• 10.09.2017. (13:01)

    Veliki usis

    Irma usisala more na Bahamima; upozorenje stanovništvu jer povratak može biti silovit

    Uragan Irma toliko je snažan da je ‘usisao’ more s plaža na Bahamima. Angela Fritz, urednica rubrike Vremenska prognoza u Washington Postu, potvrdila je da se taj fenomen događa za vrijeme izrazito moćnih uragana, poput Irme. Wayne Neely, državni prognostičar sa Bahama, upozorio je stanovnike Long Islanda i Exume, gdje su detektirani ‘nestanci’ mora s plaža, da budu oprezni dok se ocean vraća u svoj prvotni oblik. “Potrebno je biti oprezan jer se voda često vraća još naglije’, napisao je Neely na Facebooku. T-Portal, Huffington Post

  • Slične vijesti

    19.05. (19:30)

    Sve ili ništa

    U Crikvenici izglasane vinjete za jednodnevne buseve

    S ciljem ograničavanja gužve zbog dolaska autobusa i jednodnevnih turista, vlasti u Crikvenici odlučile su zatvoriti ulaz u grad autobusima bez vinjete. Autobus koji želi ući u zonu posebnog prometa odnosno zaustaviti se i parkirati, morat će platiti 40 tisuća kuna plus PDV za sezonsku vinjetu koja vrijedi od 15. lipnja do 15. rujna. Autobusi koji dovoze goste s osiguranim smještajem moći će slobodno u grad. Novi list

    03.05. (07:25)

    Plavo zlato

    Granicu pomorskog dobra ubuduće će određivati županije

    U sljedećih godinu dana Hrvatska bi trebala dobiti nova pravila koja će regulirati status i gospodarsko korištenje pomorskog dobra i turističkog zemljišta u kampovima. Vladin je plan i redefinirati ulogu lučke uprave i koncesijskog sustava u lukama otvorenim za javnost te smanjiti troškove broda u lukama. Te promjene, među ostalima, znače da će granicu pomorskog dobra određivati županije i da će se pomorsko dobro zonirati prema atraktivnosti o čemu će ovisiti i visina naknade koju će plaćati koncesionari. Novi list

    01.12.2017. (07:16)

    Arbitražni komentar

    Komentar: Jest ćemo travu, ali more ne damo

    “Bilo bi najbolje da se za Hrvatsku relativno povoljna arbitražna odluka provede i da tako napokon riješi problem koji ima sa Slovenijom. No, osim slavljenja rata i žrtava, malo je toga sadašnjoj hrvatskoj politici preostalo. Jasno, takvo je raspoloženje potpuno suprotno želji da se, pa makar i za dobrobit i za interes zemlje, s bilo kim ide u bilo kakav kompromis o bilo čemu (pa tako ni sa Slovencima). S Hrvatima koji su ostvarili svoj tisućljetni san nema kompromisa. Jest ćemo (morsku) travu ali naše more ne damo!”, piše Zdenko Duka. Novi list

    28.10.2017. (08:13)

    Guske u magli

    Dvije žene spašene nakon što su pet mjeseci plutale Pacifikom

    Dvije žene i njihova dva psa spašeni su nakon što su pet mjeseci plutale Pacifikom – bile su krenule s Havaja prema Tahitiju, ali im se motor pokvario već kod Havaja pa su nastavile ploviti na jedra, a pronađene su na 1.400 kilometara od Japana, dakle posve s kursa (LA Times). Jedna od njih, Jennifer Appel, do ovog je putovanja malo plovila oko Havaja, druga, Tasha Fuiaba, nije imala baš nikakvog iskusta s plovidbom, a nakon spašavanja Appel je rekla – “nisam imala pojma u šta se upuštam” (Seattle Times). Spasio ih je savjet mornara iz Hunululua – svaki komad broda popuniti hranom (Guardian). Ovdje video spašavanja.

