• 28.12.2016. (22:45)

    Svaka pomoć dobro dođe

    Jednostavnija procedura za 50.000 eura pomoći mladim seljacima

    Dobra vijest za sve mlade koji se bave poljoprivredom i žele ostati na selu. Baš za njih Ministarstvo poljoprivrede raspisalo je novi natječaj na koji mogu prijaviti svoje projekte. Za svaki mogu povući 50.000 eura, i to iz europske omotnice za mlade poljoprivrednike. Potpore su nepovratne, a dio novca mogu dobiti odmah, avansno. Vjetar je to u jedra svim proizvođačima hrane na selu čiji su projekti dobili europski novac. Do sada je potpore dobilo njih 270. No tu nije kraj. Ministarstvo je upravo raspisalo novi natječaj i pojednostavilo proceduru, piše HRT.

  • Slične vijesti

    30.04. (07:10)

    Hrvatska seljačka banka

    Država mijenja banke: Kamate za poljoprivrednike padaju s 5 na 1,5 posto

    Ministarstvo poljoprivrede, HBOR i HAMAG otvaraju uskoro novu, povoljniju liniju za kreditiranje poljoprivrednika uz kamatnu stopu od najviše 1,5 posto, što će zamijeniti dosadašnje bankovne kredite koji su išli od pet pa sve do deset posto, piše HRT povodom novog natječaja za dodjelu novca iz europskih fondova za mlade poljoprivrednike (do 40 godina stari). Može se dobiti do 50 tisuća eura, a za kredite je osigurano oko 530 milijuna kuna.

    16.04. (09:27)

    Hranidbena omča

    Poljoprivreda: Uložili pola milijuna kuna ušteđevine, a jedva preživljavaju

    “Ja sam prvo običan fizički radnik, pa poljoprivrednik, prodavač, ekonom, menadžer s radnim vremenom 24 sata dnevno 7 dana tjedno, a to se ne vidi u financijama, uvijek smo negdje oko nule” kaže Marjan Krebs iz OPG-a Krebs iz Međimurske županije koji kaže da su on i supruga uložili 500.000 kuna ušteđevine da bi proizvodili meso i povrće, ali da ne uspijevaju jer da “kupca zanima samo cijena, nije bitno da li je to svježe ili ukusno”. Od države ne mogu dobiti poticaje jer nemaju dovoljno zemlje, kredit tkđ. ne mogu dobiti – “netko radi u firmi i ima godišnji promet na tekućem računu 40.000 kuna, njega se u banci cijeni i može dobiti kredit, a OPG sa 100.000 kuna je ‘nesiguran’ i ne može dobiti ništa” – a kod prodaje se pojavljuje i problem dostave jer je neke općine ne dozvoljavaju, neke ne znaju kako to regulirati, neke računaju 50 kuna po danu po selu, neke bi računale po dužini ulica… Slobodna Dalmacija

    01.04. (08:06)

    Vjerojatno ni jaja nisu prošla bolje od svinja...

    Ove godine prodan rekordan broj šunki

    Ove godine prodan je rekordan broj uskrsnih šunki, a nakon dugogodišnje krize svinjogojaca, proizvodnja svinja raste – premašila je milijun komada, no za ozbiljniji izvoz zapravo bi trebala biti barem trostruko veća. Domaća šunka je trenutno u procesu europske zaštite koju već imaju slavonski kulen i čvarci. HRT

    22.03. (11:29)

    Pa kad sade drozu...

