Mladen Mauher, voditelj Ureda za internetizaciju Vlade RH:

"Web nisu Internet stranice"
iliti
Što je glavni čovjek za Internet u Hrvata mislio pod izjavom da je Internet zastarjela tehnologija?

 
Kad smo tražili kompetentnu osobu koja bi predstavila politiku Vlade prema internetizaciji u Hrvatskoj, djelatnici Vladina ureda za odnose s javnošću su inzistirali da je Ured za internetizaciju Vlade RH prava adresa za to. Iako nas u tom trenutku nije previše zanimalo na koji će način Vlada sebe internetizirati, već na koji način Vlada kani internetizirati Hrvatsku, nismo imali drugog izbora. Nakon razgovora, bilo je jasno da nismo pogriješili - voditelj Ureda za internetizaciju Vlade RH Mladen Mauher osoba je u čije kompetencije ulaze oba posla. Razgovor je bio utoliko zanimljiviji jer je gospodin Mauher u javnosti u posljednje vrijeme ostao zapamćen po izjavi kako je "Internet zastarjela tehnologija". U interviewu za Internet Monitor on otkriva što je pod tim mislio.

Mladen Mauher, voditelj Ureda za internetizaciju Vlade RH

Internet Monitor: Koje su zadaće Vašeg Ureda? Je li to internetizacija Vlade, svih tijela državne uprave ili nešto šire?
Mladen Mauher: Ured za internetizaciju Vlade RH je stručna služba Vlade za obavljanje stručnih i administrativnih poslova internetizacije iz djelokruga i za potrebe Vlade RH, a osobito stvaranje pretpostavki za sveobuhvatno uvođenje Interneta u svakodnevni život. Naša zadaća je poticanje i koordiniranje izgradnje internetizacijske infrastrukture koja će omogućiti brzu, sigurnu i dostupnu komunikaciju između svih pravnih i fizičkih subjekata u RH, omogućiti razvoj poduzetništva te osigurati vanjsku tehnološku kompatibilnost i privlačno tehnološko okružje za stvaranje viskotehnoloških investicija. Osnova je izgradnja infrastrukture bazirane na Internet tehnologijama, a to znači računalne i komunikacijske mreže koja će povezati sve organizacijske i funkcionalne djelove državne uprave. Kad je Vlada donosila uredbu o Uredu za internetizaciju, a to je bilo 20. 6 . 2000. godine, onda je internetizacija bila taj pojam o kojem se govorilo. Danas se govori o "gridu". Na sreću, ova ili dolazeća vlada neće uređivati ured za "gridizaciju", ali u svakom slučaju se radi o infrastrukturi koja omogućuje temeljne ciljeve Vlade.

IM: Konkretno, Ured skrbi za internetizaciju Vlade?
Mauher: U širem nacionalnom smislu to nije samo za Vladu. Ako govorimo o preduvjetima za ostvarenje novih usluga građana kroz infrastrukturu onda su to prijedlozi zakona i podzakonski propisi. Ako se govori o, recimo, infrastrukturi elektroničkog potpisa, onda je za cijelu Republiku Hrvatsku. Ured u širem smislu ima zadatak poticanja i koordiniranja svih dijelova i potencijala RH na gradnji i primjeni Internet infrastrukture. U užem smislu dakako da se bavi kako da Vladu i državnu upravu digne na viši tehnološki nivo.

