• 19.03.2017. (12:50)

    Bitnije stvari od Ivice

    Index: Bankarsko kokošarenje u sjeni Todorićeve propasti

    Brojni korisnici poticane stanogradnje još su sredinom prošlog desetljeća sa Splitskom bankom potpisali ugovore o stambenim kreditima za kupnju stanova iz programa POS-a, u kojima je kamata bila vezana uz kretanje referentne kamatne stope EURIBOR. U jeku financijske krize, 2009., EURIBOR je značajno pao – sa vrijednosti koja se kretala oko 3 postotna poena pao je na nulu. Posljedično, i kamatne stope vezane uz EURIBOR su trebali pasti za toliki iznos, sa otprilike 6 na 3 posto. No Splitska banka je tu svoju obavezu iz ugovora odlučila ignorirati. Točnije, kako su ovih dana javili svojim klijentima, odlučili su ju “različito tumačiti”. I tako je to trajalo punih osam godina. Cijelo to vrijeme banka je svojim klijentima naplaćivala kamatu od 6% umjesto 3%. Index

  • Slične vijesti

    22.02. (14:30)

    Zalog banci

    Upis hipoteke nužan bez obzira na visinu kredita?

    Dižete li stambeni kredit, čak i ako je riječ o vrlo malom iznosu, i dalje je obvezan upis hipoteke na kompletnu nekretninu. Prilično apsurdno, no to je legitimna praksa većine banaka, piše Jutarnji. Stambene kredite bez upisa založnog prava tako na hrvatskom tržištu u ovom trenutku nude Hrvatska poštanska banka, Privredna banka i Erste, sve ipak uz različite uvjete kreditiranja.

    19.01. (14:30)

    Kreda bez reda

    Trećina Hrvata koji su lani digli kredite ove ih godine uopće ne bi mogli dobiti

    Izmjena Ovršnog zakona, kojom se umjesto dvije trećine od ovrhe moraju zaštititi tri četvrtine plaće, znatno će utjecati na ovogodišnje odobravanje stambenih kredita. Ako supružnici s plaćama od oko 6 tisuća kuna, odnosno s kućnim budžetom od oko 12.000 kuna žele uzeti kredit na rok od 15 godina, maksimalni je iznos koji sada mogu podići oko 500.000 kuna, dok je prije to bilo 900.000 kuna. Mjesečna rata kredita u tom hipotetskom slučaju sada može iznositi najviše 3669 kuna, a prije je mogla dosegnuti i 6605 kuna. U eurima, pak, to znači da umjesto kredita od 120 tisuća i anuitet od 890 eura sada maksimalni kredit može iznositi 66.670 eura, uz mjesečnu otplatu od 494 eura. Jutarnji

    30.12.2017. (16:25)

    Godina u novcu

    Nikad više novca: Kamate će padati, a krediti polako rastu

    Rast novih kredita stavnovništvu je započeo, a skroman trend rasta novih kredita poduzećima primjetan je još od 2016. Kamatne stope na kredite i dalje padaju, a najizraženiji je kod stambenih kredita, kažu u Hrvatskoj udruzi banaka, napominjući da je zaustavljen i rast kamatne marže. Ističu da banke sada zaoštravaju tržišno natjecanje, visoko su kapitalizirane i spremne odgovoriti na svaku zdravu potražnju za kreditima uz kamatne stope najniže u povijesti. No, brojke zasad ne slijede tu logiku kad su posrijedi stambeni krediti koji su još u minusu, a kreditni rast stanovništva ponovo se zasniva na potrošnji – rastu gotovinski krediti, i to postojećim klijentima, piše Večernji.

    26.12.2017. (14:19)

    Seoba na mobitele

    Što nas u svijetu financijskih tehologija čeka u 2018.

