• 16.10.2018. (15:30)

    Gastschreiber

    Ivani Sajko i Miljenku Jergoviću nagrade u Frankfurtu i Berlinu

    Hrvatska dramatičarka, književnica i redateljica Ivana Sajko, koja već dvije godine živi u Berlinu, za svoj je ‘Ljubavni roman’ na Frankfurtskom sajmu knjiga dobila veliku i prestižnu nagradu za suvremeni književni tekst preveden na njemački. Istog dana u berlinskoj gradskoj vijećnici Miljenku Jergoviću uručena je važna i prestižna književna nagrada Georg Dehio-Buchpreis. Branimir Pofuk hvali Nijemce kako su odlično prepoznali ove pisce i bili vrlo pažljivi oko ceremonija dodjela nagrada.



  • Slične vijesti

    06.01. (14:00)

    Književna preporuka

    Povijest pustošenja: od europskog davitelja do bugojanskog konclogora

    Miljenko Jergović za Jutarnji piše o novom romanu Josipa Mlakića “Skica u ledu”. U njemu policijski inspektor Thomas Schweiner istražuje niz ženskih smrti davljenjem, koja se godinama događaju za vrijeme velikih rock koncerata. Roman pun preokreta kasnije se odmiče tematski, žanrovski i stilski te završava kao apokaliptični ratni finale u kojem se autor dotiče i teme bošnjačkih logora.

    12.12.2018. (08:30)

    Spašeni, iako im je vjerojatno malo dosadno...

    Miljenko Jergović: Armenska obitelj od deportacije iz Nizozemske spasila se odlaskom na misu – koja traje već mjesec i pol

    Anuša i Sasun Tamrazjan, i njihovo troje djece Varduhi, Hajarpi i Sejran, rodom Armenci, nedavno su dobili izgon iz Nizozemske, zemlje u kojoj su skoro devet godina živjeli, nakon što su pobjegli iz Armenije. A bježali su zato što je otac Sasun zbog svoga političkog aktivizma dobio prijetnje smrću… Prema nizozemskom zakonu, policija u crkvu ne smije ući u vrijeme bogosluženja. A kako se obitelj Tamrazjan sklonila u crkvu od deportacije, dok god traje misa, oni su zaštićeni pred policijom. I tako već mjesec i pol – opisuje Miljenko Jergović vrlo zanimljiv i simboličan slučaj.

    09.12.2018. (13:00)

    Tko je kriv za "Hladni rat"?

    Jergović o novom filmu Paweła Pawlikowskog

    Kritičar Guardiana je dozlaboga krivo, površno, olako i zamamno blebetavo, tako da ga poslije svi mogu citirati, zaključio da je “Hladni rat” nešto kao “Casablanca” i “La La Land”, ispravlja ga Miljenko Jergović te tumači kako je u Cannesu najboljom nagradom za režiju nagrađeni “Hladni rat” film o fatalnoj ljubavi iz vremena mitova i mitotvoraca, koja su daleko od prošlih. Đurđica Čilić je prepjevala pjesmu iz filma.

    28.11.2018. (12:30)

    Jergović: Trebamo biti sretni što Trump misli da se Jugoslavija raspala na Baltiku

    Razlika između naroda s Balkana i naroda s Baltika u tome je što prvi imaju pekinezerski pogled na svijet. Koliko god su sitni i beznačajni – o čemu uostalom i svjedoči uvid Donalda Trumpa – pred susjedima i pred svijetom oni sebe vide kao velike i važne. Tako maleni i nikakvi ponašaju se kao razdraženi staford terijeri… – piše književnik s Balkana Miljenko Jergović za Jutarnji list.

    17.10.2018. (08:30)

    Miljenko Jergović: Što je Stjepana Radića učinilo nepodobnim u današnjoj Hrvatskoj

    Pita se to Jergović, jer primjećuje da ga se ne sjećamo puno, a bilo je prilika i čovjek zaslužuje. I odgovara: Zašto je Stjepan Radić u današnjoj Hrvatskoj suštinski nepoželjan? Zato što je iz perspektive ovoga društva i njegovih institucija, ove kulture i ovoga hrvatstva, pažnje vrijedna jedino Radićeva smrt. Zato, jakako, jer ga ubi Srbin. Ali pošto tolike već ubiše Srbi, nije 2018. notirana njegova smrt. A nije iz još jednoga, važnijeg razloga: sve što su bili život i životno djelo Stjepana Radića najdublje je protivno idealima današnje hrvatske države i njezinih vladajućih elita, onih desno-konzervativnih, proustaških, kao i onih lijevo-liberalnih, nepostojećih. Jutarnji list

