• 13.09.2017. (07:29)

    Zdravi razum

    Igor Rudan: Pokrećem školu o umjetnoj inteligenciji i start-upovima

    Akademik dr. Igor Rudan i Sveučilište VERN pokreću ljetno-zimsku “školu cjeloživotnog učenja” gdje će se na kratkim tečajima učiti o metodama analize velikih količina podataka, strojnom učenju, umjetnoj inteligenciji, osobnim financijama, kriptovalutama, pokretanju vlastitih kompanija, strategijama pronalaženja ulagača, genomici i proteomici, kompjutorskom programiranju, neuroznanostima, internetskom marketingu… Zamisao je da škola cjeloživotnog učenja bude otvorena doslovno svima – praktički za stare od 9 do 99 godina. U intervjuu Večernjem objašnjava projekt.

  • Slične vijesti

    07.07. (10:10)

    Prilagodi se ili ispadni

    Igor Rudan: Darwinova prirodna selekcija funkcionira i u nogometu

    Mehanizam “prirodne selekcije” podrazumijeva kako se u svakoj generaciji rađa više pojedinaca no što ih može preživjeti. Pojedinci su pritom vrlo različiti, a elementi njihove različitosti su nasljedni. Preživljavaju oni čija je različitost najbolje prilagođena trenutnom okolišu… Zbog toga se vremenom smanjio broj driblinga, a broj dodavanja po utakmici povećao se za 35%. Zbog sve veće gustoće igrača oko lopte u obrani, pobjednička taktika traži sve veću prosječnu brzinu lopte u napadu, koja se povećala za 15%.

    23.06. (22:42)

    Igor Rudan: Mogu li se novcem kupiti 
zdravlje i vrijeme?

    Nova kolumna Igora Rudana u Večernjem: Svi koji su odrasli uz legendarni strip “Alan Ford” pamte omiljen lik Boba Rocka. U trenucima velikih odluka on se hrabrio kako je “bolje živjeti sto godina kao milijunaš, nego sedam dana u bijedi”. Danas, gotovo pola stoljeća kasnije, ta izjava začuđujuće precizno opisuje krajnosti u utjecaju imovinskog stanja na trajanje ljudskog života…

    Poznanici me ponekad pitaju što je u današnje doba najvažnije za zdrav i dug život. Očekuju pritom savjet o posebnoj prehrani, dijetama, tjelovježbi, vitaminima, biomarkerima ili genetskim manipulacijama. Uvijek im odgovorim kako je to, na žalost, biti vrlo imućan, ili barem ne biti previše siromašan. Večernji

    više

    10.06. (10:23)

    Pa naravno!

    Igor Rudan: Je li nogomet doista pitanje života i smrti?

    U svojoj najnovijoj kolumni znanstvenik Igor Rudan donosi hladno znanstveni pogled na ludilo Svjetskog prvenstva: “Niz ozbiljnih znanstvenih istraživanja dokazao je kako nakon izrazito stresnih ispadanja momčadi s turnira – najčešće se radi o gubitku u četvrtfinalu i polufinalu nakon izvođenja 11-eraca – tijekom naredna 24 sata dolazi do jasnog povećanja broja umrlih od srčanog udara u tim državama za barem nekoliko desetaka slučajeva… Istovremeno, zabilježen je značajan pad samoubojstava za vrijeme svjetskog prvenstva. Znanstvenici su zaključili kako sportska događanja s nacionalnim timovima izazivaju u ljudi osjećaj pripadnosti i društvene integracije.

    02.06. (08:58)

    Igor Rudan: Zašto u 21. stoljeću reforme više nisu potrebne?

    Političari konstantno ponavljaju svoju nikad ostvarenu mantru – “Reforme, reforme”. Sjajni Igor Rudan im kaže u novoj kolumni za Večernji da je to besmisleno, nerealno i da postoji bolji način: “Svaki sustav važan za funkcioniranje neke zemlje u današnje vrijeme treba dizajnirati kao trajan, “samoučeći” proces, kojem nisu potrebne povremene reforme. Takav sustav neprekidno reformira sam sebe, temeljem kvalitetnih informacija i trajne evaluacije vlastitog rada. Pokušaji reforme postojećih sustava u 21. stoljeću prečesto se pokazuju kao promašen cilj. U današnje doba, sustavi koji su izgubili svoju konkurentnost, i u kojima se odluke ne donose temeljem kvalitetnih informacija i novih znanja, vremenom će se urušiti pod pritiskom konkurencije. To se događa bez obzira na svu državnu pomoć i potpore.”. Večernji

    28.05. (06:40)

    We are the robots

    Igor Rudan: Zašto bismo svi trebali znati za CRISPR-Cas9?

