• 12.06.2018. (12:53)

    Strpljen spašen

    Hrvatski BDP je od 1989. porastao za 6,5 posto, drugi u EU su rasli 10 puta više

    Hrvatska je od svih zemalja EU u razdoblju od 1989. do 2016., kako pokazuju podaci Maddison Projecta, imala realni rast BDP-a od samo 6,5 posto što je uvjerljivo najgori rezultat. Evo koliko su neki drugi rasli u istom razdoblju: Slovenija 48,4%, Poljska 124,7%, Češka i Slovačka 57,3 i 108,4 posto… Činjenica je da smo zadnji ušli u čarobnu EU, tek 2013. godine.



  • Slične vijesti

    10.04. (19:30)

    MMF predviđa: BDP za 2019. godinu

    A Hrvatska? 2,6 posto. Cijeli izvještaj World Economic Outlook, April 2019 na 216 stranica sa puno grafova, tablica, brojki , sažetak

    06.04. (07:30)

    Morning reality check

    Hrvatska ukratko: standard na dnu, javni sektor među najskupljima u Europi, najviše od svih izdvajamo za religijske zajednice, a slabo za zdravstvo i obrazovanje

    Po standardu smo ispod svih europskih zemalja (s izuzetkom Bugarske), ali smo pri vrhu ili na samom vrhu po cijeni koju plaćamo za javni sektor i osobito za zakonodavnu i izvršnu vlast ili za održavanje javnog reda i sigurnosti. Bogu hvala, Hrvatska najviše izdvaja za religijske i druge službe zajednice. Zdravlje nam u pogledu izdvajanja nije ni na drugom mjestu, već na 14., a po ulaganjima u obrazovanje nezavidni smo 16. u cijeloj Europskoj uniji. Slobodna Dalmacija

    27.02. (13:00)

    BDP u zadnjem tromjesečju 2018. porastao 2,3 posto, u cijeloj godini rast je 2,6 posto

    Hrvatsko gospodarstvo u četvrtom tromjesečju prošle godine na godišnjoj razini poraslo je 2,3 posto, što predstavlja značajno usporavanje u odnosu na prethodni kvartal, kada je rast iznosio 2,8 posto, pokazuje prva procjena Držanog zavoda za statistiku. To je već 18. tromjesečje zaredom kako BDP raste, Tportal. Bitno drugačije akcentiran naslov ima Ekonomski lab, naime, da je usporavanje u skladu s očekivanjima.

    04.06.2018. (12:54)

    Što bogatiji više dužni

    CIA Factbook: Najzaduženije zemlje svijeta u odnosu na svoj BDP, mi smo ko Austrija

    U 2017. godini, najviši nacionalni dug imao je Japan i iznosio je 223,8 posto BDP-a. To znači da bi cjelokupno gospodarstvo Japana moralo raditi 2,23 godina, samo da bi u potpunosti isplatilo državni dug kreditorima. Najmanji javni dug u odnosu na BDP imaju zemlje koje ionako imaju mali BDP – Makao, Istočni Timor, Bruneji, Libija i Afganistan. U ex-Yu regiji: Hrvatski javni dug čini 81,5 posto BDP-a, a slovenski 78,6 posto. Najniži imaju Kosovo – 20,6 posto BDP-a i Bosna i Hercegovina – 43,2 posto BDP-a. Pogledajte i infografiku, a popis svih zemalja svijeta i njihov postotak zaduženosti u nezaobilaznoj CIA World Factbook.

    30.05.2018. (15:08)

    Sve je to relativno

    Hrvatsko gospodarstvo u prvom tromjesečju poraslo iznad očekivanja

    Državni zavod za statistiku (DZS) objavio je prvu procjenu prema kojoj je bruto domaći proizvod (BDP) u proteklom kvartalu porastao 2,5 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje,što je više nego se očekivalo. To je već 15. tromjesečje zaredom kako BDP raste. Zadovoljstvo može pokvariti pogled na okolne zemlje kojima BDP raste brže nego nama. Stopa rasta mađarskog gospodarstva dosegnula je u istom razdoblju 4,7 posto, a poljskog 4,9 posto. Slobodna

    24.05.2018. (23:14)

    Hrvatska puška na hrvatskom ramenu

    Hrvatska je po udjelu troškova za obranu u BDP-u od 1,2 posto na 12. mjestu od 28 EU zemalja

