• 13.02. (08:30)

    Prekarnih radnika puna

    Hrvatska: europski rekorder u fleksibilizaciji tržišta rada

    “Podaci kažu da je Hrvatska apsolutni europski rekorder u postotku prekarno zaposlenih. Prekarnost je u ovom slučaju precizno definirana i obuhvaća one zaposlene na ugovor do 3 mjeseca. A u Hrvatskoj je takvih radnika u 2016. bilo čak 8,4%. Možda na prvu brojka ne zvuči pretjerano šokantno, ali ako znamo da se na drugom mjestu nalazi Francuska s tek 4,8% prekarno zaposlenih radnika, bit će i više nego jasno koliko smo odmaknuli u ‘fleksibilizaciji’, piše Bilten.

  • Slične vijesti

    31.03. (17:30)

    Zemlja čuda

    Komentar: Ekonomske migracije otkrivaju strukturna proturječja ovdašnjeg tržišta rada

    Bilten je napravio dosta dobru analizu proturječja na hrvatskom tržištu rada. S jedne strane su poslodavci koji pričaju o podkvalificiranosti radnika i općenito nedostatku radne snage te potrebi uvoza iste, a zapravo ne mogu konkurirati uvjetima koje nude strani poslodavci; s druge su strane radnici koji radije odlaze u inozemstvo, zbog većih plaća i boljih uvjeta za mirovinu, a tu su i statistike koje zapravo pokazuju pad nezaposlenosti.

    09.02. (12:30)

    Tržište rada pod povećalom

    Lančane radne migracije: mobilnost kao izgovor za nesigurnost

    Bilten ima odličan komentar na stanje tržišta rada u Bugarskoj i uvozu strane radne snage, koji je primjenjiv i za našu situaciju. “Mobilnost kakvu traže poslodavci nema nikakve veze s internacionalizmom, već je riječ o pokušaju zaoštravanja konkurencije za mizerno plaćena radna mjesta. U tom smislu, mobilnost ima sličnu funkciju kao termin korupcija. Kad god se nastoji umanjiti državni utjecaj na neki aspekt tržišta zaziva se borba protiv korupcije, a kada se nastoji smanjiti plaće poslužit će jednako atraktivni termin mobilnosti.”

    24.05.2017. (22:23)

    Evo što je rast zaposlenosti

    Poslodavci uglavnom nude poslove na određeno, traže niže kvalificirane

    Domaće tržište rada se oporavlja te je u prva četiri mjeseca ove godine potražnja za radnom snagom porasla za 30,1% u odnosu na isto razdoblje prošle godine. No pokazalo se da poslodavci najviše nude poslove na određeno vrijeme, a pet najtraženijih zanimanja u protekle tri godine su prodavač, konobar, kuhar, programer i vozač, znači uglavnom se traže niže kvalificirana radna snaga. Novi list

    08.03.2017. (16:50)

    Sukob interesa

    Potrebe EU Zapada protiv socijalnih prava radnika s Istoka

    “Zapad nema problema s poslovanjem u novim članicama, ali im je nesklon ustupiti politička i socijalna prava. Nikome po pitanju migracija neće npr. pasti na pamet da obaveže poslodavce da ne ruše cijenu rada samo zato što ga obavljaju istočnoeuropski radnici. Niti će vlade poput one hrvatske, koja se ovih dana bavi npr. falsificiranjem historiografije, prepoznati da je ovo pitanje nešto oko čega bi se trebale angažirati”, piše Bilten o situaciji u EU i politici Europe više brzina.

    23.01.2017. (20:19)

    Zbrisali

    U godinu dana s hrvatskog tržišta rada nestalo 60 tisuća ljudi

    Stopa registrirane nezaposlenosti u Hrvatskoj je u prosincu 2016. porasla na 14,8%, što je treći mjesec zaredom kako nezaposlenost raste na mjesečnoj razini. Na kraju prošle godine na Zavodu je bilo 236 i pol tisuća ljudi. U prosincu 2015. nezaposlenost je iznosila gotovo 18%. Dakle, u godinu dana broj nezaposlenih smanjio se za gotovo 50 tisuća. Stoga bi se očekivao i rast zaposlenih, no broj je manji za otprilike 10 tisuća. Zaključak je da je s tržišta rada otišlo oko 60 tisuća ljudi u samo godinu dana, što je primarno posljedica iseljavanja. HRT

    05.01.2017. (07:12)