"Već krajem 2001. godine mi smo implementirali sustav za administriranje rada Vlade RH koji je u međunarodnim razmjerima postigao najveći sustav ostvarenja"
IM: Koje je poslove do sada Ured obavio od svog osnivanja, u kratkim crtama?
Mauher: Ured je započeo s mojim dolaskom u 11. mjesecu 2000. godine. Ja sam bio jedini tada u tom uredu i cijelu sam 2001. godinu i do 9. mjeseca 2002. funkcionirao sa tri savjetnika. Dakle, ured ima zadaću poticatelja i koordinatora, onog koji potiče svih 19 ministarstava, 2 državne uprave, 7 državnih zavoda, čitav obrazovni, zdravstveni, državno-financijski sustav, pravosudni sustav... Prvo i najvažnije postignuće je bilo pokazati na nivou Vlade i samu tehologiju koju Vlada treba primjenjivati. Ne, dakle, da Vlada od drugih traži primjenjivanje tehnologije za efikasnost rada, već i da sama to pokaže. Već krajem 2001. godine mi smo implementirali sustav za administriranje rada Vlade RH koji je u međunarodnim razmjerima postigao najveći sustav ostvarenja. To su pokazale mnoge stručne konferencije, i danas to možete pronaći na Internetu kao primjer. Sada se tom primjeru pridružuje Finska, pridružila se Estonija, koja je predvodila, ali na jednom znatno nižem tehnološkom nivou od onog koji smo mi primjenili 2001. godine. Kad god govorite o Internetu, govoriti bez mreže je bespredmetno. Govoriti o umrežavanju Sveučilišta bez CARNeta kao mreže nije moguće. Ostvariti visoki stupanj internetizacije bez mreže nije moguće. Polazeći od toga da se radi o jednom vrlo važnom i do sada neprimjenjenom sustavu, Povjerenstvo za internetizaciju, tijelo koje vodi potpredsjednik Vlade dr. Goran Granić, a koje čini 11 ministara, donijelo je odluku i dodijelilo Ministarstvu znanosti i tehnologije zadatak da izradi elaborat o izgradnji i korištenju jedne takve nove računalne i komunikacijske mreže. Ministarstvo je do konca 10. mjeseca 2001 stavilo na raspolaganje takav elaborat, u čijoj su izradi sudjelovali nositelji visokih tehnologija - Ericsson Nikola Tesla, Cisco, HT (koji je do tada imao jedini takvu mrežnu infrastrukturu), FER... U projektu se naročita pažnja pridaje sigurnosti, ali i da se mrežom otvore pretpostavke za sve ono što vlada hoće - brzo i efikasno komuniciranje. Taj elaborat je napravljen, ali ono što nije ostvareno - nažalost mi još uvijek nismo donijeli odluke na vladi i sklopili ugovore o izgradnji korištenju takve računalno-komunikacijske mreže. Pritom kamen spoticanja nisu ni finacijska sredstva, niti je to institucija, već generalno Hrvatski telekom i dakako, jedna više politička dimenzija koja ulazi više u suštinu pitanja da li je to monopolista i kako promjeniti monopolistički položaj Hrvatskog telekoma na telekomunikacijskom tržištu RH. Ili, u ovom slučaju onaj koji omogućuje korištenje računalno-komunikacijkse mreže, a to je davatelj usluge. To je 2002. godine jedini davatelj usluge, a 2003. godine jedan od mogućih davatelja usluge, jer je tu sad već i VIPnet, a pojavljuju se i drugi mogući davatelji telekomunikacijskih usluga. Iz te senzitivnosti da li, kako i kada sklopiti ugovor sa HT-om, mi naprosto nemamo takvu rezultantnu odluku. U vezi toga, mogli ste u ožujku ove godine vidjeti u novinama da je vladala jednostavno histerična situacija kada se govorilo da se i dalje monopolizira HT. Pri tome je važno reći svima da je model gradnje mreže predviđen na takav način da se reprogramiraju sve cijene usluga koje plaćamo tom operatoru, i u fiksnoj telefoniji, i u fiksnim mrežama, i u iznajmljivanju Internet usluga. Račun koji smo plaćali i koji plaćamo danas (od nekih 148 milijuna kuna), barem je za 5% nepotrebno veći nego što bi bio za isti pretpostavljeni volumen prometa sa novom mrežnom uslugom. Ali, nažalost, evo, nismo još došli do toga.

IM: Koje su karakteristike te mreže?
Mauher: Čitav državni i javni sektor bio bi obuhvaćen tom mrežom, ali prvo ta mreža mora identificirati tko je tko u tom sektoru. Mreža je projektirana na tehnologijama virtualnih privatnih mreža koja omogućuje s postoječim Internet protokolom nivo sigurnosti 4.0. prema međunarodnim standardima. Mreža omogućuje potpunu umreženost s pravilima tko može pristupiti kojim podacima.