    Zemlje Europske unije su u 2016. za obranu potrošile 200 milijardi eura, što predstavlja 1,3 posto BDP-a Europske unije. Unatoč činjenici da su izdvajanja za vojne potrebe od 2008. do 2016. smanjena za gotovo četvrtinu Hrvatska je po udjelu troškova za obranu u BDP-u od 1,2 posto na neuobičajeno solidnom 12. mjestu od 28 EU zemalja. Eurostat. T-Portal

    11.05.2018. (15:30)

    Downtown girl

    Udio Hrvatske u ukupnom BDP-u EU je tri promila

    Ukupni BDP na razini 28-članog EU-a u 2017. godini dosegnuo je vrijednost od 15.300 milijardi eura prema tekućim cijenama, pokazalo je izvješće Eurostata. Njemačka je s BDP-om vrijednim 3.300 milijardi eura potvrdila poziciju najvećeg gospodarstva EU-a, s udjelom u ukupnom BDP-u od 21,3%. Udio hrvatskog BDP-a u ukupnom BDP-u EU-a u 2017. godini iznosio je 0,3 posto. Uz Hrvatsku su u skupini zemalja s udjelom manjim od jedan posto u ukupnom BDP-u još bile Mađarska, s 0,8 posto, Slovačka s 0,6 posto i Luksemburg, s 0,4 posto, te Latvija i Estonija s po 0,2 posto. T-Portal

    08.05.2018. (08:04)

    Dijete u pelenama naspram odrasle osobe

    Kardum: Bruxelles kaže da će Hrvatska rasti brže od EU, zašto to nije dovoljno?

    Hrvatsku očekuje rast BDP-a od 2,8% ove godine, Europska komisija za 2019. godinu Hrvatskoj prognozira 2,7%, što je iznad prosjeka eurozone, a ekonomist Željko Kardum podsjetio je da to nije dovoljno dobro jer su hrvatske startne pozicije vrlo niske. Ako zadržimo ovaj tempo rasta možda za 4-5 godina sustižemo Grčku, kad bi bili izuzetno uspješni i dugoročno rasli 3% godišnje Sloveniju bismo stigli za 22 godine, a Njemačku za 47 godina. “No, mnogim mladima ne da se čekati 47 godina, nego jednostavno presele tamo”, kaže Kardum.

    16.02.2018. (22:30)

    Blagostanje

    Samo Zagreb i četiri županije dostigle su BDP iz 2008. godine

    Na prostoru Grada Zagreba, te Zagrebačke, Međimurske, Istarske i Dubrovačko-neretvanske županije stvara se polovica nacionalnog BDP-a. Godine 2015. hrvatski je BDP iznosio 338,9 milijardi kuna, te je bio niži od ostvarenja u 2008. za 8,7 milijardi kuna! Spomenute županije i glavni grad države bili su u blagom plusu u odnosu na 2008. godinu od 1,7 u Istarskoj do 2,6% u najpropulzivnijom Međimurskoj županiji, gdje se te godine stvorilo 7,7 milijardi kuna. U Zagrebu se stvara trećina nacionalnog bogatstva – 33% prema 30% u 2008. Večernji

  • Slične vijesti

    10.04. (19:30)

    MMF predviđa: BDP za 2019. godinu

    A Hrvatska? 2,6 posto. Cijeli izvještaj World Economic Outlook, April 2019 na 216 stranica sa puno grafova, tablica, brojki , sažetak

    06.04. (07:30)

    Morning reality check

    Hrvatska ukratko: standard na dnu, javni sektor među najskupljima u Europi, najviše od svih izdvajamo za religijske zajednice, a slabo za zdravstvo i obrazovanje

    Po standardu smo ispod svih europskih zemalja (s izuzetkom Bugarske), ali smo pri vrhu ili na samom vrhu po cijeni koju plaćamo za javni sektor i osobito za zakonodavnu i izvršnu vlast ili za održavanje javnog reda i sigurnosti. Bogu hvala, Hrvatska najviše izdvaja za religijske i druge službe zajednice. Zdravlje nam u pogledu izdvajanja nije ni na drugom mjestu, već na 14., a po ulaganjima u obrazovanje nezavidni smo 16. u cijeloj Europskoj uniji. Slobodna Dalmacija

    27.02. (13:00)

    BDP u zadnjem tromjesečju 2018. porastao 2,3 posto, u cijeloj godini rast je 2,6 posto

    Hrvatsko gospodarstvo u četvrtom tromjesečju prošle godine na godišnjoj razini poraslo je 2,3 posto, što predstavlja značajno usporavanje u odnosu na prethodni kvartal, kada je rast iznosio 2,8 posto, pokazuje prva procjena Držanog zavoda za statistiku. To je već 18. tromjesečje zaredom kako BDP raste, Tportal. Bitno drugačije akcentiran naslov ima Ekonomski lab, naime, da je usporavanje u skladu s očekivanjima.