    Najvažnija tema iz svijeta financijskih tehnologija u 2018. povezana je s revidiranom europskom direktivom o platnim uslugama (PSD2), koja će omogućiti bankama i fintech igračima transformaciju poslovanja u transakcijskom bankarstvu. “Time bi fintech kompanije, a i banke, svojim klijentima mogle ponuditi puno više usluga i proizvoda od klasičnih, npr. uz klasičan bankarski proizvod poput kredita klijentu bi mogle ponuditi mogućnost kupnje sredstvima tog kredita, i to direktno kroz mobilnu aplikaciju”, prognozira Dejan Donev iz Erste banke. Osim izdavanja kredita putem mobitela, u 2018. mogli bismo upoznati robote kao bankarske službenike, piše tportal.

    29.11.2017. (10:18)

    Na netoleranciji zaradili dovoljno

    Rašeta: Zašto su se banke sad sjetile da im treba tolerantno društvo?

    U Hrvatskoj kakva je bila dosad banke su, kao najvitalniji dio gospodarstva, mogle beskonačno loviti u mutnom, pljačkati, derati kožu ljudima, dizati kamate kako im padne na pamet, naplaćivati sve naknade, kazne i tarife koje u svojim domovinama ne bi smjele ni u snu… Vrag će ga znati zašto su se banke baš sad sjetile da im treba regularni, multikulturni, tolerantni društveni okvir – valjda zašto što vide da će ova zemlja, nastave li njome dominirati fundamentalističko-ortački obrasci koji su samoubilački – izumrijeti – piše Boris Rašeta o reklami Erste banke.

    21.11.2017. (07:54)

    Kreda je greda

    Svaki drugi dužnik domaćih banaka ima kredit u kunama

    Kunski krediti sve su češći izbor klijenata hrvatskih banaka. Ukupni krediti stanovništvu u rujnu su iznosili 118 milijardi kuna, a uslijed mjesečnog i godišnjeg rasta kunskih kredita, uz istodobno smanjenje deviznih i onih s valutnom klauzulom. Udio kredita u domaćoj valuti u ukupnima u tom je mjesecu skočio za više od 6,5% na godišnjoj razini, na 46,9%. Devizni krediti i krediti s valutnom klauzulom su na kraju rujna iznosili 62,7 milijardi kuna te su na godišnjoj razini zabilježili pad za 7,6 milijardi kuna ili 10,%. Poslovni

    21.11.2017. (06:03)

    Zona eura

    Stambeni krediti najpovoljniji u Slovačkoj, u Hrvatskoj najgore poduzećima

    Ako žele podići stambeni kredit, među zemljama nove Europe najviše razloga za zadovoljstvo imaju građani Slovačke. Dugoročni kredit, s dospijećem duljim od 10 godina, mogu dobiti uz kamatnu stopu od 1,67%, jeftinije nego oni koji žive u nekoj od zemalja eurozone. Kada je riječ o poduzećima najteže je u Bugarskoj, Rumunjskoj i Hrvatskoj. Kredit do milijun eura na rok do godinu dana u tim je zemljama moguće dobiti uz kamatnu stopu od 3,91% u Hrvatskoj do 4,18% u Rumunjskoj. Istodobno, u Češkoj takvi krediti nose kamatnu stopu od 2,27%, gotovo isto kao u eurozoni (2,19%). Jutarnji

    22.10.2017. (10:55)

    Pitaj što možeš učiniti za svoju banku

    Naši ljudi trebaju banku koja vjeruje u njih?

    “Već neko vrijeme raspravljam s prijateljima o tome što bi mogli reklamirati billboardi s natpisom ‘Naša zemlja treba ljude koji vjeruju u sebe’. Reklama šalje pozitivnu poruku, u trenutku u kojoj je cijeloj zemlji, pokraj iseljavanja, najave novih poreza i Agrokora više nego potrebna. Dakle, plakati reklamiraju banku. Moju banku, preko koje sam neuspješno pokušala, kao paušalni obrtnik, kupiti laptop na 10 rata”, piše kolumnistica za Total Croatia News.