IM: Tko će graditi tu mrežu?
"Nama je cilj da do kraja 2005. godine barem dvije trećine svih usluga države prema građanima i pravnim institucijama budu u dohvatu kroz Internet tehnologije. / Izgradnja računalne mreže za sustav državne uprave: Pritom kamen spoticanja nisu ni finacijska sredstva, niti je to institucija, već generalno Hrvatski telekom i politička dimenzija koja ulazi u suštinu pitanja je li to monopolista i kako promjeniti monopolistički položaj HT-a na telekomuni -
kacijskom tržištu"
Mauher: Mi imamo nekoliko desetaka tisuća telefona HT-a, imamo nekoliko desetaka lokalnih mreža koje su povezane preko fiksnog dijela HT-a. Ukoliko želimo na postojećim fizičkim vezama ostvariti višu komunikaciju, onda ne možete s nekim drugim nego sa tim jedinim postojećim operaterom u fiksnom dijelu. Nije bilo drugog prije tri godine, nema ga niti sada. Prema tome, tko bi gradio mrežu? Onaj tko je licencirani operater u fiksnim telekomunikacijama. U bežičnim komunikacijama onaj tko je licenciran za to, kao i u mobilnim komunikacijama. U tom dijelu je HT, ali i VIP, i sada već i novi operatori. Upravo zato što smo projetirali sustav za postojanje više od jednog operatora, možda za vrlo kratko vrijeme, koje se broji u godinu ili dvije, i u fiksnom dijelu, rekli smo da država mora imati svoju agenciju integratora takve računalne i komunikacijske mreže. Jeidna državna agencija koja već sada ima takve potencijale je Financijska agencija, koja je u 100%-tnom državnom vlasništvu. Mi smo u prjektiranju te mreže definirali da je integrator i nadzornik te mreže Financijska agencija, davatelj telekomunikacijskih usluga je Hrvatski telekom, za sada, i svaki sutrašnji. Mi očekujemo da nam VIPnet, na naš poziv, da elaborirano rješenje i ponudu za onaj dio u kojem će se VIPnet pojaviti u nadolazećim tržištima. Bežični prijenos podataka je nešto što sigurno želimo iskoristiti. I bilo koji drugi operator koji se licencirano pojavi na tržištu, sa uključivanjem preciznih tehničkih uvjeta pružanja usluga, ili tzv. service level agreement, i mjernim mehanizmima da li je ugovorena usluga ostvarena. I dakako, ne plaćati puno za prazno, nego za vrijeme koliko se iskoristi. Ili, ako se radi o flat-rate usluzi, onda tu cijenu spustiti na najniži tržišni nivo, a taj nivo ne znači ubiti operatera, nego u konkurentnim uvjetima, na liberalnom tržištu da se natjecanjem ostvari višestruki efekt. Naš projekt je isplaniran da se investicija ostvari temeljem evidentnih ušteda. Moram reći da ovoga časa ja osobno ne znam za niti jedan projekt u sustavu državne uprave u RH čije se investiranje temleji na racionalizaciji postojećih troškova. Ovo je projekt čije je kompletno financiranje temeljeno na racionalizaciji postojećih troškova koje imamo, a to je oko 150 milijuna kuna. Bitna je izgradnja te infrastrukture, i zato mi, kada govorimo o Uredu za internetizaciju na engleskom jeziku, govorimo da je to ured za izgradnju Internet infrastrukture.

