• 11.01.2017. (14:50)

    Kod nas je sve skuplje

    Hrvatska ima najveće troškove za vjetroelektrane u EU

    Hrvatska ima jedan od najvećih troškova kapitala za vjetroelektrane i sunčane elektrane u EU, pokazuje istraživanje. Trošak je od 7 do 9 posto dok najmanje rizične investicije poput autocesta i druge infrastrukture ostvaruju trošak kapitala od oko 6%. Kao glavni razlog visokog troška kapitala u Hrvatskoj Pricetag studija navodi nestabilnost politika za poticanje obnovljivih izvora energije. Lider

  • Slične vijesti

    16.09.2017. (22:12)

    Vjetre s Europe

    Belgija prednjači u izgradnji vjetroelektrana europskim novcem

    Oko 50 kilometara od belgijske obale nalazi se Parkwind. Privatnim ulaganjima i novcem iz europskih fondova (pola milijarde eura bespovratnih sredstava) podignut je golem vjetropark sa 178 turbina koji električnom energijom opskrbljuje gotovo 200 tisuća kućanstava. S elektranama na kopnu, belgijski udio energije dobivene iz vjetra iznosi gotovo 10 posto ukupne proizvodnje. HRT

    09.03.2017. (23:01)

    Naduvana struja

    Vjetroelektrane jeftinije 46% nego 2012.

    Dobivanje struje iz vjetroelektrana na moru u Europi je jeftinije nego iz nuklearki, a približilo se cijeni gradnje termoelektrani na ugljen koju su s ekološkog stajališta na zlu glasu. Cijena gradnje morskih (offshore) vjetroelektrana u posljednjih pet godina pala je za 46 posto, a samo prošle godine za 22 posto pa podizanje vjetroturbina na moru sad košta 126 dolara za svaki megavatsat, što, za usporedbu, kod nuklearki košta 155 dolara, a kod termoelektrana na ugljen 88 dolara. Bloomberg

    17.02.2017. (07:05)

    Poticaj za obnovljive izvore energije

    Vlada uvodi trošarine na vjetroelektrane

    Gostujući u HRT-ovoj emisiji Otvoreno, državni tajnik u Ministarstvu zaštite okoliša i energetike Ante Čikotić najavio je uvođenje trošarina na vjetroelektrane, što se poprilično kosi s najavljenim ‘hitrorezom’ Martine Dalić, čiji Akcijski plan predviđa ukidanje stotinjak nameta i trošarina. “Dogovor na razini cijele Vlade je da se ide u trošarine za obnovljive izvore energije koji su preplaćeni, a cijena električne energije prelila se u džepove pojedinaca”, izjavio je Čikotić.

    02.12.2016. (10:10)

    Šprajc: Prodali su nam foru kako je zelena energija cool, ali nisu rekli koliko košta biti cool

    Kilovatsat struje na tržištu stoji 25 lipa, a struju koju moramo kupovati od vjetrolektrana plaćamo dva do tri puta skuplje: od 53 lipe do 80 lipa kilovatsat. I tako smo došli do situacije u kojoj iduće godine za struju iz vjetra moramo platiti subvenciju od milijardu i 263 milijuna kuna. U idućih 10 godina koliko još moramo subvencionirati vjetroelktrane i ostale zelene ukupno ćemo im isplatiti 15 milijardi kuna subvencija. RTL vijesti

    08.11.2016. (17:37)

    Odlazi u vjetar

    Novi list: HEP dobiva obavezu otkupa "zelene" struje za milijardu kuna

    Vlada planira izmjene Zakona o obnovljivim izvorima kojim će opskrbljivačima ostati obaveza otkupa električne energije proizvedene obnovljivim izvorima, ali po 0,53 kune po kWh, višoj cijeni nego sada, što bi samo HEP-u stvorilo trošak od oko milijardu kuna godišnje, a svim ospkrbljivačima zajedno 1,2 milijarde, kako piše Novi list. Najviše poticaja odlazi na vjetroeletrane, a među najvećih deset vjetroelektrana nema niti jednog hrvatskog poduzeća.

    26.10.2016. (19:50)

    Lika nije dika

    Bez rasvjete, a u selu vjetroelektrana

    U selu Velika Popina pokraj Gračaca živi svega tridesetak stanovnika, uglavnom starije dobi (Stojsavljevići, Lukići i Novakovići). Oni koji su se vratili nakon rata požalili su. Pusto selo nema baš uvjeta za život, između ostalog, nema ni javnu rasvjetu ali ima – četiri vjetroelektrane. Kad se nekom prostoru uzimaju javni resursi, osnovni je red da se u njega nešto i uloži, kažu mještani. Novosti

    02.07.2015. (09:37)

    Kad se male ruke slože

    Samso – otok vjetroelektrana i ovaca-kosilica

    Mali danski otok Samso prvi je samoodrživi otok na svijetu, a njegovi stanovnici sami proizvode svu struju koju troše, dok se toplinska energija proizvodi iz biomase. Sve je počelo spoznajom da se samo od poljoprivrede ne može živjeti, zbog čega su s otoka počeli odlaziti mladi, pa su lokalne vlasti počele poticati ljude da ulažu u vjetroelektrane. Investicija im se višestruko isplatila jer osim što proizvode energiju, mogu i zaraditi. Sljedeći plan ambicioznih otočana je eliminacija fosilnih goriva, te proizvodnja plina iz poljoprivrednih proizvoda i kućnog otpada. Zanimljivost je i da se za košnju trave brinu – ovce. CroEnergo.eu