    Glas tržišta

    Nema posla za ekonomiste, pravnike, učitelje, profesore, novinare…

    Poslovna ekonomija, pravo, logistika i menadžment u pomorstvu i prometu, poslovna ekonomija u turizmu i ugostiteljstvu, hrvatski jezik i književnost, filozofija, kulturologija i učiteljski studij – područja su koja prema analizi HZZ-a na tržištu rada ne kotiraju dobro. Povećati bi pak trebalo broj upisanih studenata na strojarstvo, elektrotehniku, računarstvo, fiziku i matematiku, brodogradnju, medicinu, rehabilitaciju, logopediju, farmaciju, socijalni rad, socijalnu pedagogiju, biologiju i kemiju, geografiju te glazbenu pedagogiju. Novi list

    07.10.2016. (12:41)

    You shall not pass

    Zbog hrvatskih radnika Švicarci gube milijarde eura

    Federalno vijeće u Bernu ili vlada švicarske federacije još nije ratificirala protokol o slobodnom pristupu hrvatskih radnika na tržište rada u Švicarskoj. Oklijevanje je taktika Švicarske narodne partije koja ratifikaciju uvjetuje usklađivanjem imigrantskih pravila EU-a s pripadajućim pravilima švicarske federacije. Radnici iz Bugarske i Rumunjske tek u lipnju ove godine dobili su slobodan pristup iako su u EU ušle prije gotovo deset godina. Slobodna

    26.05.2016. (13:09)

    Novi putevi za migracije

    Švicarska do 2017. mora otvoriti tržište Hrvatima

    Švicarska mora do 9. veljače 2017. ratificirati protokol kojim se sporazum o slobodi kretanja između Švicarske i EU-a proširuje i na Hrvatsku. To će Hrvatima omogućiti da pod jednakim uvjetima kao i ostali građani EU-a rade u Švicarskoj. EK zaprijetila je Švicarskoj uskraćivanjem pristupa nekim europskim programima financiranja ako ne ratificira protokol. Večernji

    22.05.2015. (16:03)

    Vrni se domov

    Hrvatima još tri godine ograničen pristup slovenskom tržištu rada

    Slovenska vlada potvrdila je prijedlog zakona kojim se hrvatskim državljanima još tri godine ograničava pristup slovenskom tržištu rada. To znači da će hrvatski građani do sredine 2018. biti tretirani kao tražitelji zaposlenja iz trećih država izvan EU-a te da će se moći zaposliti samo uz radnu dozvolu poslodavca i odobrenje države koja za strane radnike ima kvote. Takva odluka donesena je zbog zaštite slovenskog tržišta rada na kojem je gotovo 120.000 nezaposlenih slovenskih građana. HRT

    11.03.2015. (23:19)

    Trbuhom za kruhom

    Od 1. srpnja više zemalja EU otvara tržište rada za Hrvate

    1. srpnja istječe prvo dvogodišnje razdoblje u kojem su zemlje EU-a mogle uvesti zabranu zapošljavanja hrvatskih radnika. Zabrana može biti produžena na tri godine, a potom na još dvije, što bi mogle učiniti Njemačka, Austrija i Velika Britanija. Otvaranje tržišta moglo bi dovesti do još većeg odlaska hrvatskih građana u inozemstvo, posebice mladih i kvalificiranih. Glas Slavonije

  • Slične vijesti

    31.03. (17:30)

    Zemlja čuda

    Komentar: Ekonomske migracije otkrivaju strukturna proturječja ovdašnjeg tržišta rada

    Bilten je napravio dosta dobru analizu proturječja na hrvatskom tržištu rada. S jedne strane su poslodavci koji pričaju o podkvalificiranosti radnika i općenito nedostatku radne snage te potrebi uvoza iste, a zapravo ne mogu konkurirati uvjetima koje nude strani poslodavci; s druge su strane radnici koji radije odlaze u inozemstvo, zbog većih plaća i boljih uvjeta za mirovinu, a tu su i statistike koje zapravo pokazuju pad nezaposlenosti.

    09.02. (12:30)

    Tržište rada pod povećalom

    Lančane radne migracije: mobilnost kao izgovor za nesigurnost

    Bilten ima odličan komentar na stanje tržišta rada u Bugarskoj i uvozu strane radne snage, koji je primjenjiv i za našu situaciju. “Mobilnost kakvu traže poslodavci nema nikakve veze s internacionalizmom, već je riječ o pokušaju zaoštravanja konkurencije za mizerno plaćena radna mjesta. U tom smislu, mobilnost ima sličnu funkciju kao termin korupcija. Kad god se nastoji umanjiti državni utjecaj na neki aspekt tržišta zaziva se borba protiv korupcije, a kada se nastoji smanjiti plaće poslužit će jednako atraktivni termin mobilnosti.”