"U pripremi za razgovor sa novinarkom ja sam rekao da su Internet stranice zastarjela tehnologija. I uskličnik stavljam ovoga časa! Internet stranice su bile nova tehnologija prije 11, 12 godina. Moj drugi dio one rečenice, koji nitko nigdje nije objavio, je da su Internet stranice zastarjela tehnologija, a da je nova tehnologija koja ih je zamjenila - tehnologija Internet portala
IM: Možete li komentirati Vašu izjavu da Vaš Ured nema web-stranice jer je "Internet zastarjela tehnologija", koja je objavljena u Parliament showu Radija 101.
Mauher: Prije otprilike mjesec dana bila je erupcija jednog mog isječka, gdje se je govorilo - Mauher je rekao da su Internet stranice zastarjela tehnologija. To nije bio interview i to nije bilo fer prema meni. U pripremi za razgovor sa novinarkom ja sam rekao da su Internet stranice zastarjela tehnologija. I uskličnik stavljam ovoga časa! Internet stranice su bile nova tehnologija prije 11, 12 godina. Istina je da gotovo sva tijela državne uprave, pogotovo ministarstva, imaju svoje Internet stranice. Istina je da mnoga ministarstva koriste stare tehnolgije za svoje Internet stranice. Istina je da još na tim Internet stranicama imamo webmastera, dakle, jednog i jedinog glavnog i odgovornog urednika koji je taj koji pušta novi sadržaj na te stranice, što je zastarjela tehnologija. Svakako je dobro da gotovo sva ministarstva imaju svoje Internet stranice. Ono što nije dobro je da te stranice nisu bazirane na web-management tehnologijama, u kojima više ne postoji web-master. Druga važna napomena, Internet stranice su informacijski dio, i to pasivni. Vi ćete informaciju konzumirati pasivno, kao novine, ali vam te stranice ne pružaju mogućnost nikakve učinkovite transakcije. Mali je broj Internet stranica koje imaju obrasce koje građanin može skinuti, ispuniti, otisnuti i poslati poštom. Moj drugi dio one rečenice, koji nitko nigdje nije objavio, ni u Parliament showu, je da su Internet stranice zastarjela tehnologija, a da je nova tehnologija koja ih je zamjenila u svijetu, a i kod nas na pojedinim mjestima, tehnologija Internet portala, u kojima se mogu ostvariti transakcije.

IM: Želite reći da se web tehnologija kod nas primjenjuje na zastarjeli način?
Mauher: Ja nisam govorio o webu. Web nisu Internet stranice. Ja sam govorio o Internet stranicama. Web je puno više, web je preduvjet Internet portala.

IM: No, moglo bi se uopćeno reći da je web popularno sučelje kojim se služi većina korisnika, ali da je Internet infrastruktura na kojoj leži to sučelje.
Mauher: WWW znači mreža! World Wide Web. Da nema weba, ne bi bilo Interneta. Razlika je između weba i Internet stranica kakve ih mi imamo. To su zidne novine. Čitate ih, ali ne možete kupiti kruh ili mlijeko, recimo. S druge strane, banke imaju Internet portale u kojima možete napraviti novčanu transakciju.

"Trenutno su najfunkcionalnije stranice Ministarstva vanjskih poslova na kojima svi građani koji se ne nalaze u RH produženje putovnica dobivaju za sedam dana. Kad to radite u Hrvatskoj, onda to traje nekoliko puta dulje."
IM: Vi ste poput novinskog kritičara izložili probleme web-stranica ministarstava koje nemaju dovoljno kvalitetni sadržaj i interakciju, ali me zanima koje je tijelo u Hrvatskoj zaduženo da ih "dovede u red"?
Mauher: Ured za internetizaciju, vođen Povjerenstvom za internetizaciju. A da bismo to posložili u red, morali smo prvo napraviti još nekoliko stvari. Racionalizirali smo nabavu računala za sustav državne uprave. Prvi rezultat te racionalizacije je značio primjenu standarda, i to međunarodnih standarda. Ostvarena je primjena Internet tehnologije tzv. elektroničkog nabavljanja sa digitalnim katalozima i prvi put je nabava napravljena uz pomoć Intraneta. Imali smo prvu međunarodnu javnu nabavu informatičke opreme za sva tijela državne uprave, koja je rezultirala najprihvatljivijim i najskupljim ponudama za isto računalo - u odnosu 1:2,68. Time se pokazalo da je vladao jedan ogromni neuređeni sustav do provođenja politike Vlade kroz Ured za internetizaciju. U prvim nabavkama smo ostvarili popust u iznosu od 40%. Ured za internetizaciju je prvi puta primjenio javnu nabavu kroz javni aukcijski postupak. Tu smo do krajnjih konzekvenci razvili konkurenciju na tržištu i na računalnoj opremi ostvarili popust od 2 posto, što i nije puno, jer smo već toliko približili margine cijena da više niti nema previše prostora za spuštanje. U područjima periferne opreme i umrežavanja učionica ostvarili smo poput od 50% na tom aukcijskom postupku. No, nije dovoljno imati samo hardver nego i softver. Mi smo reprogramirali i legalizirali prava zatečenog softvera u državnoj upravi u 2001., a oko toga je tada bilo zvonjenja na sva zvona. Tada smo sklopili ugovor sa Microsoftom u kojima smo cijene sa službenih lista nekoliko desetaka certificiranih Microsoft partnera i trgovaca gotovo prepolovili. I sa licenciranjem 12.000 licenci legalizirali smo sav softver u sustavu državne uprave. Dakako, temeljem pretplate. Ta pretplata nas je vodila kroz softverske nivoe, od Windowsa 98, od Millenija, na Windows2000 i Windows XP, bez ikakve dodatne investicije.

