• 04.06.2018. (19:30)

    Hrvatska je po broju članova u kućanstvu prva u EU

    Broj članova u prosječnom europskom kućanstvu iz godine u godinu se smanjuje, a lani je pao na svega 2,3 člana. Za razliku od većine drugih europskih zemalja, u Hrvatskoj je veličina kućanstva u proteklih deset godina ostala nepromijenjena pa smo s 2,8 osoba po kućanstvu izbili na vodeće mjesto u Europskoj uniji. Gotovo dvije trećine svih kućanstava u zemljama EU-a bilo je sastavljeno od jedne ili dvije osobe. Infografika. T-Portal



  • Slične vijesti

    31.03. (11:30)

    Veterani pukog preživljavanja

    Prosječni Hrvat za hranu daje najveći dio kućnog budžeta u cijeloj EU

    Hrvatska je rekorder po 28-postotnom udjelu izdataka za hranu u kućnom budžetu (europski projek je 12%), što svjedoči o siromašnoj zemlji s niskim plaćama (3-4 puta niže nego na Zapadu). Zasad tek četvrtina zaposlenih, ili oko 293 tisuća radnika, zarađuje 7500 kuna i više, no jednaki broj zarađuje ispod 4208 kuna. Dobra vijest je da se u Hrvatskoj se, prema najnovijoj statistici, manje puši i pije. Loša vijest je da nam i dalje dvostruko veći postotak kućnog budžeta odlazi na troškove telekomuniciranja nego što je to prosjek u EU. Večernji

    23.08.2018. (19:55)

    Broj ljudi u zatvorima na 100.000 stanovnika

    04.06.2018. (07:23)

    Infografika: Ubojstva vatrenim oružjem u svijetu i regiji

    Prema ukupnom broju ubojstava vatrenim oružjem, uvjerljivo prvi u svijetu je Brazil sa 44.093 ubojstava. Slijedi ga Venecuela sa 20.291 ubojstva, Meksiko je treći sa 11.031, pa SAD sa 10.147 i Nigerija sa 10.094 ubojstva. Brojke se odnose na 2016. godinu. U državama bivše Jugoslavije stvari ovako stoje: u Srbiji je bilo 47 ubojstava, zatim u BiH – 21, Makedoniji – 20, Hrvatskoj – 17, Kosovu – 13, Crnoj Gori – 6 i Sloveniji samo 2. Preglednu infografiku donosi. Al Jazeera Balkan

    31.05.2018. (22:38)

    Sve što treba je - preimenovati komunalnu naknadu

    EK neće odustati, Vlada mora uvesti porez na nekretnine

    Prema godišnjem poreznom izvještaju Europske komisije, Estonija, Hrvatska, Litva i Slovačka imaju najmanje porezno opterećenje imovine, mjereno udjelom tog poreza u BDP-u. Kao porez na imovinu, za Hrvatsku se vode porez na kuće za odmor te porez koji se plaća kod promjene vlasništva nad nekretninama, koji je lani smanjen s 5 na 4 posto. No, vlasnici nekretnina u Hrvatskoj godišnje plaćaju oko dvije milijarde kuna, odnosno 300 milijuna eura komunalne naknade, no to se davanje ne smatra porezom na imovinu iako komunalna naknada ima sve osobine poreza. Kad bi se ta naknada pribrojila ostalim imovinskim porezima, tada bi hrvatski porezni prihodi od imovine bili oko jedan posto BDP-a, što bi Hrvatsku smjestilo u zlatnu sredinu, između starih i novih članica EU. Dvadeset osam članica EU u prosjeku od imovinskog poreza prikupe 2,6 posto BDP-a, najviše u Francuskoj – 4,7 posto, a Njemačkoj recimo 1,1 posto BDP-a. Večernji

    30.05.2018. (15:08)

    Sve je to relativno

    Hrvatsko gospodarstvo u prvom tromjesečju poraslo iznad očekivanja

    Državni zavod za statistiku (DZS) objavio je prvu procjenu prema kojoj je bruto domaći proizvod (BDP) u proteklom kvartalu porastao 2,5 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje,što je više nego se očekivalo. To je već 15. tromjesečje zaredom kako BDP raste. Zadovoljstvo može pokvariti pogled na okolne zemlje kojima BDP raste brže nego nama. Stopa rasta mađarskog gospodarstva dosegnula je u istom razdoblju 4,7 posto, a poljskog 4,9 posto. Slobodna