    Još jedan je važan razlog što ga danas zaboravljaju i brišu iz memorije ovoga društva: Stjepan Radić nije bio populist. Suprotno tome, on je bio prosvjetitelj. Populizam podrazumijeva laž, poluistinu, poturanje manje važnih činjenica, manipuliranje narodnim neznanjem, podcjenjivanje znanja kao takvog. U današnjoj hrvatskoj politici, u onoj koja se već tridesetak godina vodi, populisti su, zapravo, svi. Laž je u današnjoj Hrvatskoj – pravo na mišljenje. Ako lažete kao pas, vi iznosite svoj stav, koji je u općem doživljaju stvari jednako vrednovan kao nečija istina. Radić nije lagao. Radić je govorio istinu ili ono u što je vjerovao da je istina.

    više

    29.08.2018. (00:13)

    Stvarnost kao loša fikcija

    Miljenko Jergović o sasvim nerealnom scenariju nesreće u Vrapču, u takvu priču nitko ne bi povjerovao

    Osim što je riječ o krajnje neuvjerljivoj fabuli, o priči koja je iritantno trivijalna, nema te društvene zajednice – onakve kakvima se društvene zajednice konstituiraju u književnosti, na stripu i u filmu – koja bi mogla podnijeti takvu priču. Umjetnost ne podnosi tu vrstu karikiranja i pojednostavljivanja. Priča koja započne kao laž iz laži više ne uspijeva izaći. – piše Miljenko Jergović za Jutarnji.

    10.08.2018. (22:23)

    Srđan Sandić razgovara sa Ivanom Sajko

    Ivana Sajko: “Promjena geografije uvijek pomaže pisanju, ali i unutrašnjem sazrijevanju, širenju pogleda na svijet i stvaranju bitnog iskustva o drugima. Ja sam otišla jer sam je htjela promijeniti, iznova izmisliti i svoj život i svoj tekst, jer mi se i privatna i poslovna situacija u Hrvatskoj činila nepopravljivom.”

    “Specifičan osjećaj slobode možda stvara tek konkretna fizička daljina, jer živjeti u Hrvatskoj uronjen u njezine komplekse i konflikte gotovo da prisiljava neprekidno govoriti o tim istim kompleksima i konfliktima. Međutim, kad se napravi odmak, pritisak je manji, što daje šansu da čovjek napokon nešto kaže i o samom sebi… Bilo gdje da jesam, ja gledam svijet kroz prizmu svog hrvatskog iskustva, koje se proteže od frustrirajuće političke situacije u kojoj dominiraju mediokriteti i korupcija, od socijalne katastrofe koju na uzdi drži još jedino populizam koji obmanjuje ljude… Kritizirati destrukciju društva, institucija ili urbanističkog krajolika, osuditi govor mržnje, ukidanje socijalnih prava, prava žena ili manjina nosi sa sobom dobre i konstruktivne namjere.”

    više

  • Slične vijesti

    06.01. (14:00)

    Književna preporuka

    Povijest pustošenja: od europskog davitelja do bugojanskog konclogora

    Miljenko Jergović za Jutarnji piše o novom romanu Josipa Mlakića “Skica u ledu”. U njemu policijski inspektor Thomas Schweiner istražuje niz ženskih smrti davljenjem, koja se godinama događaju za vrijeme velikih rock koncerata. Roman pun preokreta kasnije se odmiče tematski, žanrovski i stilski te završava kao apokaliptični ratni finale u kojem se autor dotiče i teme bošnjačkih logora.

    12.12.2018. (08:30)

    Spašeni, iako im je vjerojatno malo dosadno...

    Miljenko Jergović: Armenska obitelj od deportacije iz Nizozemske spasila se odlaskom na misu – koja traje već mjesec i pol

    Anuša i Sasun Tamrazjan, i njihovo troje djece Varduhi, Hajarpi i Sejran, rodom Armenci, nedavno su dobili izgon iz Nizozemske, zemlje u kojoj su skoro devet godina živjeli, nakon što su pobjegli iz Armenije. A bježali su zato što je otac Sasun zbog svoga političkog aktivizma dobio prijetnje smrću… Prema nizozemskom zakonu, policija u crkvu ne smije ući u vrijeme bogosluženja. A kako se obitelj Tamrazjan sklonila u crkvu od deportacije, dok god traje misa, oni su zaštićeni pred policijom. I tako već mjesec i pol – opisuje Miljenko Jergović vrlo zanimljiv i simboličan slučaj.

    09.12.2018. (13:00)

    Tko je kriv za "Hladni rat"?

    Jergović o novom filmu Paweła Pawlikowskog

    Kritičar Guardiana je dozlaboga krivo, površno, olako i zamamno blebetavo, tako da ga poslije svi mogu citirati, zaključio da je “Hladni rat” nešto kao “Casablanca” i “La La Land”, ispravlja ga Miljenko Jergović te tumači kako je u Cannesu najboljom nagradom za režiju nagrađeni “Hladni rat” film o fatalnoj ljubavi iz vremena mitova i mitotvoraca, koja su daleko od prošlih. Đurđica Čilić je prepjevala pjesmu iz filma.