IM: Kako funkcionira ta pretplata? Godišnje?
Mauher: To je godišnja pretplata na bazi trogodišnjeg ugovora.

IM: Koliko iznosi godišnje tih 12.000 licenci?
Mauher: Sad me pitate nešto što ja u ovom času ne mogu odgovoriti, jer ne znam. Ali ono što je važno, to nije samo sa Microsoftom, nego i sa Oracleom. Posebno nam je značajan Oracle radi e-katastra i zemljišnih knjiga, ali i registara trgovačkog suda, te ostalih registara koji su implementirani na Oracle tehnologiji. Sklopili smo i ugovor sa Sophosom kojim smo gotovo prepolovili pojedinačne jedinične cijene za antivirusni software, odnosno zaštitu od svih ovih zala koja su dominantno u Microsoftovom miljeu, ali se sada pojavljuju i u nemicrosoftovom miljeu. Na žalost, nismo uspjeli dovesti do takvog ugovora i s IBM-om za njihovu opremu iz jednostavnog razloga što sama hardverska osnovica, današnja, odnosno mainframeovi visokog kapaciteta, ne odgovara, odnosno na njih je nemoguće staviti novi software iz IBM-ovog zaštitnog znaka koji omogućuje primjenu Internet tehnologija.

IM: Na koji je način regulirana izrada Web stranica ministarstava?
Mauher: Mi smo za portal www.vlada.hr imali jednu staru tehnologiju prije godinu i pol dana koja nije odgovarala, koja je bila sve samo ne odraz vremena u kojem se nalazimo. Današnje web stranice Vlade RH se oslanjaju na najvišem nivou danas znane tehnologije za upravljanje sadržajima. Jednako tako i Ureda Predsjednika Republike, i pred samim su objavljivanjem na toj istoj tehnološkoj osnovici i nove stranice Hrvatskog sabora u kojem svi građani mogu suvislo pratiti što se to dešava u zgradi, odnosno aktivnostima državnog Sabora. Na toj tehnologiji trenutno su najfunkcionalnije stranice Ministarstva vanjskih poslova na kojima svi građani koji se ne nalaze u RH produženje putovnica i ishodovanje viza dobivaju kroz taj tehnološki portal. Kad ste izvan Hrvatske i tražite produženje putovnice, od vašeg zahtjeva do dobivanja putovnice prolazi sedam dana. Kad to kao građanin Hrvatske radite u zemlji, na žalost, nemate tu tehnologiju i onda to ne traje sedam dana nego sedamnaest dana, dvadesetsedam dana, tridesetsedam dana, dakle nekoliko puta dulje. Vrijedan doprinos su i Internet stranice Ministarstva za europske integracije, gdje se ukupnim procesima europskih integracija upravlja Internet tehologijama. I drugih je dobrih primjera, gotovo još jedna trećina ministarstava. Dakle, Ured za interneizaciju je taj koji treba stvarati preduvjete, odnosno, infrastrukturu za projekte za koje i po zakonima i po odgovornostima i po financjskim sredstvima odgovaraju tijela državne uprave, odnosno ministarstava. Kada bi jedan ured za sve to odgovarao, onda bi trebalo ukinuti sva ministarstva.