    25.08.2017. (22:14)

    Ukinuta naknada za zatvaranje kredita

    Novi zakon o stambenom potrošačkom kreditiranju donosi promjene koje bi trebale još više zaštititi klijente banaka pri podizanju stambenog kredita. Banke će morati detaljno izvijestiti klijenta o svim troškovima kredita, a klijent potom ima pravo u roku od 14 dana odustati od ugovora bez navođenja razloga. Banke će također imati obvezu potrošaču iznijeti detaljan izračun efektivne kamatne stope. Ukida se i izlazna naknada za otplatu kredita. Večernji

    23.08.2017. (17:32)

    Kupiš da dođu po još

    Zastupnik Aleksić pobijedio Addiko banku: Kamata je cijena!

    Saborski zastupnik Goran Aleksić danas je na sudu pobijedio Addiko banku koju je tužio zbog promjenjive kamate stope. Objašnjava on da su banke prije ugovarale promjenjivu kamatnu stopu na način koji nije dopušten zakonom – banka je mijenjala kako je htjela. “Kamata mora biti odrediva, ona je cijena”, obrazlaže Aleksić. Hypo mora platiti 90.000 kuna prekršajne kazne. N1

  • Slične vijesti

    22.02. (14:30)

    Zalog banci

    Upis hipoteke nužan bez obzira na visinu kredita?

    Dižete li stambeni kredit, čak i ako je riječ o vrlo malom iznosu, i dalje je obvezan upis hipoteke na kompletnu nekretninu. Prilično apsurdno, no to je legitimna praksa većine banaka, piše Jutarnji. Stambene kredite bez upisa založnog prava tako na hrvatskom tržištu u ovom trenutku nude Hrvatska poštanska banka, Privredna banka i Erste, sve ipak uz različite uvjete kreditiranja.

    09.02. (10:06)

    Nakon Štedbanke, još jedna banka u Hrvatskoj ide u likvidaciju – Primorska

    Iscrpnije...
    19.01. (14:30)

    Kreda bez reda

    Trećina Hrvata koji su lani digli kredite ove ih godine uopće ne bi mogli dobiti

    Izmjena Ovršnog zakona, kojom se umjesto dvije trećine od ovrhe moraju zaštititi tri četvrtine plaće, znatno će utjecati na ovogodišnje odobravanje stambenih kredita. Ako supružnici s plaćama od oko 6 tisuća kuna, odnosno s kućnim budžetom od oko 12.000 kuna žele uzeti kredit na rok od 15 godina, maksimalni je iznos koji sada mogu podići oko 500.000 kuna, dok je prije to bilo 900.000 kuna. Mjesečna rata kredita u tom hipotetskom slučaju sada može iznositi najviše 3669 kuna, a prije je mogla dosegnuti i 6605 kuna. U eurima, pak, to znači da umjesto kredita od 120 tisuća i anuitet od 890 eura sada maksimalni kredit može iznositi 66.670 eura, uz mjesečnu otplatu od 494 eura. Jutarnji

    30.12.2017. (16:25)

    Godina u novcu

    Nikad više novca: Kamate će padati, a krediti polako rastu

    Rast novih kredita stavnovništvu je započeo, a skroman trend rasta novih kredita poduzećima primjetan je još od 2016. Kamatne stope na kredite i dalje padaju, a najizraženiji je kod stambenih kredita, kažu u Hrvatskoj udruzi banaka, napominjući da je zaustavljen i rast kamatne marže. Ističu da banke sada zaoštravaju tržišno natjecanje, visoko su kapitalizirane i spremne odgovoriti na svaku zdravu potražnju za kreditima uz kamatne stope najniže u povijesti. No, brojke zasad ne slijede tu logiku kad su posrijedi stambeni krediti koji su još u minusu, a kreditni rast stanovništva ponovo se zasniva na potrošnji – rastu gotovinski krediti, i to postojećim klijentima, piše Večernji.

    26.12.2017. (14:19)

    Seoba na mobitele

    Što nas u svijetu financijskih tehologija čeka u 2018.