    15.10.2017. (17:17)

    Otpad iz voda

    10 svjetskih rijeka dovodi čak 90% plastike u more

    Samo deset rijeka na svijetu odgovorno je za dovođenje oko 90% plastičnog otpada u more, pokazuje istraživanje. Od ukupnog broja njih čak osam nalazi se u Aziji, a odgovorno je za 88% do 95% sve plastične mase u moru. U oceanima svake godine završava oko 8 milijuna tona plastike. CroEnergo.eu

    25.08.2017. (14:31)

    Plave tajne

    5 abnormalnosti iz dubina za koje nema objašnjenja

    Švedska ronilačka ekipa otkrila je misterioznu formaciju stijena u sjevernom dijelu Baltičkog mora koju su nazvali Ocean X. Riječ je o okruglom objektu 60 metara u promjeru sa stubištem koje vodi u mračnu rupu na 91 metara ispod površine oceana. Jedna je to od 5 neobičnih pojava iz dubina. Express

    21.08.2017. (15:23)

    Drži se plićaka

    Zašto nam je hladno kad ulazimo u more?

    “U kontaktu s hladnom morskom vodom naše tijelo počinje gubiti toplinu. Živci u koži to osjete i brzo o tome izvješćuju mozak. On tada pokreće izlučivanje hormona koji potiču stezanje krvnih žila u ohlađenoj koži. Na taj način se jako smanjuje protok krvi kroz njih. To je nešto vrlo slično kao kad bismo sustavu hlađenja automobilskog motora smanjili protok vode do hladnjaka – motor bi se počeo jače zagrijavati. Tako i nama postaje toplije. Živci više ništa ne javljaju mozgu jer se temperatura kože spustila otprilike do temperature vode. A to zna svatko tko se taman fino posušio na plaži kad bi ga zagrlila omiljena osoba netom izašla iz mora. Omiljenost bi se privremeno smanjila proporcionalno temperaturnoj razlici”, objašnjava na Facebooku Saša Ceci, fizičar s Ruđera.

    18.08.2017. (16:52)

    Pet metara

    Kako je Italija riješila problem s koncesijama?

    U Italiji na plažama je prvih pet metara od linije plime uvijek slobodno utoliko što na njima nema ni ležaljki ni suncobrana, ali na tom pojasu ni kupači ne smiju ležati, na ručniku ili na pijesku, svejedno. To je zona slobodnog prolaza. A sunčanja nema ako se u koncesionara ne unajmi ležaljka (posebno, ili uračunata u paket usluga, ovisno o tipu koncesije).Princip vrijedi i za slobodne plaže, one bez koncesije: ni ondje nitko ne smije ni leći, a kamoli na ini način zaposjesti dio pojasa od pet metara duž linije najviše plime. Nema koncesionara koji pazi, ali globe i inspektor i općinski, odnosno kotarski policajac, piše Slobodna.

    01.08.2017. (14:59)

    Taman za skuhat juhu...

    Najveća temperatura mora izmjerena u Hrvatskoj – 29,5 na Rabu

    Večernji ima popis 15 najviših temperatura mora izmjerenih u Hrvatskoj, a sve su izmjerene unazad 17 godina. 27,0 stupnjeva Celzija koliko je izmjereno 28.7. 2007. u Opatiji je vruće more, a to je tek petnaesta najviša izmjerena temperatura, dok je najviša izmjerena 21.6.2015. na Rabu kad je bilo – 29,5 Celzija. Taj dan su se ljudi valjda hladili u konobama, kad već nisu mogli u moru…

    09.06.2017. (08:30)

    Tihi ubojica

    Godišnje više od tisuću djece strada zbog sekundarnog utapanja

    Naravno da svi roditelji paze na svoju djecu dok se ona kupaju u moru ili bazenu, ali neupućenost roditelja u pojam sekundarnog utapanja vodi do toga da ne prepoznaju simptome na vrijeme, što pak dosta često vodi do tragičnih posljedica. Sekundarno utapanje događa se kad dijete udahne vodu, čime se pluća pune i stvara se edem. Prvi simptomi javljaju se sa zadrškom, ponekad čak i tri dana nakon kupanja: kašalj, otežano ili ubrzano disanje, blijedilo, znojenje, pospanost, povraćanje, konfuzno ponašanje. Index