    Igor Rudan kao što ste to već vjerojatno uočili ima sjajne znanstvene kolumne jednom tjedno u Večernjem: “Kad je završen projekt ljudskog genoma, prvi put smo ugledali svoj vlastiti biološki kod. Bili smo tada nalik koloniji robota, zaboravljenih na ovom planetu, koji su smislili kako sklepati printer i ispisati vlastiti računalni program. Svoj program još uvijek ne razumijemo, tek smo počeli naslućivati poneka pravila. Međutim, samo nekoliko godina nakon što smo svoj genom uspješno očitali, u CRISPR-Cas9 sustavu smo stekli nov alat, koji omogućuje potpunu izmjenu genomskog zapisa. Ali, tko bi razuman želio mijenjati svoj vlastiti kôd, koji je na nevjerojatno precizan način odredio cjelokupan rast i razvoj cijelog bića, prije no što u cijelosti shvati što taj kôd točno znači i kako funkcionira?…”. Večernji

    20.05. (20:29)

    Farma bubrega

    Igor Rudan: Hoćemo li iz matičnih stanica uzgajati 
svoje rezervne dijelove?

    I opet novi dobar tekst Igora Rudana u Večernjem: “Matične stanice iz embrija više nisu potrebne. Iz specijaliziranih stanica vlastitog organizma moguće je danas dobiti inducirane matične stanice. Svaka se takva stanica zatim može potaknuti na izrastanje u nov, klonirani ljudski organizam, ili pak bilo koji njegov dio – organ ili tkivo. Uz to, danas već možemo genetskim inženjeringom namjerno izmijeniti vlastitu genetsku uputu, stvarajući zalihe poboljšanih rezervnih organa… Neki misle kako će kloniranje unaprijeđenih verzija vlastitih organa započeti već ubrzo, te će vremenom postati općeprihvaćeno, kao što je bila i umjetna oplodnja, dok se drugi snažno protive takvoj vrsti napretka”.

    13.05. (07:46)

    Zapisuj!

    Igor Rudan: Nakon 85. godine svaka treća osoba gubi pamćenje

    Nakon 80. godine učestalost gubitka pamćenja počinje vrlo naglo rasti, a nakon 85. godine već gotovo svaka treća osoba biva zahvaćena. Danas je broj oboljelih od demencije procijenjen na gotovo 45 milijuna ljudi, uz trend snažnog rasta, a troškovi zdravstvene skrbi za oboljele od gubitka pamćenja u nekim su razvijenim zemljama već počeli premašivati troškove srčanih bolesti i zloćudnih tumora zajedno. Nakon osam desetljeća pohranjivanja naših sjećanja, čini se kako počinju propadati, a ne razumijemo još uvijek zašto se to događa, niti postoji djelotvorno liječenje. Ne domislimo li se ubrzo kako ga liječiti, mogli bismo postati prvom generacijom ljudi koja će još za života zaboraviti sve što je ikada znala, piše hrvatski biolog Igor Rudan u svojoj kolumni u Večernjem.

    06.05. (17:56)

    Izuvanje čarapa

    Igor Rudan: Najugroženijih milijardu ljudi na svijetu treba – račun u banci

    Nemoćnih i ovisnih o tuđoj pomoći je danas na svijetu i dalje vrlo mnogo, a potrebno ih je približiti ostalim ljudima kroz jednakost prilika, te im pomoći da u 21. stoljeće budu uključeni koliko je moguće. Pristup financijskim uslugama važan je siromašnima baš kao i dostupnost struje ili pitke vode. Neposjedovanje računa u banci čini uključivanje u moderan život gotovo nemogućim. Najsiromašniji trebaju taj račun i više od drugih, jer njihovi prihodi nisu samo vrlo maleni, već i izuzetno neredoviti – predlaže Igor Rudan.

    15.04. (12:47)

    Promotor znanosti i zdrave pameti

    Igor Rudan: Može li se napredak znanosti uspješno popularizirati marširanjem?