    23.05.2018. (07:49)

    Kvadrat kuće je jedno lijepo putovanje

    Amerikanci već 35 godina kupuju sve veće kuće, iako su i dalje samo u kuhinji i pred TV-om

    Od 1978. do 2015. godine medijalna veličina kuće za jednu obitelj u SAD-u rasla je svake godine dok nije došla do rekordnih 228 kvadratnih metara. Međutim, veliku većinu vremena obitelji provode u kuhinji i ispred televizije, a zaobilaze blagovaonicu i verandu, što znači da većina obitelj zapravo baca novce na prostor koji im ne treba, piše Market Watch. “Malo tko od nas kupuje prostor koji mu je potreban. Zaboravite savjet prodavača nekretnina da trebamo ‘kupiti kuću onoliko veliku koliko si možemo priuštiti’. Radije kupite onoliko veliku kuću koliko vam je potrebno. Više ne znati automatski bolje, više jednostavno znači – više”, piše na blogu Get Rich Slowly.

    15.05.2018. (16:41)

    Lokalne ceste ubijaju najviše

    Na hrvatskim cestama se umire duplo više od prosjeka EU

    Prema podacima Europske komisije o sigurnosti na cestama za 2017. Hrvatska je prošlu godinu završila sa 80 smrtno stradalih na milijun stanovnika, što je znatno više od prosjeka EU (49). Više poginulih u EU imaju samo Rumunjska (98) i Bugarska (96). Najviše ljudi stradalo na magistralnim cestama (55%) i urbanim sredinama (37%), a daleko najmanje na autocestama (8%). Jutarnji

    15.05.2018. (10:24)

    Sretan međunarodni dan obitelji!

    U Hrvatskoj ima 1.215.865 obitelji

    Hrvatski statističari uoči Međunarodnog dana obitelji koji se obilježava danas, 15. svibnja, zavirili su u popis stanovništva 2011. te izračunali da u Hrvatskoj ima 1.215.865 obitelji. Od ukupnog broja obitelji u Hrvatskoj, djecu su imala 637.184 bračna i 22.634 izvanbračna para. Bez djece je 321.933 bračna i 26.252 izvanbračnih parova, dok je majki s djecom 174.517, a očeva 33.345. T-Portal

    10.04.2018. (22:30)

    Ostanite, evo vam dom

    Za 5000 eura može se kupiti kuća kraj Osijeka

    Kako bi preokrenula negativne trendove i spriječila odlazak ljudi u inozemstvo, Općina Magadenovac nadomak Osijeku ponudila im je 30.000 kuna za kupnju nekretnine. Primjerice, za 5000 eura može se kupiti 100 kvadrata kuće s povelikom okućnicom. Za prvu godinu predvidjeli su novac za četiri, pet kuća, oko 150.000 kuna. Zainteresiranih ima, ali problem su banke koje prije daju kredit za obradivu zemlju, nego za kuću. Večernji

  • Slične vijesti

    31.03. (11:30)

    Veterani pukog preživljavanja

    Prosječni Hrvat za hranu daje najveći dio kućnog budžeta u cijeloj EU

    Hrvatska je rekorder po 28-postotnom udjelu izdataka za hranu u kućnom budžetu (europski projek je 12%), što svjedoči o siromašnoj zemlji s niskim plaćama (3-4 puta niže nego na Zapadu). Zasad tek četvrtina zaposlenih, ili oko 293 tisuća radnika, zarađuje 7500 kuna i više, no jednaki broj zarađuje ispod 4208 kuna. Dobra vijest je da se u Hrvatskoj se, prema najnovijoj statistici, manje puši i pije. Loša vijest je da nam i dalje dvostruko veći postotak kućnog budžeta odlazi na troškove telekomuniciranja nego što je to prosjek u EU. Večernji

    18.10.2018. (12:02)

    Manja učestalost raka u obiteljima s većim brojem članova bilježi, s tim da prihodi, razina urbaniziranosti i dob ne igraju ulogu

    Iscrpnije...
    23.08.2018. (19:55)

    Broj ljudi u zatvorima na 100.000 stanovnika

    04.06.2018. (07:23)

