Hrvatski znanstvenici otkrili novu strukturu važnu za diobu stanice - Monitor.hr
08.01.2016. (08:21)

Tubule bubule

Hrvatski znanstvenici otkrili novu strukturu važnu za diobu stanice

Međunarodni tim znanstvenika predvođen dr. Ivom Tolić s Instituta Ruđer Bošković i dr. Nenadom Pavinom s Prirodoslovno matematičkog fakulteta otkrio je postojanje nove strukture u diobi stanica – mikrotubula premosnica u diobenom vretenu. Ovo značajno otkriće o jednom od fundamentalnih bioloških procesa u prirodi objavio je časopis Nature Communications. Novi list


Slične vijesti

11.01.2023. (19:00)

Diobena vretena

Tim prof. Ive Tolić u studiji otkrio kako nastaju različite vrste karcinoma

image

Skupina hrvatskih znanstvenika pod vodstvom prof. Ive Tolić s Instituta Ruđer Bošković (IRB) u časopisu Nature Communications objavila je kako nastaju diobena vretena, stanične strukture koje su ključne za pravilnu raspodjelu kromosoma kod diobe stanice. Ova studija je važna jer su pogreške pri podjeli kromosoma od presudne važnosti za razvoj embrija, ali i nastanak različitih vrsta karcinoma te odgovor tkiva na terapije. Diobeno vreteno je fascinantni mikrostroj sastavljen od proteinskih cjevčica mikrotubula koje povlače kromosome u stanice kćeri. “Ovaj rad predlaže intrigantnu hipotezu da stanica koristi snopove mikrotubula kao staze za molekule koje ‘hodaju‘ prema kromosomima da bi tamo ispravile pogrešne veze između kromosoma i mikrotubula. Ako se takve pogrešne veze ne isprave, jedna stanica kći može dobiti previše kromosoma, a druga premalo, što se često događa u tumorskim stanicama i povezano je s nastajanjem metastaza.”, kaže prof. Tolić. Jutarnji

05.05.2022. (13:00)

Naš doprinos

Hrvatska znanstvenica na Institutu Ruđer Bošković istražuje kako ublažiti negativne posljedice klimatskih promjena

Iako je poljoprivreda jedan od najranjivijih sektora na klimatske promjene, vrlo je slabo istraženo kako će klimatološki ekstremi utjecati na proizvodnju hrane. Zbog potrebe da se ova tematika istraži kako bi se suočili s nadolazećim promjenama te osigurali sigurnost hrane u budućnosti, dr. sc. Ines Sviličić Petrić odlučila je svoj rad posvetiti proučavanju utjecaja ekstremnih oborina popraćenih poplavama na mikroorganizme u tlu. Ona je voditeljica projekta PERSPIRE (Potencijal rizosfernog mikrobioma u prilagodbi poljoprivrede klimatskim promjenama), koji provodi Institut Ruđer Bošković, a u njemu sudjeluju i znanstvenici partnerskih institucija Agronomskog fakulteta u Zagrebu te Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera iz Osijeka. Green

14.10.2020. (19:00)

Tajne evolucije

Otkriće znanstvenika s IRB-a: Bakterijski biofilmovi ponašaju se poput embrija

Otkrili smo da je razvoj bakterijskih biofilmova (zajednica) usporediv s embriogenezom životinja. To znači da su bakterije pravi višestanični organizmi baš kao i mi. Ako uzmemo u obzir da su najstariji poznati fosili upravo bakterijski biofilmovi, onda je vrlo vjerojatno da je i prvi život bio višestaničan organizam, a ne jednostaničan kao što se do sada smatralo, objašnjava prof. dr. sc. Tomislav Domazet – Lošo s IRB-a. Index

13.10.2019. (17:30)

Ruđerova renesansa

U Zagrebu se stvara jedan od najsuvremenijih instituta u Europi

Na 70. godišnjicu osnivanja Institut Ruđer Bošković čeka renesansa jer počinje projekt ‘Otvorene znanstvene infrastrukturne platforme za inovativne primjene u gospodarstvu i društvu’. Ruđer 2.0, kako ga popularno zovu, strateški je kapitalni projekt vrijedan 72 milijuna eura i najveći je infrastrukturni projekt u hrvatskoj znanosti. Njime će se znanstvenicima napokon pružiti suvremeni uvjeti za rad.