    24.05.2017. (22:23)

    Evo što je rast zaposlenosti

    Poslodavci uglavnom nude poslove na određeno, traže niže kvalificirane

    Domaće tržište rada se oporavlja te je u prva četiri mjeseca ove godine potražnja za radnom snagom porasla za 30,1% u odnosu na isto razdoblje prošle godine. No pokazalo se da poslodavci najviše nude poslove na određeno vrijeme, a pet najtraženijih zanimanja u protekle tri godine su prodavač, konobar, kuhar, programer i vozač, znači uglavnom se traže niže kvalificirana radna snaga. Novi list

    08.03.2017. (16:50)

    Sukob interesa

    Potrebe EU Zapada protiv socijalnih prava radnika s Istoka

    “Zapad nema problema s poslovanjem u novim članicama, ali im je nesklon ustupiti politička i socijalna prava. Nikome po pitanju migracija neće npr. pasti na pamet da obaveže poslodavce da ne ruše cijenu rada samo zato što ga obavljaju istočnoeuropski radnici. Niti će vlade poput one hrvatske, koja se ovih dana bavi npr. falsificiranjem historiografije, prepoznati da je ovo pitanje nešto oko čega bi se trebale angažirati”, piše Bilten o situaciji u EU i politici Europe više brzina.

    23.01.2017. (20:19)

    Zbrisali

    U godinu dana s hrvatskog tržišta rada nestalo 60 tisuća ljudi

    Stopa registrirane nezaposlenosti u Hrvatskoj je u prosincu 2016. porasla na 14,8%, što je treći mjesec zaredom kako nezaposlenost raste na mjesečnoj razini. Na kraju prošle godine na Zavodu je bilo 236 i pol tisuća ljudi. U prosincu 2015. nezaposlenost je iznosila gotovo 18%. Dakle, u godinu dana broj nezaposlenih smanjio se za gotovo 50 tisuća. Stoga bi se očekivao i rast zaposlenih, no broj je manji za otprilike 10 tisuća. Zaključak je da je s tržišta rada otišlo oko 60 tisuća ljudi u samo godinu dana, što je primarno posljedica iseljavanja. HRT

    05.01.2017. (07:12)

    Glas tržišta

    Nema posla za ekonomiste, pravnike, učitelje, profesore, novinare…

    Poslovna ekonomija, pravo, logistika i menadžment u pomorstvu i prometu, poslovna ekonomija u turizmu i ugostiteljstvu, hrvatski jezik i književnost, filozofija, kulturologija i učiteljski studij – područja su koja prema analizi HZZ-a na tržištu rada ne kotiraju dobro. Povećati bi pak trebalo broj upisanih studenata na strojarstvo, elektrotehniku, računarstvo, fiziku i matematiku, brodogradnju, medicinu, rehabilitaciju, logopediju, farmaciju, socijalni rad, socijalnu pedagogiju, biologiju i kemiju, geografiju te glazbenu pedagogiju. Novi list

    07.10.2016. (12:41)

    You shall not pass

    Zbog hrvatskih radnika Švicarci gube milijarde eura

    Federalno vijeće u Bernu ili vlada švicarske federacije još nije ratificirala protokol o slobodnom pristupu hrvatskih radnika na tržište rada u Švicarskoj. Oklijevanje je taktika Švicarske narodne partije koja ratifikaciju uvjetuje usklađivanjem imigrantskih pravila EU-a s pripadajućim pravilima švicarske federacije. Radnici iz Bugarske i Rumunjske tek u lipnju ove godine dobili su slobodan pristup iako su u EU ušle prije gotovo deset godina. Slobodna

    26.05.2016. (13:09)

    Novi putevi za migracije

    Švicarska do 2017. mora otvoriti tržište Hrvatima

    Švicarska mora do 9. veljače 2017. ratificirati protokol kojim se sporazum o slobodi kretanja između Švicarske i EU-a proširuje i na Hrvatsku. To će Hrvatima omogućiti da pod jednakim uvjetima kao i ostali građani EU-a rade u Švicarskoj. EK zaprijetila je Švicarskoj uskraćivanjem pristupa nekim europskim programima financiranja ako ne ratificira protokol. Večernji

    22.05.2015. (16:03)

    Vrni se domov

    Hrvatima još tri godine ograničen pristup slovenskom tržištu rada

    Slovenska vlada potvrdila je prijedlog zakona kojim se hrvatskim državljanima još tri godine ograničava pristup slovenskom tržištu rada. To znači da će hrvatski građani do sredine 2018. biti tretirani kao tražitelji zaposlenja iz trećih država izvan EU-a te da će se moći zaposliti samo uz radnu dozvolu poslodavca i odobrenje države koja za strane radnike ima kvote. Takva odluka donesena je zbog zaštite slovenskog tržišta rada na kojem je gotovo 120.000 nezaposlenih slovenskih građana. HRT