• 08.01. (18:19)

    Neka more ostane plavo

    Greenpeace pokrenuo peticiju za spašavanje Jadrana od plastike

    Greenpeace je pokrenuo peticiju pod nazivom Spasimo Jadran i Mediteran od najezde plastike. Procjenjuje se da do 12 milijuna tona plastike godišnje ulazi u naša mora diljem svijeta te da oko 80% onečišćenja svjetskih mora otpada na plastiku. Peticijom se traži da ministar Ćorić učini nešto. Možete je potpisati ovdje.

  • Slične vijesti

    25.05. (05:35)

    Ne valja, al ne znamo bolje

    Zagreb: Skupština usvojila Plan gospodarenja otpadom do 2023. godine

    Zagrebačka Gradska skupština usvojila je u četvrtak Plan gospodarenja otpadom grada Zagreba za razdoblje od 2018. do 2023. godine s 27 glasova za i 21 oporbenim glasom protiv, bez suzdržanih. Zastupnica Sandra Švaljek je prokomentirala plan: “Ovaj Plan gospodarenja otpadom možemo usporediti s neuspjelim jelom. Kada smo o njemu razgovarali prošli put ono nije bilo kuhano i začinjeno i u njemu je bila muha. Gradonačelnik je u međuvremenu uklonio muhu, ali je ovo jelo ostalo i dalje nejestivo.” I svi ostali su mahom slično kometirali plan – “promašen”, “neozbiljan”, “bez odgovora”, “nije dobar”. Jutarnji

    25.04. (15:51)

    Smeće posvuda

    Komentar: Bandićev novi i ljepši savski nasip

    H-alter piše o jadnom stanju savskog nasipa i problemu ilegalnog odlaganja otpada. “Par kilometara nizvodno od brda smeća na Jakuševcu, tik uz nasip lijeve obale Save, smješten je pročistač otpadnih voda koji dnevno proizvodi oko 100 tona mulja, za čije trajno odlaganje još uvijek nema prihvatljivog rješenja… Od zaštićenih jezera na Savici bicikliranje putevima otpada nastavlja se dalje uz nasip na lijevoj obali Save prema Domovinskom mostu, a tu je i vodozaštitno područje vodocrpilišta Petruševec. Put uz jezero ukrašen je mnogobrojnim hrpama ilegalno odloženog otpada, koji odlažu tvrtke angažirane od strane Grada.”

    18.04. (16:51)

    Manje otpada

    Europarlamentarci usvojili zakon o kružnom gospodarstvu

    Prema novom zakonu udio komunalnog otpada koji se reciklira će porasti. Do 2025. godine najmanje 55% komunalnog otpada (iz kućanstava i poduzeća) treba reciklirati, a taj cilj će se povećati na 60% do 2030. i 65% do 2035. godine. Nacrt zakona također ograničava udio komunalnog otpada koji se odlaže do najviše 10% do 2035. godine. Hrvatska po glavi stanovnika stvara oko 403 kg otpada. Od toga reciklira samo 21,5%, spaljuje 0,1%, a najveći dio odlaže – čak 78,4%. H-alter

    12.04. (22:30)

    Zatrovano tlo

    Više od 60% komunalnog otpada odlaže se pod zemljom

    Prema statističkim podacima iz 2016. 47% komunalnog otpada u EU-u se reciklira i kompostira. Međutim, prakse se razlikuju među zemljama te brojne države članice još uvijek koriste odlaganje pod zemljom za komunalni otpad. Odlaganje pod zemljom gotovo da ne postoji u sjeverno-zapadnoj Europi, dok je iznimno popularno na jugu Europe. Čak 12 zemalja odlaže više od polovice otpada pod zemljom. Hrvatska je uz Latviju, Slovačku i Bugarsku na iznad 60%. U travnju zastupnici glasuju za izmjene pravila o upravljanju ptpadom koje uključuju nove ciljeve za recikliranje, zbrinjavanje i odlagališta. CroEnergo.eu

    16.03. (10:30)

    Svjesno i odgovorno življenje

    Može se živjeti bez stvaranja otpada

    H-alter predstavlja djevojku čiji način života može biti inspiracija svima. “Anamarija Prgomet u trgovinu nosi svoje staklenke koje joj napune s hranom iz rinfuze. Nosi sa sobom i svoju čašu u kojoj kupuje kavu za van, koristi platnene vrećice i platnene maramice, radi svoju kozmetiku i slično. Ono što ne može izbjeći, staru odjeću ili pokvarenu elektroniku, odnosi na mjesta koja takve stvari recikliraju.”