12.02.2019. (15:30)

Znanje je ženska moć

Većina doktora znanosti na Institutu Ruđer Bošković – žene

Od 880 zaposlenih na Institutu Ruđer Bošković, 427 je doktora znanosti, od kojih je 246 doktorica znanosti, što je udio od 58 posto, što je iznad europskog prosjeka. Od 11 predstojnika zavoda, četiri su znanstvenice, odnosno njih 36 posto, a udio žena u ukupnom broju voditelja laboratorija je 50 posto. Od tri pomoćnika ravnatelja dvije su žene, a od dva ERC projekta na IRB-u, oba projekta vode znanstvenice. Povodom Međunarodnog dana žena i djevojaka u znanosti jučer su im s IRB-a poslali poziv da im se pridruže (IRB).

11.11.2017. (09:40)

Počinju proučavat kengure!

Po prvi puta: Stranac preuzima Institut Ruđer Bošković

Na proljeće će ravnatelj Instituta Ruđer Bošković, na kojem radi više od 500 stručnjaka, po prvi puta postati stranac – Australac dr. sc. David Matthew Smith. Čovjek je rođeni Australac, oženjen Anom Sunčanom Smith, jednom od najistaknutijih znanstvenica na IRB-u. Smith je istaknuti znanstvenik na području kemije s velikim međunarodnim ugledom. IRB

05.10.2017. (16:12)

More novca

Institutu Ruđer Bošković 74,9 milijuna kuna iz Bruxellesa

Institut Ruđer Bošković dobio je ukupno 74,9 milijuna kuna iz europskih fondova za dva projekta znanstvenih centara izvrsnosti. 36,9 milijuna kuna ide za projekt BioProspecting Jadranskog mora čiji je cilj dobivanje biološki aktivnih molekula poželjnih svojstava za primjenu u farmaceutskoj, prehrambenoj i kozmetičkoj industriji. Ovo je nama laicima još i jasno, eksperimentalna istraživanja u području fizike materijala malo je teže shvatljivo, ali IRB je za to dobio 37,9 milijuna kuna. Monitor

05.10.2017. (15:07)

Institutu Ruđer Bošković 74,9 milijuna kuna iz Bruxellesa

Institut Ruđer Bošković dobio je ukupno 74,9 milijuna kuna za dva projekta znanstvenih centara izvrsnosti, novci su iz Europskih strukturnih i investicijskih fondova, a ugovor o ovome potpisan je danas. Dodijeljena sredstva iskoristit će se za dodatno jačanje znanstvenih kapaciteta IRB-a, uključivanje novih znanstvenika, modernizaciju opreme, jačanje suradnje s međunarodnim institucijama te omogućiti transfer tehnologija u gospodarstvo.

Sredstva su dodijeljena Znanstvenom centru izvrsnosti za Bioprospecting mora (BioProCro), i to za projekt „BioProspecting Jadranskog mora“ kojem je pripalo 36,94 milijuna kuna, te Znanstvenom centru izvrsnosti za napredne materijale i senzore (CEMS), i to za projekt „Potpora vrhunskim istraživanjima Centra izvrsnosti za napredne materijale i senzore“ kojem je pripalo 37,99 milijuna kuna

37 milijuna za molekule za farmaceutsku industriju

Projekt „BioProspecting Jadranskog mora“ odnosi se na jačanje kapaciteta Centra izvrsnosti za Bioprospecting mora pod vodstvom dr. sc. Rozelindre Čož – Rakovac kroz provođenje vrhunskih interdisciplinarnih istraživanja u području biotehnologije mora s ciljem dobivanja biološki aktivnih molekula poželjnih svojstava za primjenu u farmaceutskoj, prehrambenoj i kozmetičkoj industriji. Tijekom pet godina trajanja, projektom će se ostvariti suradnja s međunarodnim institucijama te omogućiti transfer tehnologije u gospodarstvo, a na njemu će izravno biti uključeno 64 znanstvenika Također, predviđa se zapošljavanje 10 novih doktoranada te 10 novih poslijedoktoranada. Inače, BioProCro centar okuplja međunarodno priznate istraživačke grupe u području biotehnologije, kemije, farmakologije, mikrobiologije, procesnog inženjerstva, ekologije, a ovakva integracija istraživačkih grupa u jedinstven, moderan centar doprinose inovativnim istraživanjima bioaktivnih spojeva i materijala hrvatskog Jadrana.