IM: Zakon o elektroničkom potpisu?
Mauher: Zakon je donešen u siječnju 2003. godine, relativno brzo. Ono što je daleko vrijednije ovoga časa nije samo zakon. Mi imamo mnoštvo zakona, ali nemamo infrastrukture za provedbu tih zakona. Sa Financijskom smo agencijom dogovorili da je, sukladno pravilnicima, Ministarstvo gospodarstva potvrdi kao pružatelja usluga elektroničkog potpisa, da bismo krajem srpnja ove godine imali i prve kartice sa elektroničkim potpisom koje su javno promotivno dodijeljene dopredsjedniku vlade dr. Graniću, zamjeniku ministra financija, visoko pozicioniranih managera. Komercijalna upotreba elektroničkog potpisa započela je krajem srpnja, a prva sustavna upotreba te nove infrastrukture elektroničkog potpisa je primjenjena u pilot projektima za primarnu zdravstvenu zaštitu, gdje je ta kartica elektroničkog potpisa bila i identifikacijska kartica i ključ za pristup podacima pacijenta za 60 timova. Time smo dokazali ne samo komercijalnu upotrebljivost, nego tu pametnu karticu kao nacionalnu infrastrukturu internetizacije. Fina je implementirala tu istu tehnologiju i priprema se na Info sajmu sredinom studenog ove godine otvoriti štand na kojemu će ljudi moći dobiti na svoj zahtjev takav elektronički potpis. S druge strane, privodimo kraju jednu uredbu kojom će to biti obaveza za sve odgovorne osobe u sustavu državne uprave.

IM: Bi li sustav elektroničkog potpisa mogao omogućiti online glasovanje na izborima?
Mauher: Ali samo do ulaska na biračko mjesto, kao identifikacija. Ne može biti osnovica i za samo biranje, jer ovoga časa nemamo softver koji onemogućuje spajanje identiteta osobe koja je izabirala i njenog izbornog iskaza. Stoga na ovim izborima nećemo imati mogućnost biranja putem Interneta.

"Novi zakon otvara telekomuni -
kacijsko tržište, u kojem se pojavljuje i tržište veleprodaje telekomuni -
kacijskih usluga, u kojem veleprodaju mogu ostvariti i oni koji uz bilo koje kopanje ili postavljanje nadzemnih instalacija postavljaju i optičko vlakno, kao što je HŽ. Ne mora ući u licencu za operatora, ali može na veletržištu prodati suvišak kapaciteta kojeg ima."
IM: Kad se govori o tempu internetizacije, najviše je prigovora oko cijene pristupa Internetu, i prevladava mišljenje da neće biti pravog razvoja gospodarstva na intertetskoj infrastrukturi dok cijena pristupa neće biti prihvatljiva najširem mogućem broju građana. Kakvo je Vaše mišljenje?
Mauher: Svoje mišljenje sam iskazao prije tri godine i život ga samo potvrđuje. Gotovo kristalna čistoća ekonomskih zakona i u ovom području dolazi do izražaja. A to je odnos ponude i potražnje. Ministarstvo pomorstva, prometa i veza je prosljedilo i Hrvatski je sabor prihvatio novi Zakon o telekomunikacijama koji diktira tržišna pravila igre na telekomunikacijskom tržištu. Tako nešto je, rekao bih, napravljeno u Velikoj Britaniji prije četiri godine. Kaskamo li sada za Velikom Britanijom ili ne, ovog časa je irelevantno. Novi zakon otvara telekomunikacijsko tržište, demonopolizira poziciju Hrvatskog telekoma, stvara mogućnost za mnogostruke fine granulacije tog tržišta, u kojem se pojavljuje i tržište veleprodaje telekomunikacijskih usluga, u kojem veleprodaju mogu ostvariti i oni koji uz bilo koje kopanje ili postavljanje nadzemnih instalacija postavljaju i optičko vlakno, kao što je HŽ. Ne mora ući u licencu za operatora, ali može na veletržištu prodati suvišak kapaciteta kojeg ima. Ukupnim radom Vlade taj zakon je donešen, i u potpunosti reflektira pravila EU. Na taj način konkurencijom dolazimo do efekata koji su postignuti u Velikoj Britaniji - niska cijena pristupa i korištenja. Tad možemo tek govoriti zašto je u Sloveniji toliko, a kod nas ovoliko. Zato jer zakonodavna infrastruktura nije išla tom brzinom kod nas kao što je išla u Sloveniji. Zašto? To neka odgovori netko drugi. Ja sam zaista izuzetno zadovoljan jer smo izgradili zakonodavnu infrastrukturu za telekomunikacijsko tržište na kojem će evidentno i dokazano doći do pada cijena zbog konkurencije. Jednako tako i zakon o elektroničkoj tegovini koji će omogućiti da trgovački ugovori u elektroničoj formi budu jednako vrijedni kao i bilo koji drugi oblici trgovačkih ugovora. Tu je još i niz drugih zakona koji tvore pravnu infrastrukturu za korištenje Interneta.

