• 15.06.2017. (09:56)

    Od Velikog praska do Velikog praska

    Hrvatski fizičari napravili novi model svemira – ciklički

    Mladi hrvatski fizičari Petar Pavlović i Marko Sossich napravili su potpuno novi fizikalni model svemira koji bi bio alternativa uvriježenom modelu Velikog praska, o čemu su objavili članak u prestižnom znanstvenom časopisu Physical Review (ovdje). Dvojac sa znanstveno-istraživačkom centru DESY u Hamburgu i zagrebačkog FER-a propituju mogućnost modela cikličkog svemira gdje su objasnili dinamiku prostor-vremena i materije od početka ovog svemirskog ciklusa do današnjeg stadija te predvidjeli u jednom trenutku ponovno skupljanje koje će voditi do novog ciklusa, odnosno do novog Velikog praska i tako isponova… Novi list

  • Slične vijesti

    10.10.2017. (14:00)

    al Genij

    Mlad i pametan: Znanstveno postignuće pakistanskog tinejdžera

    17-godišnji Pakistanac Muhamed Shaheer Niazi postao je priznati svjetski znanstvenik – njegov rad s područja fizike objavljen je u uglednom časopisu Royal Society Open Science. Riječ je o tkz. električnom saću – fenomenu koji se pojavljuje kad se sloj ulja stavi na električno polje između oštre i tupe elektrode, a nestabilnost uzrokovana razvojem iona stvara pritisak na površini ulja uslijed čega nastaje lijepi uzorak koji izgleda poput pčelinjeg saća. Niazi, srednjoškolac iz Lahorea, je uspio fotografirati kretanje iona kao i zabilježiti toplinu na površini ulja, što je prvi puta da je to nekom uspjelo. Niazi je ovaj rad predstavio na natjecanju mladih fizičara, skupa s još četvero kolega, što je prvi puta da je Pakistan imao predstavnika na tom natjecanju. BBC

    13.08.2017. (18:45)

    Nije more jedina slana voda

    Nova objava hrvatskog fizičara s Facebooka: Zašto se znojimo

    Sjetilo me to na čestu situaciju na punk koncertima. Prvo je svugdje ispred bine podjednaka gužva, a onda dio ljudi tamo ponesu ritam i melodija. Same noge idu. Ostali u publici se malo razmaknu da im daju mjesta. I tako, tekućina se širi, a mi onda očitamo na skali koliko se proširilo. Žešći ples, viša temperatura – ovako je lijepo slikovito hrvatski fizičar Saša Ceci s Instituta Ruđer Bošković na svom Facebooku objasnio kretanja molekula voda pri znojenju na ovim vrućinama. Neki dan objasnio koristi i opasnosti sunčanja.

    15.05.2017. (06:20)

    Djeca prirodnim putem

    Hrvatskim učenicima 3 zlatne i 3 srebrne medalje na prirodoslovnoj olimpijadi

    Hrvatski srednjoškolci osvojili su tri zlatne i tri srebrne medalje na upravo završenoj prirodoslovnoj olimpijadi u Kopenhagenu, a u konkurenciji 50 ekipa iz 24 države. Ovaj izvanredan uspjeh u znanju fizike, kemije i biologije ostvarili su učenici iz Splita, Zagreba i Vinkovaca. Zadaci su bili istraživanje fizikalnih svojstava i kemijskog sastava leda s Grenlanda, sastav morske vode u foto-bio reaktoru za proizvodnju algi… HRT

    24.12.2016. (12:06)

    Anti-ugledali, jelte...