    21.01. (12:30)

    S riječi na djela

    EU kreće u borbu protiv neodržive proizvodnje plastike

    Europska komisija je objavila prvu europsku strategiju za plastiku. Cilj strategije je stvaranje zajedničkih pravila za biorazgradivu i kompostabilnu plastiku, zabranu oxo-plastike koja se razbija u sitne komadiće i ostaje u okolišu, kao i ograničavanje uporabe mikroplastike u proizvodima poput kozmetike. U svijetu između 5 i 13 milijuna tona plastike svake godine završi u oceanima, a u EU-u ta se brojka kreće između 150 i 500 tisuća tona. Svjetska proizvodnja plastike 2015. je dosegla 322 milijuna tona godišnje, a očekuje se da će se ponovno udvostručiti u idućih 20 godina. Jutarnji

    18.01. (15:44)

    Plastična unija

    Bruxelles: Do 2030. treba reciklirati svu plastičnu ambalažu

    Do 2030. svu plastičnu ambalažu treba reciklirati, a jednokratnu uporabu plastike treba ograničiti, stoji u prvoj strategiji Europske komisije za upravljanje plastičnim otpadom. Do 2030. treba reciklirati 55% sve plastike, a broj plastičnih vrećica treba smanjiti s 90 na 40 na godinu po osobi. Strategija o plastici dio je paketa o kružnom gospodarstvu, a sadrži tri cilja:
    Osigurati da se do 2030. godine sva plastična ambalaža može reciklirati i to na troškovno učinikovit način
    Smanjiti količinu plastike za jednokratnu uporabu – poput plastičnih čaša i pribora za jelo, slamki, vrećica, balona itd.; plastika za jednkokratnu uporabu predstavlja polovicu otpada u moru ili na obali
    Zabraniti uporabu mikroplastike – plastičnih dijelova manjih od pet milimetara
    Problem s plastikom postao je aktualan u Europi jer je Kina početkom ove godine prestala uvoziti plastični otpad. U EU se 29% plastičnog otpada koristi za proizvodnju energije spaljivanjem, 31% završava na odlagalištima, a 30% se reciklira. Telegraph

    14.01. (07:31)

    Priča o novim počecima

    Jadran na burzi, tvrtka koja je od gubitaša postala motor razvoja Crikvenice

    Dionice hotelskog poduzeća Jadran Crikvenica od ovog tjedna kotiraju na Zagrebačkoj burzi, a početkom idućeg istječe rok za predaju ponuda za kupnju većinskog državnog udjela. Priča o tvrtki je posebna jer se od velikog gubitaša od kojeg su svi već pomalo dizali ruke premetnula u motor razvoja cijele destinacije. Država je budućeg vlasnika obvezala da u roku od šest mjeseci od preuzimanja tvrtke mora u objekte uložiti još 200 milijuna kuna. Novi list

    11.12.2017. (15:50)

    Traži se akcija

    Javna rasprava o prikupljanju i naplati otpada u Zagrebu

    Zelena akcija poziva sve građanke i građane da pošalju svoje komentare na prijedlog Odluke o prikupljanju i naplati odvoza otpada u Zagrebu koji se nalazi na javnoj raspravi do 16. prosinca. Ukoliko Odluka bude usvojena u predstavljenom obliku, neće doći do potrebnog povećanja odvojenog otpada te će se Zagrepčanima i dalje naplaćivati nepravedni mjesečni računi. Potrebno je da se svi uključe i zahtijevaju spremnike za odvajanje i pravednu naplatu po količini. Uključiti se možete ovdje.

