Igor Rudan: Nakon 85. godine svaka treća osoba gubi pamćenje - Monitor.hr
13.05.2018. (07:46)

Zapisuj!

Igor Rudan: Nakon 85. godine svaka treća osoba gubi pamćenje

Nakon 80. godine učestalost gubitka pamćenja počinje vrlo naglo rasti, a nakon 85. godine već gotovo svaka treća osoba biva zahvaćena. Danas je broj oboljelih od demencije procijenjen na gotovo 45 milijuna ljudi, uz trend snažnog rasta, a troškovi zdravstvene skrbi za oboljele od gubitka pamćenja u nekim su razvijenim zemljama već počeli premašivati troškove srčanih bolesti i zloćudnih tumora zajedno. Nakon osam desetljeća pohranjivanja naših sjećanja, čini se kako počinju propadati, a ne razumijemo još uvijek zašto se to događa, niti postoji djelotvorno liječenje. Ne domislimo li se ubrzo kako ga liječiti, mogli bismo postati prvom generacijom ljudi koja će još za života zaboraviti sve što je ikada znala, piše hrvatski biolog Igor Rudan u svojoj kolumni u Večernjem.


Slične vijesti

18.10.2023. (12:00)

Drži se, deda

Koji su znakovi demencije i zašto ih je teško uočiti

Demencija i Alzheimerova bolest pogađaju oko 55 milijuna ljudi diljem svijeta. Radi se o sindromu kojeg uzrokuju druge bolesti i ozljede, a koji se manifestira u uništavanju moždanih stanica i sinapsi koje ih povezuju. Demencija smanjuje kognitivne sposobnosti poput racionalnog razmišljanja, razumijevanja, kontrole raspoloženja i ponašanja. Iako većinom pogađa ljude starije dobi, to nije prirodan način starenja. Bolest je neizlječiva, iako postoje lijekovi koji ublažavaju simptome. No, s visokom cijenom. Teško ju je dijagnosticirati, jer je mozak kompleksan organ. Neki ljudi imaju genetsku predispoziciju da obole od njega, a znanstvenici su ukazali na uzorak od točno određenih proteina u krvi koji se mogu povezati s mogućom pojavom od demencije u kasnijoj dobi. National Geographic

17.09.2023. (13:00)

Put pod noge dok se još sjećaš kamo si krenuo

Ako radite sjedilački posao, veće su šanse da obolite od demencije

Alzheimerova bolest i druge demencije

Najnovija istraživanja pokazala su da sjedilačkim načinom života potičemo brži razvoj demencije. Dugotrajno sjedenje naime utječe na naše zdravlje, a ponajviše na kognitivne funkcije i starenje. Na dnevnoj bazi provedemo više od 9,5 sati sjedeći, u što je uključeno, osim radnog vremena, gledanje televizije, korištenje računala i vožnja automobila. Rizik od pojave demencije možemo smanjiti svakodnevnim kretanjem u trajanju od 30 do 75 minuta. Net

30.08.2023. (10:12)

Nogomet: Česti udarci glavom oštećuju mozak

08.07.2023. (01:00)

Kod 75% oboljelih

Simptomi demencije mogu se pojaviti i dok spavamo

Kronične neuropsihološke promjene iz spektra bolesti mozga imaju zajednički naziv – demencija. Tu pripadaju Alzheimerova bolest, vaskularna demencija, mješana demencija, Lewy body demencija, frontotemporalna demencija i mnogi drugi oblici. Demencija Lewyjevih tjelešaca je neurodegenerativna bolest i jedan od najčešćih uzročnika demencije u osoba starijih od 65 godina. Radi se o kroničnom kognitivnom propadanju staničnih inkluzija u citoplazmi kortikalnih neurona koje se nazivaju Lewyjevim tjelešcima. Koristeći podatke i snimke mozga pacijenata s poremećajem spavanja znanstvenici su dijagnozu demencije s Lewyjevim tjelešcima definirali pet puta češćom u usporedbi s čimbenikom rizika gubitaka volumena mozga. Uz navedeno, pozornost treba skrenuti i na ostale simptome demencije Lewyjevih tjelešaca:

  •  halucinacije
  •  problemi s razumijevanjem, razmišljanjem, pamćenjem i prosuđivanjem
  •  zbunjenost ili pospanost
  •  usporeno kretanje, ukočeni udovi i drhtanje
  •  nesvjestice, nesigurnost i padovi
  •  sinkope, prolazni gubici svijesti
  •  problemi s govorom i guranjem, smanjen osjet njuha
  •  depresija i anksioznost (Slobodna Dalmacija)
08.04.2021. (11:40)

Osobama starije životne dobi koje spavaju prosječno manje od pet sati prijeti dvostruko veći rizik za demenciju

01.04.2021. (11:40)

Usamljenim osobama srednje životne dobi prijeti gotovo dvostruko veći rizik za demenciju

05.01.2021. (11:59)

Visoki intenzitet tjelovježbe povezan s poboljšanjem pamćenja i smanjenjem rizika za demenciju

22.10.2020. (12:15)

Kod starijih osoba koje imaju bogatiji društveni život manji rizik za slabljenje funkcije mozga koje prethodi demenciji

24.12.2019. (10:00)

TV-reprize i poznate blagdanske pjesme pomažu osobama s demencijom