Italija: Uzgoj povrća - ispod mora - Monitor.hr
04.09.2016. (07:54)

Već posoljeno

Italija: Uzgoj povrća – ispod mora

Noli, gradić na zapadu pokrajine Ligurije, poznat je prije svega kao lijepo mjesto za ljetni odmor. Ali, usred ozračja godišnjih odmora događa se nešto nevjerojatno: pod morem, na dubini između šest i deset metara, nalazi se povrtnjak. Gianni Fontanesi već četvrtu sezonu u njemu uzgaja rajčice, grašak, salate, tikvice i bosiljak. Deutsche Welle


Slične vijesti

21.03. (12:00)

Ništa, dobro oprati i valjda bude ok

Najviše kontaminiranog voća i povrća došlo iz Turske, pitanje je koliko takve hrane stoji na policama

Voće i povrće tretirano štetnim pesticidima uglavnom je bilo zaustavljano već na hrvatskoj granici, ali neki su se proizvodi ipak probili do polica dućana. Ostaje vječno pitanje koliko je takvih proizvoda prošlo ispod radara, odnosno da uopće nije otkriveno. Oko 30 pošiljki voća i povrća namijenjenog hrvatskom tržištu ove godine i lani bilo je kontaminirano štetnim i kancerogenim kemikalijama. Prema broju pošiljki kontaminiranog voća i povrća namijenjenog hrvatskom tržištu uvjerljivo prednjači Turska, na drugom mjestu je Sjeverna Makedonija, u tri je navrata štetan i zabranjen pesticid otkriven u hrvatskim mandarinama, a iz Albanije su sporne bile dvije pošiljke rajčice i mladog luka. Tu su još i kontaminirane pošiljke iz Egipta, Brazila, Pakistana, Indije, Poljske, Kine i Nizozemske. Danica

26.02. (13:00)

Imajte svog vlastitog vrtnog europskog predstavnika

Uzgoj povrća u tzv. “lazanja vrtu”

Naziv je dobila po tome što se u kreiranju ovakvog vrta koriste slojevi različitih materijala kao što su trava, lišće, piljevina, slama, kompost, biljni ostaci, stajnjak, karton, novine. Razlikuju se od običnih povišenih gredica koje imaju strukturu s okvirom od greda, cigala, kamenja i sl. te u kojima se najčešće koristi mješavina vrtnog tla i komposta. Za izradu vlastitog lazanja vrta potrebno je pronaći pogodnu lokaciju na suncu ili polusjeni, zatim slaganja sloj po sloj, zatim treba ga obilno zalijevati i pričekati nekoliko tjedana, ako ne i mjeseci da materijali stvore plodno tlo. Možete uzgajati korjenasto povrće kao što su mrkva, peršin, cikla, rotkva i sl. Također, odlično je i za lisnato, dakle blitvu, salate, špinat, lisnati kelj… Agroklub

07.08.2021. (16:00)

Meso jeftinije od salate

Skočila cijena mahuna, sad su skuplje i od mesa

Dugotrajna suša i visoke temperature opustošile su povrtnjake diljem Hrvatske, a nekog povrća je tako malo da su mu cijene otišle u nebo. Obiteljska poljoprivredna gospodarstva upozoravaju kako mahuna i graška nisu uspjeli uzgojiti ni za vlastite potrebe, a kamoli prodaju na tržnici, donosi HRT. Domaće, sveježe mahune su zato ovoga ljeta pravi hit na tržnici, kilogram stoji 30 kuna. Skuplje su i od piletine, što su primijetili i kupci na tržnici. Danica

02.02.2021. (09:41)

Rajčice (iz trgovine) više nemaju okus jer su izgubile jedan gen, a izgubile su ga zbog selekcije vrsta rajčica

13.11.2019. (09:00)

Ljudi koji imaju dvije inačice gena TAS2R38 ne vole povrće; nekad nas je taj gen štitio od otrovne hrane

30.07.2019. (11:30)

Trebamo se praviti glupi i ludi

Bezobrazne cijene na tržnicama – mahune 40 kuna, peršin 50, češnjak 70…

Kilogram rajčica 20 kuna, paprika je 25 kuna, krastavci, kelj i crveni luk 15, mahune u Zagrebu, Rijeci i Rovinju 40 kuna, kilogram peršina u Splitu je 50 kuna, češnjaka na području Istre 70. Točno je da nekog povrća ima manje zbog vremenskih neprilika (ne i crvenog luka, npr.), no proizvođači tvrde da su cijene u trgovinama nekorektne. Večernji

11.06.2019. (11:26)

Svaku sedmu smrt od posljedica bolesti kardiovaskularnog sustava moguće pripisati pomanjkanju voća u prehrani, svaku dvanaestu manjku povrća

04.04.2019. (19:30)

Eh, kad se ne računa fermentirano voće!

64% stanovnika EU jede voće svaki dan, u Hrvatskoj 46%

27% stanovnika EU jede voće najmanje dvaput na dan, a dodatnih 37% jednom na dan, dok preostalih 36% voće jede povremeno ili nikad. Najjači su Talijani gdje 85% populacije svaki dan jede voće, kao 81% Portugalaca, dok su najslabili Latvijci (35%), Bugari i Litvanci (po 37%). Hrvatska je bliže dnu nego prosjeku s 46% ljudi koji jedu voće svakodnevno. Što se povrća tiče opet je europski prosjek 64%, najjači su Irci i Belgijanci s 84%, najslabiji Mađari s 30%, a Hrvati opet ispod prosjeka s 54%.