    30.11.2018. (17:00)

    Slovenci nas šišaju za dva posto, njihov BDP porastao je za 4,8 posto u 3. tromjesečju

    Iscrpnije...
    04.06.2018. (12:54)

    Što bogatiji više dužni

    CIA Factbook: Najzaduženije zemlje svijeta u odnosu na svoj BDP, mi smo ko Austrija

    U 2017. godini, najviši nacionalni dug imao je Japan i iznosio je 223,8 posto BDP-a. To znači da bi cjelokupno gospodarstvo Japana moralo raditi 2,23 godina, samo da bi u potpunosti isplatilo državni dug kreditorima. Najmanji javni dug u odnosu na BDP imaju zemlje koje ionako imaju mali BDP – Makao, Istočni Timor, Bruneji, Libija i Afganistan. U ex-Yu regiji: Hrvatski javni dug čini 81,5 posto BDP-a, a slovenski 78,6 posto. Najniži imaju Kosovo – 20,6 posto BDP-a i Bosna i Hercegovina – 43,2 posto BDP-a. Pogledajte i infografiku, a popis svih zemalja svijeta i njihov postotak zaduženosti u nezaobilaznoj CIA World Factbook.

    30.05.2018. (15:08)

    Sve je to relativno

    Hrvatsko gospodarstvo u prvom tromjesečju poraslo iznad očekivanja

    Državni zavod za statistiku (DZS) objavio je prvu procjenu prema kojoj je bruto domaći proizvod (BDP) u proteklom kvartalu porastao 2,5 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje,što je više nego se očekivalo. To je već 15. tromjesečje zaredom kako BDP raste. Zadovoljstvo može pokvariti pogled na okolne zemlje kojima BDP raste brže nego nama. Stopa rasta mađarskog gospodarstva dosegnula je u istom razdoblju 4,7 posto, a poljskog 4,9 posto. Slobodna

    24.05.2018. (23:14)

    Hrvatska puška na hrvatskom ramenu

    Hrvatska je po udjelu troškova za obranu u BDP-u od 1,2 posto na 12. mjestu od 28 EU zemalja

    Zemlje Europske unije su u 2016. za obranu potrošile 200 milijardi eura, što predstavlja 1,3 posto BDP-a Europske unije. Unatoč činjenici da su izdvajanja za vojne potrebe od 2008. do 2016. smanjena za gotovo četvrtinu Hrvatska je po udjelu troškova za obranu u BDP-u od 1,2 posto na neuobičajeno solidnom 12. mjestu od 28 EU zemalja. Eurostat. T-Portal

    11.05.2018. (15:30)

    Downtown girl

    Udio Hrvatske u ukupnom BDP-u EU je tri promila

    Ukupni BDP na razini 28-članog EU-a u 2017. godini dosegnuo je vrijednost od 15.300 milijardi eura prema tekućim cijenama, pokazalo je izvješće Eurostata. Njemačka je s BDP-om vrijednim 3.300 milijardi eura potvrdila poziciju najvećeg gospodarstva EU-a, s udjelom u ukupnom BDP-u od 21,3%. Udio hrvatskog BDP-a u ukupnom BDP-u EU-a u 2017. godini iznosio je 0,3 posto. Uz Hrvatsku su u skupini zemalja s udjelom manjim od jedan posto u ukupnom BDP-u još bile Mađarska, s 0,8 posto, Slovačka s 0,6 posto i Luksemburg, s 0,4 posto, te Latvija i Estonija s po 0,2 posto. T-Portal

    08.05.2018. (08:04)

    Dijete u pelenama naspram odrasle osobe

    Kardum: Bruxelles kaže da će Hrvatska rasti brže od EU, zašto to nije dovoljno?

    Hrvatsku očekuje rast BDP-a od 2,8% ove godine, Europska komisija za 2019. godinu Hrvatskoj prognozira 2,7%, što je iznad prosjeka eurozone, a ekonomist Željko Kardum podsjetio je da to nije dovoljno dobro jer su hrvatske startne pozicije vrlo niske. Ako zadržimo ovaj tempo rasta možda za 4-5 godina sustižemo Grčku, kad bi bili izuzetno uspješni i dugoročno rasli 3% godišnje Sloveniju bismo stigli za 22 godine, a Njemačku za 47 godina. “No, mnogim mladima ne da se čekati 47 godina, nego jednostavno presele tamo”, kaže Kardum.