    Kao i uvijek vrijedi pročitati što piše Igor Rudan: U izostanku popularizacije znanstvenog napretka, nedovoljno informirana većina demokratskim će putem donositi odluke koje bi mogle ugroziti opstanak svih… Države, pak, u kojima je većina stanovništva nedovoljno obrazovana, nalik su jedna drugoj u svojim problemima: imaju neefikasne državne institucije, opterećene su podjelama u društvu, vladaju stalna napetost i politička nestabilnost, često i nasilje, ekonomija im stagnira ili nazaduje, a u prvom planu su često pitanja pripadnosti etničkim skupinama ili religijama, kao i usmjerenost na zbivanja u prošlosti… Stoga je marširanje za znanost, s obzirom na to da implicira neku vrstu društvenog sukoba, inovativna komunikacijska strategija koja bi mogla polučiti više uspjeha u dopiranju do najšire publike važnim porukama o napretku znanosti od tradicionalnih akademskih metoda. Večernji

  • Slične vijesti

    07.07. (10:10)

    Prilagodi se ili ispadni

    Igor Rudan: Darwinova prirodna selekcija funkcionira i u nogometu

    Mehanizam “prirodne selekcije” podrazumijeva kako se u svakoj generaciji rađa više pojedinaca no što ih može preživjeti. Pojedinci su pritom vrlo različiti, a elementi njihove različitosti su nasljedni. Preživljavaju oni čija je različitost najbolje prilagođena trenutnom okolišu… Zbog toga se vremenom smanjio broj driblinga, a broj dodavanja po utakmici povećao se za 35%. Zbog sve veće gustoće igrača oko lopte u obrani, pobjednička taktika traži sve veću prosječnu brzinu lopte u napadu, koja se povećala za 15%.

    23.06. (22:42)

    Igor Rudan: Mogu li se novcem kupiti 
zdravlje i vrijeme?

    Nova kolumna Igora Rudana u Večernjem: Svi koji su odrasli uz legendarni strip “Alan Ford” pamte omiljen lik Boba Rocka. U trenucima velikih odluka on se hrabrio kako je “bolje živjeti sto godina kao milijunaš, nego sedam dana u bijedi”. Danas, gotovo pola stoljeća kasnije, ta izjava začuđujuće precizno opisuje krajnosti u utjecaju imovinskog stanja na trajanje ljudskog života…

    Poznanici me ponekad pitaju što je u današnje doba najvažnije za zdrav i dug život. Očekuju pritom savjet o posebnoj prehrani, dijetama, tjelovježbi, vitaminima, biomarkerima ili genetskim manipulacijama. Uvijek im odgovorim kako je to, na žalost, biti vrlo imućan, ili barem ne biti previše siromašan. Večernji

    više

    10.06. (10:23)

    Pa naravno!

    Igor Rudan: Je li nogomet doista pitanje života i smrti?

    U svojoj najnovijoj kolumni znanstvenik Igor Rudan donosi hladno znanstveni pogled na ludilo Svjetskog prvenstva: “Niz ozbiljnih znanstvenih istraživanja dokazao je kako nakon izrazito stresnih ispadanja momčadi s turnira – najčešće se radi o gubitku u četvrtfinalu i polufinalu nakon izvođenja 11-eraca – tijekom naredna 24 sata dolazi do jasnog povećanja broja umrlih od srčanog udara u tim državama za barem nekoliko desetaka slučajeva… Istovremeno, zabilježen je značajan pad samoubojstava za vrijeme svjetskog prvenstva. Znanstvenici su zaključili kako sportska događanja s nacionalnim timovima izazivaju u ljudi osjećaj pripadnosti i društvene integracije.

    02.06. (08:58)

    Igor Rudan: Zašto u 21. stoljeću reforme više nisu potrebne?

    Političari konstantno ponavljaju svoju nikad ostvarenu mantru – “Reforme, reforme”. Sjajni Igor Rudan im kaže u novoj kolumni za Večernji da je to besmisleno, nerealno i da postoji bolji način: “Svaki sustav važan za funkcioniranje neke zemlje u današnje vrijeme treba dizajnirati kao trajan, “samoučeći” proces, kojem nisu potrebne povremene reforme. Takav sustav neprekidno reformira sam sebe, temeljem kvalitetnih informacija i trajne evaluacije vlastitog rada. Pokušaji reforme postojećih sustava u 21. stoljeću prečesto se pokazuju kao promašen cilj. U današnje doba, sustavi koji su izgubili svoju konkurentnost, i u kojima se odluke ne donose temeljem kvalitetnih informacija i novih znanja, vremenom će se urušiti pod pritiskom konkurencije. To se događa bez obzira na svu državnu pomoć i potpore.”. Večernji

    28.05. (06:40)

    We are the robots

    Igor Rudan: Zašto bismo svi trebali znati za CRISPR-Cas9?