    07.12.2017. (08:11)

    Loša članica

    Bruxelles pokrenuo 14 procesa protiv Hrvatske, prijete milijunske sankcije

    Ako Hrvatska ne napravi zaokret u gospodarenju komunalnim otpadom, odnosno gradska komunalna društva ne reorganiziraju svoj sustav odvoza i sortiranja smeća, čekaju nas ozbiljne sankcije EU. Naime, Uredba o gospodarenju otpadom stupila je na snagu 1. studenoga, a lokalne jedinice članica EU-a dužne su je implementirati do 1. veljače 2018. godine. U slučaju da to ne naprave, slijedi im kazna od 300 tisuća kuna, a nakon nekoliko godina i milijunski penali EU-a. Koncem prošle godine protiv Hrvatske je bilo otvoreno 14 procesa neispunjavanja EU obaveza. Slobodna

  • Slične vijesti

    25.05. (05:35)

    Ne valja, al ne znamo bolje

    Zagreb: Skupština usvojila Plan gospodarenja otpadom do 2023. godine

    Zagrebačka Gradska skupština usvojila je u četvrtak Plan gospodarenja otpadom grada Zagreba za razdoblje od 2018. do 2023. godine s 27 glasova za i 21 oporbenim glasom protiv, bez suzdržanih. Zastupnica Sandra Švaljek je prokomentirala plan: “Ovaj Plan gospodarenja otpadom možemo usporediti s neuspjelim jelom. Kada smo o njemu razgovarali prošli put ono nije bilo kuhano i začinjeno i u njemu je bila muha. Gradonačelnik je u međuvremenu uklonio muhu, ali je ovo jelo ostalo i dalje nejestivo.” I svi ostali su mahom slično kometirali plan – “promašen”, “neozbiljan”, “bez odgovora”, “nije dobar”. Jutarnji

    25.04. (15:51)

    Smeće posvuda

    Komentar: Bandićev novi i ljepši savski nasip

    H-alter piše o jadnom stanju savskog nasipa i problemu ilegalnog odlaganja otpada. “Par kilometara nizvodno od brda smeća na Jakuševcu, tik uz nasip lijeve obale Save, smješten je pročistač otpadnih voda koji dnevno proizvodi oko 100 tona mulja, za čije trajno odlaganje još uvijek nema prihvatljivog rješenja… Od zaštićenih jezera na Savici bicikliranje putevima otpada nastavlja se dalje uz nasip na lijevoj obali Save prema Domovinskom mostu, a tu je i vodozaštitno područje vodocrpilišta Petruševec. Put uz jezero ukrašen je mnogobrojnim hrpama ilegalno odloženog otpada, koji odlažu tvrtke angažirane od strane Grada.”

    18.04. (16:51)

    Manje otpada

    Europarlamentarci usvojili zakon o kružnom gospodarstvu

    Prema novom zakonu udio komunalnog otpada koji se reciklira će porasti. Do 2025. godine najmanje 55% komunalnog otpada (iz kućanstava i poduzeća) treba reciklirati, a taj cilj će se povećati na 60% do 2030. i 65% do 2035. godine. Nacrt zakona također ograničava udio komunalnog otpada koji se odlaže do najviše 10% do 2035. godine. Hrvatska po glavi stanovnika stvara oko 403 kg otpada. Od toga reciklira samo 21,5%, spaljuje 0,1%, a najveći dio odlaže – čak 78,4%. H-alter

    12.04. (22:30)

    Zatrovano tlo

    Više od 60% komunalnog otpada odlaže se pod zemljom

    Prema statističkim podacima iz 2016. 47% komunalnog otpada u EU-u se reciklira i kompostira. Međutim, prakse se razlikuju među zemljama te brojne države članice još uvijek koriste odlaganje pod zemljom za komunalni otpad. Odlaganje pod zemljom gotovo da ne postoji u sjeverno-zapadnoj Europi, dok je iznimno popularno na jugu Europe. Čak 12 zemalja odlaže više od polovice otpada pod zemljom. Hrvatska je uz Latviju, Slovačku i Bugarsku na iznad 60%. U travnju zastupnici glasuju za izmjene pravila o upravljanju ptpadom koje uključuju nove ciljeve za recikliranje, zbrinjavanje i odlagališta. CroEnergo.eu

    16.03. (10:30)

    Svjesno i odgovorno življenje

    Može se živjeti bez stvaranja otpada

    H-alter predstavlja djevojku čiji način života može biti inspiracija svima. “Anamarija Prgomet u trgovinu nosi svoje staklenke koje joj napune s hranom iz rinfuze. Nosi sa sobom i svoju čašu u kojoj kupuje kavu za van, koristi platnene vrećice i platnene maramice, radi svoju kozmetiku i slično. Ono što ne može izbjeći, staru odjeću ili pokvarenu elektroniku, odnosi na mjesta koja takve stvari recikliraju.”

