Građani u prosjeku štede 10% više nego lani
Rezultati istraživanja o navikama štednje u Hrvatskoj, koje je u srpnju 2017. na uzorku od nešto više od 500 ispitanika provela agencija IMAS za potrebe Erste grupe, pokazali su da građani u prosjeku mjesečno izdvajaju 473 kune što predstavlja 10% viši iznos nego lani.
Istraživanje je pritom pokazalo da su muškarci štedljiviji te u prosjeku mjesečno izdvoje 519 kuna, odnosno 20% više od žena.
Oko 25% ispitanika izjasnilo se da štede više nego prije dvije, tri godine i to prvenstveno zbog povećanih prihoda kućanstva (59%), a potom i drugih razloga kao što su pronalazak novog posla (10%), štednje za neku buduću kupnju (5%) te kupnju ili gradnju kuće/stana.
Kad usporedimo zemlje srednje i istočne Europe, odnosno iznose koje štediše u tim zemljama mjesečno izdvajaju za potrebe štednje, s prosječnih 239 eura prednjače Austrijanci. Slijede ih Slovaci s prosječnim iznosom štednje od 106 eura, te Česi s 88 eura.
Hrvati se s mjesečno ušteđenih 63 eura nalaze po sredini ljestvice, dok se iza njih nalaze još Mađari (53 eura), Rumunji (53 eura) i Srbi (37 eura). Prosječni ušteđeni iznosi povećali su se u odnosu na prošlu godinu u svim zemljama, ali ovog puta prednjače Rumunji s 15% većim prosječnim iznosom štednje, a slijede ih Česi s 14% većim izdvojenim iznosom.
Sve manje građana ušteđeni novac drži u kući
Na pitanje jesu li nešto promijenili u navikama štednje s obzirom na trenutno niske kamatne stope na depozite, nešto više od 30% hrvatskih građana izjasnilo se negativno, dok 25% građana zbog niskih kamatnih stopa na štednju višak novca daje djeci i obitelji, 24% novac čuva na tekućem računu, dok ih 19% novac ulaže u nekretnine.
Unatoč vrlo niskim kamatnim stopama, klasična štednja i štedne knjižice i dalje predstavljaju najpopularniji način izdvajanja sredstava sa strane u većini zemalja u SIE regiji, a u nekim su zemljama čak i dobili na popularnosti, kao primjerice u Češkoj, Slovačkoj i Mađarskoj.
U Hrvatskoj klasičnu štednju na štednom računu koristi gotovo 50% građana, dok ih isto toliko novac drži na tekućem računu. Po brojnosti zatim slijede stambena štednja, investiranje u vrijednosne papire, dionice i fondove, te kupnja zlata i ostalih plemenitih metara. U usporedbi s prošlom godinom, postotak ispitanika koji štede u gotovini, držeći novac kod kuće ili u sefu, smanjio se na samo 5% i u stalnom je padu tijekom posljednje četiri godine.
Kome po savjet gdje štedjeti ili investirati novac?
Na pitanje što misle jesu li dovoljno upućeni u financijske teme i bankarske proizvode, 32% žena odgovorilo je da nije zadovoljno razinom svog znanja, dok je isti odgovor dalo 48% muškaraca. Za savjet gdje štedjeti ili investirati novac, 32% građana pitalo bi obitelj i prijatelje, 20% bi konzultiralo svog osobnog bankara/savjetnika ili potražilo savjet u poslovnici banke, a 15% građana samostalno provelo istraživanje na internetu, novinama i sl.