    Igor Rudan kao što ste to već vjerojatno uočili ima sjajne znanstvene kolumne jednom tjedno u Večernjem: “Kad je završen projekt ljudskog genoma, prvi put smo ugledali svoj vlastiti biološki kod. Bili smo tada nalik koloniji robota, zaboravljenih na ovom planetu, koji su smislili kako sklepati printer i ispisati vlastiti računalni program. Svoj program još uvijek ne razumijemo, tek smo počeli naslućivati poneka pravila. Međutim, samo nekoliko godina nakon što smo svoj genom uspješno očitali, u CRISPR-Cas9 sustavu smo stekli nov alat, koji omogućuje potpunu izmjenu genomskog zapisa. Ali, tko bi razuman želio mijenjati svoj vlastiti kôd, koji je na nevjerojatno precizan način odredio cjelokupan rast i razvoj cijelog bića, prije no što u cijelosti shvati što taj kôd točno znači i kako funkcionira?…”. Večernji

    20.05. (20:29)

    Farma bubrega

    Igor Rudan: Hoćemo li iz matičnih stanica uzgajati 
svoje rezervne dijelove?

    I opet novi dobar tekst Igora Rudana u Večernjem: “Matične stanice iz embrija više nisu potrebne. Iz specijaliziranih stanica vlastitog organizma moguće je danas dobiti inducirane matične stanice. Svaka se takva stanica zatim može potaknuti na izrastanje u nov, klonirani ljudski organizam, ili pak bilo koji njegov dio – organ ili tkivo. Uz to, danas već možemo genetskim inženjeringom namjerno izmijeniti vlastitu genetsku uputu, stvarajući zalihe poboljšanih rezervnih organa… Neki misle kako će kloniranje unaprijeđenih verzija vlastitih organa započeti već ubrzo, te će vremenom postati općeprihvaćeno, kao što je bila i umjetna oplodnja, dok se drugi snažno protive takvoj vrsti napretka”.

    13.05. (07:46)

    Zapisuj!

    Igor Rudan: Nakon 85. godine svaka treća osoba gubi pamćenje

    Nakon 80. godine učestalost gubitka pamćenja počinje vrlo naglo rasti, a nakon 85. godine već gotovo svaka treća osoba biva zahvaćena. Danas je broj oboljelih od demencije procijenjen na gotovo 45 milijuna ljudi, uz trend snažnog rasta, a troškovi zdravstvene skrbi za oboljele od gubitka pamćenja u nekim su razvijenim zemljama već počeli premašivati troškove srčanih bolesti i zloćudnih tumora zajedno. Nakon osam desetljeća pohranjivanja naših sjećanja, čini se kako počinju propadati, a ne razumijemo još uvijek zašto se to događa, niti postoji djelotvorno liječenje. Ne domislimo li se ubrzo kako ga liječiti, mogli bismo postati prvom generacijom ljudi koja će još za života zaboraviti sve što je ikada znala, piše hrvatski biolog Igor Rudan u svojoj kolumni u Večernjem.

    06.05. (17:56)

    Izuvanje čarapa

    Igor Rudan: Najugroženijih milijardu ljudi na svijetu treba – račun u banci

    Nemoćnih i ovisnih o tuđoj pomoći je danas na svijetu i dalje vrlo mnogo, a potrebno ih je približiti ostalim ljudima kroz jednakost prilika, te im pomoći da u 21. stoljeće budu uključeni koliko je moguće. Pristup financijskim uslugama važan je siromašnima baš kao i dostupnost struje ili pitke vode. Neposjedovanje računa u banci čini uključivanje u moderan život gotovo nemogućim. Najsiromašniji trebaju taj račun i više od drugih, jer njihovi prihodi nisu samo vrlo maleni, već i izuzetno neredoviti – predlaže Igor Rudan.

    15.04. (12:47)

    Promotor znanosti i zdrave pameti

    Igor Rudan: Može li se napredak znanosti uspješno popularizirati marširanjem?

    Kao i uvijek vrijedi pročitati što piše Igor Rudan: U izostanku popularizacije znanstvenog napretka, nedovoljno informirana većina demokratskim će putem donositi odluke koje bi mogle ugroziti opstanak svih… Države, pak, u kojima je većina stanovništva nedovoljno obrazovana, nalik su jedna drugoj u svojim problemima: imaju neefikasne državne institucije, opterećene su podjelama u društvu, vladaju stalna napetost i politička nestabilnost, često i nasilje, ekonomija im stagnira ili nazaduje, a u prvom planu su često pitanja pripadnosti etničkim skupinama ili religijama, kao i usmjerenost na zbivanja u prošlosti… Stoga je marširanje za znanost, s obzirom na to da implicira neku vrstu društvenog sukoba, inovativna komunikacijska strategija koja bi mogla polučiti više uspjeha u dopiranju do najšire publike važnim porukama o napretku znanosti od tradicionalnih akademskih metoda. Večernji