IM: Na "virtualnoj" sjednici Vlade, održanoj u hotelu Sheraton, najavljeni su poticaji domaćim web-sadržajima. Možete li nešto konkretno reći o tome?
Mauher: Poticaji domaćim web-sadržajima se još razrađuju u pravlnicima. Ovoga časa nemamo još niti jedan pravilnik i osim onoga pravilnika koji umanjuje naknadu za nabavku računala, nemamo niti jednog ostvarenja te najave. Ali najava je bila da će Vlada oko 10. mjeseca raspravljati o poticajnim mjerama. Poticajne mjere će ići kroz sustav poreza i doprinosa. Mi smo u notiranju svih tih olakšica, ali one moraju biti u odgovarajućim poreznim pravilnicima.

IM: Približavaju se izbori. Očekujete li da će se dio stranačkih kampanja odvijati na Internetu?
Mauher: Kategorički da. Gotovo sve političke stranke i danas imaju Internet stranice, u onom pasivnom obliku. Stranke se pripremaju za nove sadržaje u političkoj kampanji i one samo čekaju početak kampanje. Definitivno da su sve političke stranke prepoznale da im je to jedan od najjeftinijh, najbržih, najsustavnijih načina na koji svoju stranačku kampanju pripremati, provoditi, a na neki način i voditi. Ono što je stranački još značajnije, da na svojim zatvorenim stranicama stranke u Hrvatskoj koriste tu istu tehnologiju i ona je postala dominantna isto kao što su to nekad bili telefoni i telefaksi. Ovoga časa portali za stranačko natjecanje će biti jedno od dominantnih tehnologija. Kada govorimo o samom sustavu za provođenje izbora, primjenit će se ona bazična zatvorena tehnologija komuniciranja kao i prije četiri godine, i tu se neće izvana vidjeti nikakva promjena. Ono što će se izvana više vidjeti, to su Internet sadržaji, kao način prikazivanja informacija izbornim povjerenstava po različitim nivoima. Tu će građani imati više informacija nego prije četiri godine. Bit će i velikih rizika, jer zamislite samo da bilo koji haker slomi stranačku kampanjsku mašinu, server. Hoće li se ti rizici ostvariti, to dakako ne znamo. To ćemo vidjeti za vrijeme izborne kampanje i nakon izbora. Kao šti u svijetu biznisa postoji 'business intelligence', tako i ovdje postoji 'election intelligence'. Ali to je jedan od realiteta koji ide s tom tehnologijom.

IM: Koji je cilj vašeg Ureda i Vlade na području internetizacije?
Mauher: Nama je cilj da do kraja 2005. godine barem dvije trećine svih usluga države prema građanima i pravnim institucijama budu u dohvatu kroz Internet tehnologije. A za to nam je potrebna: mreža, mreža, i - mreža. Mreža računala, institucionalna mreža u kojem mora biti jedan moderator (Financijska agencija), te mreža zakona koji u svim slojevima reguliraju ta područja. Dakle, cilj je graditi sustav. Mi smo okvir tog sustava ostvarili donošenjem strategije "Hrvatska u 21. stoljeću" i jedna smo od prvih tranzicijskih zemalja, čak i ispred ovih koje će od 1. svibnja biti članice EU, koja je donijela tu strategiju. Svakako da ta strategija već sada dolazi pod povećalo redefinicije, jer se tada govorilo o tehnologijama Interneta, a ja sam nedavno bio na konferenciji za informacijsko društvo u Europksoj komisiji gdje se govorilo o tehnologijama mreže, ili grid tehnologijama. Ovdje se govori o informacijskom društvu, tamo se govori o društvu znanja. Ovdje se govori o računalu i mobilnom uređaju kao mediju, tamo se govori o nevidljivim računalima, o računalima koja se odijevaju. Mi govorimo o portalima, tamo se govori o inteligentim agentima, gdje će svaki čovjek imati svojeg inteligentnog agenta koji će svom vlasniku davati pravu informaciju u svakom trenutku. Jedan od indicija da se u Hrvatskoj nešto probudilo su velike stope rasta prodaje računala i rast broja Internet priključaka. Ja sam uvjeren da se puno toga u Hrvatskoj probudilo.

razgovarao: Goran Šikić
31. listopada 2003.