Hrvatska ne može ništa lažnim klinikama za pobačaje - Monitor.hr
12.07.2016. (09:07)

Pro-life teror

Hrvatska ne može ništa lažnim klinikama za pobačaje

Kao jedna od tekovina američkog pokreta za život, pro-life, koji su u Hrvatsku uvezli vođe konzervativne/klerikalne revolucije Željka Markić, Stijepo Bartulica i Vice Batarelo, svakako su i lažne klinike za pobačaje na koje nabasate čim u internetsku tražilicu upišete ‘klinika za pobačaj’ odnosno ‘pobačaj’. Zagrebački ginekolog Dubravko Lepušić upozorava kako te stranice šire dezinformacije i plaše žene, a nitko ništa ne može poduzeti kako bi se takva praksa zaustavila. T-Portal


Slične vijesti

16.05.2023. (11:00)

Programirajmo iskrenost

Kad roboti lažu

Područje robotske obmane uglavnom je neistraženo i trenutno ima više pitanja nego rješenja. Jedno od ključnih pitanja je, ako ljudi postanu svjesni da im je robotski sustav lagao, kako vratiti povjerenje u robota? Istraživači su osmislili simulaciju vožnje u kojoj su uz pomoć robotskog pomoćnika ozlijeđenog prijatelja vozili u bolnicu. Ne budu li dovoljno brzi, prijatelj će umrijeti. Robot je dojavljivao kako se negdje na putu nalazi policija. Oko 45 posto ispitanika je usporilo. Kad je vožnja završila, u nekim bi slučajevima robot priznao da je lagao, dok je u drugom odgovoru samo rekao da mu je žao. Iako nijedna vrsta isprike nije potpuno vratila povjerenje, isprika bez priznanja laganja, jednostavno “Žao mi je”, statistički je nadmašilla ostale odgovore. To je zabrinjavajuće i problematično, smatraju istraživači. Bug

19.11.2017. (16:29)

Paltering: Nova riječ kojom se opisuje laganje pomoću istinitih informacija

05.08.2017. (15:45)

Esej iz psihologije: Što smo naučili gledajući djecu kako lažu

28.10.2016. (09:08)

Kao lavina

Neiskrenost vrlo brzo postaje navika

Istraživanje pokazuje zašto laganje tako brzo prelazi u naviku, naime, iako početna grižnja savjesti postoji, mozak se vrlo brzo privikava na laganje i osoba postaje sve vještija u tome. S vremenom i laži postaju veće, a tijelo nema niti uobičajene simptome po kojima se prepoznaje lažljivce, poput znojenja ili nervoze. New Scientist

29.07.2016. (13:16)

Tri znaka da vam netko laže, prema iskustvu FBI-a

16.02.2016. (15:26)

Da, ono kad Vronski dođe u Mordor

Top 20 knjiga za koje ljudi lažu da su ih čitali

Očekivali biste da će za Tolstojev pozamašan klasik ‘Rat i mir’ ljudi lagati da su ga čitali, no britanska studija otkrila je da ljudi najviše “ne govore istinu” kad je u pitanju ‘Alisa u zemlji čudesa’. Nakon nje Britanci se najviše vole praviti da su čitali Orwellovu ‘1984.’ te Tolkienovu trilogiju ‘Gospodar prstenova’, a tek zatim ‘Anu Karenjinu’. Lažu i o ‘Pedeset nijansi sive’, Dickensovim romanima te ‘Ponosu i predrasudama’. Telegraph

24.08.2015. (15:56)

Pretty little liars

Djeca s dobrim pamćenjem bolje lažu

Istraživanje američkih i britanskih znanstvenika provedeno na 114 šestogodišnjih i sedmogodišnjih ispitanika pokazalo je da djeca koja bolje prikrivaju svoje laži istovremeno daju bolje rezultate na testovima verbalnog pamćenja, odnosno da bolje pamte riječi, a to je zato jer laganje uključuje dobro baratanje informacijama, tumače istraživači. Pokazalo se i da je tek četvrtina djece bila spremna varati na testu, a zatim i o tome lagati. Glas Slavonije

03.08.2015. (09:10)

Očekujte neočekivano

Mala djeca i stari ljudi lažu najmanje, adolescenti najviše

Istraživanje je potvrdilo da laganje najčešće počinje za vrijeme adolescencije, dok su djeca i penzioneri najiskreniji. Razlog tome je učestalost laganja koja se povećava u mladenačkoj dobi, a pada s godinama zbog promjena u mozgu. Dnevni prosjek su 2-3 laži, s tim da većina adolescenata laže tri puta dnevno i izgovori pet laži, a stariji izgovore jednu laž ili uopće ne lažu. Telegram

21.06.2015. (21:40)

Mačka im je pojela zadaću

Djeca s boljim pamćenjem su bolji lažljivci jer bolje prikrivaju neistinu

Djeca koja imaju dobro pamćenje bolje lažu, zaključak je britanskih i američkih psihologa na temelju istraživanja koje je obuhvatilo 114 šestogodišnjaka i sedmogodišnjaka iz četiri britanske škole. Djeca koja su bila dobri lašci bila su bolja na testovima verbalne memorije, tj. mogla su zapamtiti više riječi. Jutarnji