  • Slične vijesti

    28.05. (22:20)

    Borba za čisto more: Europa zabranjuje štapiće za uši, plastične žlice i vilice, slamke

    Iscrpnije...
    19.05. (19:30)

    Sve ili ništa

    U Crikvenici izglasane vinjete za jednodnevne buseve

    S ciljem ograničavanja gužve zbog dolaska autobusa i jednodnevnih turista, vlasti u Crikvenici odlučile su zatvoriti ulaz u grad autobusima bez vinjete. Autobus koji želi ući u zonu posebnog prometa odnosno zaustaviti se i parkirati, morat će platiti 40 tisuća kuna plus PDV za sezonsku vinjetu koja vrijedi od 15. lipnja do 15. rujna. Autobusi koji dovoze goste s osiguranim smještajem moći će slobodno u grad. Novi list

    03.05. (07:25)

    Plavo zlato

    Granicu pomorskog dobra ubuduće će određivati županije

    U sljedećih godinu dana Hrvatska bi trebala dobiti nova pravila koja će regulirati status i gospodarsko korištenje pomorskog dobra i turističkog zemljišta u kampovima. Vladin je plan i redefinirati ulogu lučke uprave i koncesijskog sustava u lukama otvorenim za javnost te smanjiti troškove broda u lukama. Te promjene, među ostalima, znače da će granicu pomorskog dobra određivati županije i da će se pomorsko dobro zonirati prema atraktivnosti o čemu će ovisiti i visina naknade koju će plaćati koncesionari. Novi list

    15.01. (08:13)

    Jako lijepo: Mjesta gdje se mora spajaju, ali nikad ne miješaju – Karipsko more i Atlantik, Egejsko i Levantsko more… Iscrpnije...

    01.12.2017. (07:16)

    Arbitražni komentar

    Komentar: Jest ćemo travu, ali more ne damo

    “Bilo bi najbolje da se za Hrvatsku relativno povoljna arbitražna odluka provede i da tako napokon riješi problem koji ima sa Slovenijom. No, osim slavljenja rata i žrtava, malo je toga sadašnjoj hrvatskoj politici preostalo. Jasno, takvo je raspoloženje potpuno suprotno želji da se, pa makar i za dobrobit i za interes zemlje, s bilo kim ide u bilo kakav kompromis o bilo čemu (pa tako ni sa Slovencima). S Hrvatima koji su ostvarili svoj tisućljetni san nema kompromisa. Jest ćemo (morsku) travu ali naše more ne damo!”, piše Zdenko Duka. Novi list

    28.10.2017. (08:13)

    Guske u magli

    Dvije žene spašene nakon što su pet mjeseci plutale Pacifikom

    Dvije žene i njihova dva psa spašeni su nakon što su pet mjeseci plutale Pacifikom – bile su krenule s Havaja prema Tahitiju, ali im se motor pokvario već kod Havaja pa su nastavile ploviti na jedra, a pronađene su na 1.400 kilometara od Japana, dakle posve s kursa (LA Times). Jedna od njih, Jennifer Appel, do ovog je putovanja malo plovila oko Havaja, druga, Tasha Fuiaba, nije imala baš nikakvog iskusta s plovidbom, a nakon spašavanja Appel je rekla – “nisam imala pojma u šta se upuštam” (Seattle Times). Spasio ih je savjet mornara iz Hunululua – svaki komad broda popuniti hranom (Guardian). Ovdje video spašavanja.

    15.10.2017. (17:17)

    Otpad iz voda

    10 svjetskih rijeka dovodi čak 90% plastike u more

    Samo deset rijeka na svijetu odgovorno je za dovođenje oko 90% plastičnog otpada u more, pokazuje istraživanje. Od ukupnog broja njih čak osam nalazi se u Aziji, a odgovorno je za 88% do 95% sve plastične mase u moru. U oceanima svake godine završava oko 8 milijuna tona plastike. CroEnergo.eu