    Najvažnija tema iz svijeta financijskih tehnologija u 2018. povezana je s revidiranom europskom direktivom o platnim uslugama (PSD2), koja će omogućiti bankama i fintech igračima transformaciju poslovanja u transakcijskom bankarstvu. “Time bi fintech kompanije, a i banke, svojim klijentima mogle ponuditi puno više usluga i proizvoda od klasičnih, npr. uz klasičan bankarski proizvod poput kredita klijentu bi mogle ponuditi mogućnost kupnje sredstvima tog kredita, i to direktno kroz mobilnu aplikaciju”, prognozira Dejan Donev iz Erste banke. Osim izdavanja kredita putem mobitela, u 2018. mogli bismo upoznati robote kao bankarske službenike, piše tportal.

    29.11.2017. (10:18)

    Na netoleranciji zaradili dovoljno

    Rašeta: Zašto su se banke sad sjetile da im treba tolerantno društvo?

    U Hrvatskoj kakva je bila dosad banke su, kao najvitalniji dio gospodarstva, mogle beskonačno loviti u mutnom, pljačkati, derati kožu ljudima, dizati kamate kako im padne na pamet, naplaćivati sve naknade, kazne i tarife koje u svojim domovinama ne bi smjele ni u snu… Vrag će ga znati zašto su se banke baš sad sjetile da im treba regularni, multikulturni, tolerantni društveni okvir – valjda zašto što vide da će ova zemlja, nastave li njome dominirati fundamentalističko-ortački obrasci koji su samoubilački – izumrijeti – piše Boris Rašeta o reklami Erste banke.

    21.11.2017. (07:54)

    Kreda je greda

    Svaki drugi dužnik domaćih banaka ima kredit u kunama

    Kunski krediti sve su češći izbor klijenata hrvatskih banaka. Ukupni krediti stanovništvu u rujnu su iznosili 118 milijardi kuna, a uslijed mjesečnog i godišnjeg rasta kunskih kredita, uz istodobno smanjenje deviznih i onih s valutnom klauzulom. Udio kredita u domaćoj valuti u ukupnima u tom je mjesecu skočio za više od 6,5% na godišnjoj razini, na 46,9%. Devizni krediti i krediti s valutnom klauzulom su na kraju rujna iznosili 62,7 milijardi kuna te su na godišnjoj razini zabilježili pad za 7,6 milijardi kuna ili 10,%. Poslovni

    21.11.2017. (06:03)

    Zona eura

    Stambeni krediti najpovoljniji u Slovačkoj, u Hrvatskoj najgore poduzećima

    Ako žele podići stambeni kredit, među zemljama nove Europe najviše razloga za zadovoljstvo imaju građani Slovačke. Dugoročni kredit, s dospijećem duljim od 10 godina, mogu dobiti uz kamatnu stopu od 1,67%, jeftinije nego oni koji žive u nekoj od zemalja eurozone. Kada je riječ o poduzećima najteže je u Bugarskoj, Rumunjskoj i Hrvatskoj. Kredit do milijun eura na rok do godinu dana u tim je zemljama moguće dobiti uz kamatnu stopu od 3,91% u Hrvatskoj do 4,18% u Rumunjskoj. Istodobno, u Češkoj takvi krediti nose kamatnu stopu od 2,27%, gotovo isto kao u eurozoni (2,19%). Jutarnji

    22.10.2017. (10:55)

    Pitaj što možeš učiniti za svoju banku

    Naši ljudi trebaju banku koja vjeruje u njih?

    “Već neko vrijeme raspravljam s prijateljima o tome što bi mogli reklamirati billboardi s natpisom ‘Naša zemlja treba ljude koji vjeruju u sebe’. Reklama šalje pozitivnu poruku, u trenutku u kojoj je cijeloj zemlji, pokraj iseljavanja, najave novih poreza i Agrokora više nego potrebna. Dakle, plakati reklamiraju banku. Moju banku, preko koje sam neuspješno pokušala, kao paušalni obrtnik, kupiti laptop na 10 rata”, piše kolumnistica za Total Croatia News.

    01.09.2017. (11:03)

    Kreće subvencioniranje stambenih kredita, zahtjevi se primaju od ponedjeljka

    Iscrpnije...