    CERN: Po prvi puta ugledali svjetlosni spektar antimaterije

    Fizičari s CERN-a laserske su zrake emitirali na čestice antimaterije da utvrde ponaša li se svjetlost jednako na materiji kao i na antimateriji. Pokus je izveden na 14 atoma antivodika – antimateriji posve suprotnoj vodiku – a pokazalo se da se svjetlost od antivodika odbija jednakom valnog duljinom kao od običnog atoma vodika. Ono što na CERN-u ovime žele postići je utvrditi zašto materije u našem svemiru ima više od antimaterije, jer je za Velikog praska trebalo nastati jednako puno materije i antimaterije, odnosno koja je to razlika između materije i antimaterije da je materija postala dominantna u svemiru. Christian Science Monitor, CERN

    28.11.2016. (06:14)

    Fundamentalni elementi

    Brian Green: Vrijeme i prostor možda ipak nisu temelji stvarnosti

    Opće je stajalište znanstvene zajednice da su prostor i vrijeme stvarna i osnovna razina kod svakog opisivanja stvarnoga svijeta, no postoji i nemali broj fizičara, onih koji rade u “egzotičnijim” područjima fizike, poput teorije struna ili ujedinjenih teorija, a koji su vidjeli dokaze da prostor i vrijeme možda i nisu toliko fundamentalni, kako kaže teorijski fizičar Brian Greene u Business Insideru. Možda su prostor i vrijeme u stvari proizašli pojmovi. Green misli da će se sljedeća znanstvena revolucija dogoditi kada napokon budemo u stanju odrediti stvarne sastojke prostora i vremena. Net.hr

    21.08.2016. (10:56)

    Hard balls of fire

    Bavarski fizičari stvorili materijal triput tvrđi od dijamanta

    Fizičari sa sveučilišta u Bayreuthu otkrili su “super-materijal” koji može podnijeti pritisak triput veći od onog u Zemljinoj jezgri, što bi bio pritisak 9 milijuna puta veći od onog na površini Zemlje (1.000 Giga Pascala). Toliko je tvrd taj materijal da je u stanju ostaviti udubljenje na kristalima dijamanta, najtvrđen materijalu na svijetu. Novi materijal jedinstveni je oblik ugljika nazva nanokristalne dijamantne kugle, a napravljen je od mnoštva pojedinačnih kristala, spojenih slojem grafena… BBC

    09.03.2016. (10:02)

    Opet u školu...

    CERN: Otkriće koje će dovesti do potpuno nove fizike

    Jedna egzotična čestica, B mezon, raspada se drugačije od načina koji predviđa Standardni model – sveprihvaćena teorija fizike čestica koja je do sada davala najbolji moguće objašnjenje ponašanja subatomskog svijeta, otkrili su znanstvenici koji rade na detektoru LHCb u sklopu Velikog hadronskog sudarača na CERN-u. Ovaj bi rezultat mogao dovesti do razvoja potpuno nove fizike… Phys.org

    20.10.2015. (13:53)

    Genije, čudo prirode

    Einstein, i zašto se (vjerojatno) nikad neće roditi novi

    “Otprilike 100 milijardi komada onoga što danas nazivamo homo sapiensima prodefiliralo je Zemljom, a umna se javnost gotovo poslovično slaže da se iz grotla giganata kao što su Aristotel, Euklid, Newton, Tesla, Voltaire, Darwin, Shakespeare i ini nekako bar za jotu izdiže Albert Einstein, kojeg je, uzgred budi rečeno, magazin Time proglasio ličnošću 20. stoljeća. Einstein je zapravo prva prava moderna znanstvena pop-ikona koja je dotad epohalno mistični svijet znanosti približila običnom čovjeku”, piše Buka u zanimljivom pregledu.

    05.01.2015. (19:07)

    Interstellar

    11 nevjerojatnih otkrića iz fizike u 2014.

    Uz pomoć visokoosjetljivih detektora čestica, nekih od najsnažnijih svjetskih lasera i dobre stare kvantne fizike, fizičari diljem svijeta protekle su godine došli do važnih spoznaja. Od otkrića eluzivnih čestica koje nastaju u središtu Sunca do teleportacije kvantnih podataka dalje nego ikad, ta su nam istraživanja pomogla da bolje razumijemo svemir i utabamo put za budućnost – kvantna računala, nuklearnu fuziju i još štošta. Kratak pregled donosi Business Insider.