  • Slične vijesti

    16.09.2017. (22:12)

    Vjetre s Europe

    Belgija prednjači u izgradnji vjetroelektrana europskim novcem

    Oko 50 kilometara od belgijske obale nalazi se Parkwind. Privatnim ulaganjima i novcem iz europskih fondova (pola milijarde eura bespovratnih sredstava) podignut je golem vjetropark sa 178 turbina koji električnom energijom opskrbljuje gotovo 200 tisuća kućanstava. S elektranama na kopnu, belgijski udio energije dobivene iz vjetra iznosi gotovo 10 posto ukupne proizvodnje. HRT

    09.03.2017. (23:01)

    Naduvana struja

    Vjetroelektrane jeftinije 46% nego 2012.

    Dobivanje struje iz vjetroelektrana na moru u Europi je jeftinije nego iz nuklearki, a približilo se cijeni gradnje termoelektrani na ugljen koju su s ekološkog stajališta na zlu glasu. Cijena gradnje morskih (offshore) vjetroelektrana u posljednjih pet godina pala je za 46 posto, a samo prošle godine za 22 posto pa podizanje vjetroturbina na moru sad košta 126 dolara za svaki megavatsat, što, za usporedbu, kod nuklearki košta 155 dolara, a kod termoelektrana na ugljen 88 dolara. Bloomberg

    17.02.2017. (07:05)

    Poticaj za obnovljive izvore energije

    Vlada uvodi trošarine na vjetroelektrane

    Gostujući u HRT-ovoj emisiji Otvoreno, državni tajnik u Ministarstvu zaštite okoliša i energetike Ante Čikotić najavio je uvođenje trošarina na vjetroelektrane, što se poprilično kosi s najavljenim ‘hitrorezom’ Martine Dalić, čiji Akcijski plan predviđa ukidanje stotinjak nameta i trošarina. “Dogovor na razini cijele Vlade je da se ide u trošarine za obnovljive izvore energije koji su preplaćeni, a cijena električne energije prelila se u džepove pojedinaca”, izjavio je Čikotić.

    02.12.2016. (10:10)

    Šprajc: Prodali su nam foru kako je zelena energija cool, ali nisu rekli koliko košta biti cool

    Kilovatsat struje na tržištu stoji 25 lipa, a struju koju moramo kupovati od vjetrolektrana plaćamo dva do tri puta skuplje: od 53 lipe do 80 lipa kilovatsat. I tako smo došli do situacije u kojoj iduće godine za struju iz vjetra moramo platiti subvenciju od milijardu i 263 milijuna kuna. U idućih 10 godina koliko još moramo subvencionirati vjetroelktrane i ostale zelene ukupno ćemo im isplatiti 15 milijardi kuna subvencija. RTL vijesti

    08.11.2016. (17:37)

    Odlazi u vjetar

    Novi list: HEP dobiva obavezu otkupa "zelene" struje za milijardu kuna

    Vlada planira izmjene Zakona o obnovljivim izvorima kojim će opskrbljivačima ostati obaveza otkupa električne energije proizvedene obnovljivim izvorima, ali po 0,53 kune po kWh, višoj cijeni nego sada, što bi samo HEP-u stvorilo trošak od oko milijardu kuna godišnje, a svim ospkrbljivačima zajedno 1,2 milijarde, kako piše Novi list. Najviše poticaja odlazi na vjetroeletrane, a među najvećih deset vjetroelektrana nema niti jednog hrvatskog poduzeća.

    26.10.2016. (19:50)

    Lika nije dika

    Bez rasvjete, a u selu vjetroelektrana

    U selu Velika Popina pokraj Gračaca živi svega tridesetak stanovnika, uglavnom starije dobi (Stojsavljevići, Lukići i Novakovići). Oni koji su se vratili nakon rata požalili su. Pusto selo nema baš uvjeta za život, između ostalog, nema ni javnu rasvjetu ali ima – četiri vjetroelektrane. Kad se nekom prostoru uzimaju javni resursi, osnovni je red da se u njega nešto i uloži, kažu mještani. Novosti

    16.01.2016. (07:30)

    Pelješac: Projekt izgradnje vjetroelektrane Bila Ploča se obustavlja – studija je manjkava, prostorno-planska dokumentacija nije usklađena, a podaci su zastarjeli

    Iscrpnije...
    02.07.2015. (09:37)

    Kad se male ruke slože

    Samso – otok vjetroelektrana i ovaca-kosilica

    Mali danski otok Samso prvi je samoodrživi otok na svijetu, a njegovi stanovnici sami proizvode svu struju koju troše, dok se toplinska energija proizvodi iz biomase. Sve je počelo spoznajom da se samo od poljoprivrede ne može živjeti, zbog čega su s otoka počeli odlaziti mladi, pa su lokalne vlasti počele poticati ljude da ulažu u vjetroelektrane. Investicija im se višestruko isplatila jer osim što proizvode energiju, mogu i zaraditi. Sljedeći plan ambicioznih otočana je eliminacija fosilnih goriva, te proizvodnja plina iz poljoprivrednih proizvoda i kućnog otpada. Zanimljivost je i da se za košnju trave brinu – ovce. CroEnergo.eu