    28.11.2018. (12:30)

    Jergović: Trebamo biti sretni što Trump misli da se Jugoslavija raspala na Baltiku

    Razlika između naroda s Balkana i naroda s Baltika u tome je što prvi imaju pekinezerski pogled na svijet. Koliko god su sitni i beznačajni – o čemu uostalom i svjedoči uvid Donalda Trumpa – pred susjedima i pred svijetom oni sebe vide kao velike i važne. Tako maleni i nikakvi ponašaju se kao razdraženi staford terijeri… – piše književnik s Balkana Miljenko Jergović za Jutarnji list.

    22.11.2018. (09:00)

    Miljenko Jergović rezimira završeni Interliber, doima se jetko i ogorčeno, fokusiran na pljačkašicu-književnicu više nego na druge

    Iscrpnije...
    17.10.2018. (08:30)

    Miljenko Jergović: Što je Stjepana Radića učinilo nepodobnim u današnjoj Hrvatskoj

    Pita se to Jergović, jer primjećuje da ga se ne sjećamo puno, a bilo je prilika i čovjek zaslužuje. I odgovara: Zašto je Stjepan Radić u današnjoj Hrvatskoj suštinski nepoželjan? Zato što je iz perspektive ovoga društva i njegovih institucija, ove kulture i ovoga hrvatstva, pažnje vrijedna jedino Radićeva smrt. Zato, jakako, jer ga ubi Srbin. Ali pošto tolike već ubiše Srbi, nije 2018. notirana njegova smrt. A nije iz još jednoga, važnijeg razloga: sve što su bili život i životno djelo Stjepana Radića najdublje je protivno idealima današnje hrvatske države i njezinih vladajućih elita, onih desno-konzervativnih, proustaških, kao i onih lijevo-liberalnih, nepostojećih. Jutarnji list

    Još jedan je važan razlog što ga danas zaboravljaju i brišu iz memorije ovoga društva: Stjepan Radić nije bio populist. Suprotno tome, on je bio prosvjetitelj. Populizam podrazumijeva laž, poluistinu, poturanje manje važnih činjenica, manipuliranje narodnim neznanjem, podcjenjivanje znanja kao takvog. U današnjoj hrvatskoj politici, u onoj koja se već tridesetak godina vodi, populisti su, zapravo, svi. Laž je u današnjoj Hrvatskoj – pravo na mišljenje. Ako lažete kao pas, vi iznosite svoj stav, koji je u općem doživljaju stvari jednako vrednovan kao nečija istina. Radić nije lagao. Radić je govorio istinu ili ono u što je vjerovao da je istina.

    više

    29.08.2018. (00:13)

    Stvarnost kao loša fikcija

    Miljenko Jergović o sasvim nerealnom scenariju nesreće u Vrapču, u takvu priču nitko ne bi povjerovao

    Osim što je riječ o krajnje neuvjerljivoj fabuli, o priči koja je iritantno trivijalna, nema te društvene zajednice – onakve kakvima se društvene zajednice konstituiraju u književnosti, na stripu i u filmu – koja bi mogla podnijeti takvu priču. Umjetnost ne podnosi tu vrstu karikiranja i pojednostavljivanja. Priča koja započne kao laž iz laži više ne uspijeva izaći. – piše Miljenko Jergović za Jutarnji.

    10.08.2018. (22:23)

    Srđan Sandić razgovara sa Ivanom Sajko

    Ivana Sajko: “Promjena geografije uvijek pomaže pisanju, ali i unutrašnjem sazrijevanju, širenju pogleda na svijet i stvaranju bitnog iskustva o drugima. Ja sam otišla jer sam je htjela promijeniti, iznova izmisliti i svoj život i svoj tekst, jer mi se i privatna i poslovna situacija u Hrvatskoj činila nepopravljivom.”

    “Specifičan osjećaj slobode možda stvara tek konkretna fizička daljina, jer živjeti u Hrvatskoj uronjen u njezine komplekse i konflikte gotovo da prisiljava neprekidno govoriti o tim istim kompleksima i konfliktima. Međutim, kad se napravi odmak, pritisak je manji, što daje šansu da čovjek napokon nešto kaže i o samom sebi… Bilo gdje da jesam, ja gledam svijet kroz prizmu svog hrvatskog iskustva, koje se proteže od frustrirajuće političke situacije u kojoj dominiraju mediokriteti i korupcija, od socijalne katastrofe koju na uzdi drži još jedino populizam koji obmanjuje ljude… Kritizirati destrukciju društva, institucija ili urbanističkog krajolika, osuditi govor mržnje, ukidanje socijalnih prava, prava žena ili manjina nosi sa sobom dobre i konstruktivne namjere.”

    više