kod štednje odnese 12 posto poreza plus pripadajući prirez porezu na dohodak.

    11.04. (09:22)

    U radiše svega biše, u Europćana još i više

    U eurozoni povećana štednja: Svaki osmi euro ide za strane

    Kućanstva u zoni eura u posljednjem su lanjskom tromjesečju povećala štednju – iznosila je 12,2 posto ukupnog raspoloživog dohotka (u tromjesečju prije štednja je bila mrvicu manjih 12%). To znači da su ova kućanstva za štednju odvajala svaki osmi euro. Ono što se tkđ. povećalo u četvrtom kvartalu u eurozoni su i poslovne investicije koje su dosegnule 22,8% (u prethodnom kvartalu bile 22,5%). Finance Apprise

    17.01. (18:30)

    Bez čarapica

    Hrvati u bankama imaju 271 milijardu kuna

    Ukupni depoziti kod poslovnih banaka, koji obuhvaćaju depozitni novac te štedne i oročene depozite, krajem studenoga prošle godine iznosili su 271,8 milijardi kuna, što je 2,6% više nego godinu dana prije, navodi se u analizi RBA. Na mjesečnoj su razini, pak, ukupni depoziti u studenom pali za 2,1 milijardu kuna ili 0,8%. Pritom je na kraju studenoga vrijednost depozitnog novca iznosila 69,7 milijardi kuna, što je 0,3% više nego mjesec dana prije, dok je na godišnjoj razini depozitni novac porastao za 22,6%. Od toga su 33,2 milijarde kuna, odnosno 47,6% ukupnog depozitnog novca držala kućanstva, dok je 29,5 milijardi kuna ili 42% pripadalo nefinancijskim društvima. T-Portal

    28.11.2017. (10:20)

    Veći dug kao uspjeh

    Katastrofa "štednje" ili kako je Grčka ponovno postala uspješna

    U protekle četiri godine Sirizine vlasti, “ljevica” je uspješno srezala prosječne prihode grčkog kućanstva za čak trećinu. Takav frontalni napad godinama je opravdavan nužnom i hitnom potrebom da se smanji grčki javni dug, u što su nas jednoglasno uvjeravali mediji i stručnjaci. Jedan mandat kasnije, 33% siromašniji Grci bez sumnje iznenađeno dočekuju informacije da se taj dug u navedenom periodu zapravo znatno povećao. Iako ima veći državni dug nego ranije, Grčka je sada odjednom prema mjerilima vjerovnika postala uspješna, jer su joj stanovnici dramatično osiromašili. Bilten

    07.11.2017. (07:32)

    Na sigurnom

    Građani i dalje novac radije stavljaju na ‘tekući’ nego u oročenje

    Hrvatski građani zbog niskih kamata i dalje radije drže novac na tekućim i žiro-računima nego na štednji. Statistika pokazuje da su ukupni depoziti kod poslovnih banaka krajem rujna iznosili 274,1 milijardu kuna, što je 3,5% više u odnosu na lanjski rujan, kao i 0,7% ili dvije milijarde kuna više nego krajem kolovoza. Depozitni je novac krajem rujna iznosio gotovo 70 milijardi kuna, što je 24% više nego u istom lanjskom mjesecu. Poslovni