  • Slične vijesti

    12.01. (22:02)

    Fenomen koji mijenja dosadašnju fiziku: Matematička nelogičnost u brzini širenja svemira ne nestaje i sad je prilično ozbiljna, a mogla bi uputiti na veliko otkriće, kako kaže Nobelovac Adam Riess

    Iscrpnije...
    10.10.2017. (14:00)

    al Genij

    Mlad i pametan: Znanstveno postignuće pakistanskog tinejdžera

    17-godišnji Pakistanac Muhamed Shaheer Niazi postao je priznati svjetski znanstvenik – njegov rad s područja fizike objavljen je u uglednom časopisu Royal Society Open Science. Riječ je o tkz. električnom saću – fenomenu koji se pojavljuje kad se sloj ulja stavi na električno polje između oštre i tupe elektrode, a nestabilnost uzrokovana razvojem iona stvara pritisak na površini ulja uslijed čega nastaje lijepi uzorak koji izgleda poput pčelinjeg saća. Niazi, srednjoškolac iz Lahorea, je uspio fotografirati kretanje iona kao i zabilježiti toplinu na površini ulja, što je prvi puta da je to nekom uspjelo. Niazi je ovaj rad predstavio na natjecanju mladih fizičara, skupa s još četvero kolega, što je prvi puta da je Pakistan imao predstavnika na tom natjecanju. BBC

    07.09.2017. (13:48)

    Jedan pomalo filozofski podcast o tome kako se promijenilo značenje pojma "ništa" jer da "ništa" više ne postoji nego je uvijek nekakvo "nešto"

    Iscrpnije...
    13.08.2017. (18:45)

    Nije more jedina slana voda

    Nova objava hrvatskog fizičara s Facebooka: Zašto se znojimo

    Sjetilo me to na čestu situaciju na punk koncertima. Prvo je svugdje ispred bine podjednaka gužva, a onda dio ljudi tamo ponesu ritam i melodija. Same noge idu. Ostali u publici se malo razmaknu da im daju mjesta. I tako, tekućina se širi, a mi onda očitamo na skali koliko se proširilo. Žešći ples, viša temperatura – ovako je lijepo slikovito hrvatski fizičar Saša Ceci s Instituta Ruđer Bošković na svom Facebooku objasnio kretanja molekula voda pri znojenju na ovim vrućinama. Neki dan objasnio koristi i opasnosti sunčanja.

    15.05.2017. (06:20)

    Djeca prirodnim putem

    Hrvatskim učenicima 3 zlatne i 3 srebrne medalje na prirodoslovnoj olimpijadi

    Hrvatski srednjoškolci osvojili su tri zlatne i tri srebrne medalje na upravo završenoj prirodoslovnoj olimpijadi u Kopenhagenu, a u konkurenciji 50 ekipa iz 24 države. Ovaj izvanredan uspjeh u znanju fizike, kemije i biologije ostvarili su učenici iz Splita, Zagreba i Vinkovaca. Zadaci su bili istraživanje fizikalnih svojstava i kemijskog sastava leda s Grenlanda, sastav morske vode u foto-bio reaktoru za proizvodnju algi… HRT

    25.01.2017. (13:09)

    Znamo (ili barem možemo guglati) koja ja brzina svjetlosti, a koja je brzina mraka?

    Iscrpnije...
    24.12.2016. (12:06)

    Anti-ugledali, jelte...

    CERN: Po prvi puta ugledali svjetlosni spektar antimaterije

    Fizičari s CERN-a laserske su zrake emitirali na čestice antimaterije da utvrde ponaša li se svjetlost jednako na materiji kao i na antimateriji. Pokus je izveden na 14 atoma antivodika – antimateriji posve suprotnoj vodiku – a pokazalo se da se svjetlost od antivodika odbija jednakom valnog duljinom kao od običnog atoma vodika. Ono što na CERN-u ovime žele postići je utvrditi zašto materije u našem svemiru ima više od antimaterije, jer je za Velikog praska trebalo nastati jednako puno materije i antimaterije, odnosno koja je to razlika između materije i antimaterije da je materija postala dominantna u svemiru. Christian Science Monitor, CERN