    Infografika: Ubojstva vatrenim oružjem u svijetu i regiji

    Prema ukupnom broju ubojstava vatrenim oružjem, uvjerljivo prvi u svijetu je Brazil sa 44.093 ubojstava. Slijedi ga Venecuela sa 20.291 ubojstva, Meksiko je treći sa 11.031, pa SAD sa 10.147 i Nigerija sa 10.094 ubojstva. Brojke se odnose na 2016. godinu. U državama bivše Jugoslavije stvari ovako stoje: u Srbiji je bilo 47 ubojstava, zatim u BiH – 21, Makedoniji – 20, Hrvatskoj – 17, Kosovu – 13, Crnoj Gori – 6 i Sloveniji samo 2. Preglednu infografiku donosi. Al Jazeera Balkan

    31.05.2018. (22:38)

    Sve što treba je - preimenovati komunalnu naknadu

    EK neće odustati, Vlada mora uvesti porez na nekretnine

    Prema godišnjem poreznom izvještaju Europske komisije, Estonija, Hrvatska, Litva i Slovačka imaju najmanje porezno opterećenje imovine, mjereno udjelom tog poreza u BDP-u. Kao porez na imovinu, za Hrvatsku se vode porez na kuće za odmor te porez koji se plaća kod promjene vlasništva nad nekretninama, koji je lani smanjen s 5 na 4 posto. No, vlasnici nekretnina u Hrvatskoj godišnje plaćaju oko dvije milijarde kuna, odnosno 300 milijuna eura komunalne naknade, no to se davanje ne smatra porezom na imovinu iako komunalna naknada ima sve osobine poreza. Kad bi se ta naknada pribrojila ostalim imovinskim porezima, tada bi hrvatski porezni prihodi od imovine bili oko jedan posto BDP-a, što bi Hrvatsku smjestilo u zlatnu sredinu, između starih i novih članica EU. Dvadeset osam članica EU u prosjeku od imovinskog poreza prikupe 2,6 posto BDP-a, najviše u Francuskoj – 4,7 posto, a Njemačkoj recimo 1,1 posto BDP-a. Večernji

    30.05.2018. (15:08)

    Sve je to relativno

    Hrvatsko gospodarstvo u prvom tromjesečju poraslo iznad očekivanja

    Državni zavod za statistiku (DZS) objavio je prvu procjenu prema kojoj je bruto domaći proizvod (BDP) u proteklom kvartalu porastao 2,5 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje,što je više nego se očekivalo. To je već 15. tromjesečje zaredom kako BDP raste. Zadovoljstvo može pokvariti pogled na okolne zemlje kojima BDP raste brže nego nama. Stopa rasta mađarskog gospodarstva dosegnula je u istom razdoblju 4,7 posto, a poljskog 4,9 posto. Slobodna

    23.05.2018. (07:49)

    Kvadrat kuće je jedno lijepo putovanje

    Amerikanci već 35 godina kupuju sve veće kuće, iako su i dalje samo u kuhinji i pred TV-om

    Od 1978. do 2015. godine medijalna veličina kuće za jednu obitelj u SAD-u rasla je svake godine dok nije došla do rekordnih 228 kvadratnih metara. Međutim, veliku većinu vremena obitelji provode u kuhinji i ispred televizije, a zaobilaze blagovaonicu i verandu, što znači da većina obitelj zapravo baca novce na prostor koji im ne treba, piše Market Watch. “Malo tko od nas kupuje prostor koji mu je potreban. Zaboravite savjet prodavača nekretnina da trebamo ‘kupiti kuću onoliko veliku koliko si možemo priuštiti’. Radije kupite onoliko veliku kuću koliko vam je potrebno. Više ne znati automatski bolje, više jednostavno znači – više”, piše na blogu Get Rich Slowly.

    15.05.2018. (16:41)

    Lokalne ceste ubijaju najviše

    Na hrvatskim cestama se umire duplo više od prosjeka EU

    Prema podacima Europske komisije o sigurnosti na cestama za 2017. Hrvatska je prošlu godinu završila sa 80 smrtno stradalih na milijun stanovnika, što je znatno više od prosjeka EU (49). Više poginulih u EU imaju samo Rumunjska (98) i Bugarska (96). Najviše ljudi stradalo na magistralnim cestama (55%) i urbanim sredinama (37%), a daleko najmanje na autocestama (8%). Jutarnji