    21.01. (12:30)

    S riječi na djela

    EU kreće u borbu protiv neodržive proizvodnje plastike

    Europska komisija je objavila prvu europsku strategiju za plastiku. Cilj strategije je stvaranje zajedničkih pravila za biorazgradivu i kompostabilnu plastiku, zabranu oxo-plastike koja se razbija u sitne komadiće i ostaje u okolišu, kao i ograničavanje uporabe mikroplastike u proizvodima poput kozmetike. U svijetu između 5 i 13 milijuna tona plastike svake godine završi u oceanima, a u EU-u ta se brojka kreće između 150 i 500 tisuća tona. Svjetska proizvodnja plastike 2015. je dosegla 322 milijuna tona godišnje, a očekuje se da će se ponovno udvostručiti u idućih 20 godina. Jutarnji

    18.01. (15:44)

    Plastična unija

    Bruxelles: Do 2030. treba reciklirati svu plastičnu ambalažu

    Do 2030. svu plastičnu ambalažu treba reciklirati, a jednokratnu uporabu plastike treba ograničiti, stoji u prvoj strategiji Europske komisije za upravljanje plastičnim otpadom. Do 2030. treba reciklirati 55% sve plastike, a broj plastičnih vrećica treba smanjiti s 90 na 40 na godinu po osobi. Strategija o plastici dio je paketa o kružnom gospodarstvu, a sadrži tri cilja:
    Osigurati da se do 2030. godine sva plastična ambalaža može reciklirati i to na troškovno učinikovit način
    Smanjiti količinu plastike za jednokratnu uporabu – poput plastičnih čaša i pribora za jelo, slamki, vrećica, balona itd.; plastika za jednkokratnu uporabu predstavlja polovicu otpada u moru ili na obali
    Zabraniti uporabu mikroplastike – plastičnih dijelova manjih od pet milimetara
    Problem s plastikom postao je aktualan u Europi jer je Kina početkom ove godine prestala uvoziti plastični otpad. U EU se 29% plastičnog otpada koristi za proizvodnju energije spaljivanjem, 31% završava na odlagalištima, a 30% se reciklira. Telegraph

    14.01. (07:31)

    Priča o novim počecima

    Jadran na burzi, tvrtka koja je od gubitaša postala motor razvoja Crikvenice

    Dionice hotelskog poduzeća Jadran Crikvenica od ovog tjedna kotiraju na Zagrebačkoj burzi, a početkom idućeg istječe rok za predaju ponuda za kupnju većinskog državnog udjela. Priča o tvrtki je posebna jer se od velikog gubitaša od kojeg su svi već pomalo dizali ruke premetnula u motor razvoja cijele destinacije. Država je budućeg vlasnika obvezala da u roku od šest mjeseci od preuzimanja tvrtke mora u objekte uložiti još 200 milijuna kuna. Novi list

    11.12.2017. (15:50)

    Traži se akcija

    Javna rasprava o prikupljanju i naplati otpada u Zagrebu

    Zelena akcija poziva sve građanke i građane da pošalju svoje komentare na prijedlog Odluke o prikupljanju i naplati odvoza otpada u Zagrebu koji se nalazi na javnoj raspravi do 16. prosinca. Ukoliko Odluka bude usvojena u predstavljenom obliku, neće doći do potrebnog povećanja odvojenog otpada te će se Zagrepčanima i dalje naplaćivati nepravedni mjesečni računi. Potrebno je da se svi uključe i zahtijevaju spremnike za odvajanje i pravednu naplatu po količini. Uključiti se možete ovdje.

    07.12.2017. (08:11)

    Loša članica

    Bruxelles pokrenuo 14 procesa protiv Hrvatske, prijete milijunske sankcije

    Ako Hrvatska ne napravi zaokret u gospodarenju komunalnim otpadom, odnosno gradska komunalna društva ne reorganiziraju svoj sustav odvoza i sortiranja smeća, čekaju nas ozbiljne sankcije EU. Naime, Uredba o gospodarenju otpadom stupila je na snagu 1. studenoga, a lokalne jedinice članica EU-a dužne su je implementirati do 1. veljače 2018. godine. U slučaju da to ne naprave, slijedi im kazna od 300 tisuća kuna, a nakon nekoliko godina i milijunski penali EU-a. Koncem prošle godine protiv Hrvatske je bilo otvoreno 14 procesa neispunjavanja EU obaveza. Slobodna