38 milijuna za fiziku materijala

Projekt „Potpora vrhunskim istraživanjima Centra izvrsnosti za napredne materijale i senzore“ odnosi se na jačanje kapaciteta za razvoj eksperimentalnih istraživanja u području fizike materijala i šire, a njime će se tijekom petogodišnjeg razdoblja značajno modernizirati oprema te proširiti ekspertiza novih generacija znanstvenika. Inače, Znanstveni centar izvrsnosti za napredne materijale i senzore jedini je nacionalni ZCI iz područja prirodnih znanosti s dominantnom orijentacijom na eksperimentalna istraživanja u kojem znanstvenici provode istraživanja u četiri istraživačke jedinice: fizika i tehnologija ionskih snopova, novi funkcionalni materijali, grafen i srodne dvodimenzionalne strukture, te fotonika i kvantna optika, a djeluje pod vodstvom dr.sc. Milka Jakšića, dr.sc. Marija Stipčevića i dr.sc. Mile Ivande s Instituta Ruđer Bošković, te dr.sc. Marka Kralja s Instituta za fiziku. Članovi zajednice prijavitelja na ovom projektu uključuju i Institut za fiziku, Prirodoslovno-matematički fakultet i Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Sveučilište u Rijeci te Končar – Institut za elektrotehniku d.d.

Sredstva su dodijeljena po pozivu za dodjelu bespovratnih sredstava „Vrhunska istraživanja Znanstvenih centara izvrsnosti“, financirana iz Europskih strukturnih i investicijskih fondova te Europskog fonda za regionalni razvoj kroz Operativni program Konkurentnost i kohezija 2014. – 2020. Posredničko tijelo prve razine bilo je Ministarstvo znanosti i obrazovanja, dok je posredničko tijelo druge razine Središnja agencija za financiranje i ugovaranje programa i projekata Europske unije (SAFU).
Najviši iznos moguće dodijeljene podrške za svaki projekt iznosio je 38 milijuna kuna, a osim ova dva projekta na kojima je nositelj, Institut Ruđer Bošković sudjeluje na još pet projekata u kojima je član zajednice prijavitelja.

07.08.2017. (11:26)

Al nema veze nek sunce sija njegova energija nam prija

Post fizičara s Ruđera: Zašto je sunčanje važno, a kada je opasno?

Zašto je sunčanje važno, koji dio spektra sunčevog zračenja je najštetniji, možemo li dobiti rak ako se sunčamo kroz prozorska stakla – pitanja su na koja je na svom Facebooku odgovorio Saša Ceci, fizičar s Ruđera, jedan od voditelja HTV-ove emisije Treći element. Za sunčanje kaže da je važno jer na taj način naše tijelo priozvodi Vitamin D koji je važan za ugradnju kalcija u kosti. Što se UV zraka tiče kaže on da staklo ne propušta ultraljubičastu svjetlost, što bi značilo da npr. vožnja autom usred dana nije opasno, ali da je izravno sunčanje od deset ujutro do četiri popodne jako opasno pa priložio grafikon da nam dočara problem.

13.02.2017. (14:32)

Novo ruho

Institut Ruđer Bošković dobit će novu zgradu od 6.000 kvadrata

Unutar kompleksa Instituta Ruđer Bošković gradit će se moderna zgrada od 6000 kvadrata. U novom prostoru će biti laboratorij za biomedicinu i kemiju te jedinica za testiranje na životinjama kao kompleks od dviju cjelina povezanih staklenim mostom. Tu će biti i zajednički vanjski prostor s terasama i lođom za odmor. To će sve platiti 55 milijuna eura iz EU fondova. Večernji