    Hektar zemljišta u Nizozemskoj 22 puta skuplji nego u Hrvatskoj

    Najviša prosječna cijena hektara obradive zemlje u Europskoj uniji 2016. godine bila je u Nizozemskoj, gotovo 63.000 eura, dok je u Hrvatskoj u prosjeku iznosila 2.809 eura, što znači da je u Nizozemskoj 22 puta veća, podaci su Eurostata (ovdje izvještaj, mali, na 3 stranice PDF-a). Najjeftiniji hektar obradive zemlje bio je u Rumunjskoj – 1.958 eura. Kad se gleda po regijama, najskuplji hektar bio je 2016. u talijanskoj Liguriji, u prosjeku 108.000 eura po hektaru, a najjeftiniji u jugozapadnoj regiji Bugarske – 1.165 eura. Poslovni

    06.01. (07:59)

    Green green grass of Cro

    U Hrvatskoj se obrađuje 1,5 milijuna hektara poljoprivrednih površina, trećina su travnjaci

    Pretprošle je godine u Hrvatskoj korišteno 1,56 milijuna hektara poljoprivrednih površina, od čega je na oranice i vrtove otpadalo 895 tisuća hektara (57,2%), a na trajne travnjake 597 tisuća hektara (38,1%). Pod trajnim nasadima, koji uključuju voćnjake, vinograde, maslinike, rasadnike i košaračku vrbu, bilo je 72 tisuće hektara. Podaci Državnog zavoda za statistiku kažu da je 2016. bilo 10,4 milijuna komada peradi (20 posto manje nego 2013. godine), svinja je bilo 945 tisuća (opet 20 posto manje), a goveda 419 tisuća grla (7,5 posto manje nego 2013.). Slobodna Dalmacija

    13.11.2017. (13:25)

    Ljubav nije na selu

    Bivši ministar: Zakoni će imati negativne učinke na naše OPG-ove

    “Ministar poljoprivrede, Tomislav Tolušić, najavio je cijeli set zakona koji će smanjiti brojne administrativne prepreke OPG-ima. Taj zakon i Zakon o nepoštenoj trgovačkoj praksi su tek sada pred usvajanjem, a u završnoj fazi pripreme je Zakon o hrvatskoj poljoprivrednoj komori. Svi navedeni zakoni sadržajno su značajno različiti od onoga što su mali poljoprivredni proizvođači predlagali i očekivali te ne nude nadu da će pomoći da se ljudi zadrže na selu. A svaki od njih nameće brojne nove obveze i troškove, što čini težim i trenutno težak položaj poljoprivrednih gospodarstava”, komentira prijedloge zakona Tomislav Panenić za Agrobiz.

    23.10.2017. (12:14)

    Na mladima polja ostaju

    Hrvatska bolja od prosjeka EU
 po udjelu mladih u agraru

    Suočena sa sve većim napuštanjem sela, Europa mora osigurati investicije i provoditi politiku kojom će poljoprivredu učiniti privlačnijom, posebno mladim ljudima. Tako je tek šest posto EU poljoprivrednika mlađe od 35 godina, dok ih je 56 posto starije od 55 godina. U Hrvatskoj od 162 tisuće nositelja OPG-ova, njih 100 tisuća ima više od 55 godina, a 20 tisuća ima manje od 40 godina. S udjelom od 12,34 posto Hrvatska je nešto bolja od prosjeka, no i dalje je važno da se radi na poticanju generacijske obnove i transfera vlasništva sa starih na mlade. Poslovni

    30.09.2017. (20:56)

    Korov ili urod?

    Koliko ratara prima poticaje za – korov?

    Hrvatski poljoprivrednici ove godine obrađuju više od milijun hektara zemlje. Za različite kulture primaju i različite potpore, i to iz domaće i europske blagajne. Veličina parcele i kultura na zemlji mora biti usklađena s onom u zahtjevu. Uz to, mora biti uredna. Ako nije, potpora se umanjuje. Druge godine ako se ponovi i utvrdi nemar ili namjera – kazna se povećava. Treće godine može doći i do potpunog isključenja iz potpora. Agencija za plaćanja u poljoprivrede je prema europskoj uredbi dužna slučajnim odabirom ili nakon dojave kontrolirati pet posto površina. Brojem – oko 6,5 tisuća gospodarstava. Ostala se, uz malo sreće, mogu provući ‘ispod radara’. Nije ih malo, gotovo 100 tisuća, piše HRT.

    24.09.2017. (15:11)

    Po džepu

    Firme koje nisu bile na listi natječaja dobile su 56,5 milijuna kuna EU novca za poljoprivredu

    Europski ured za borbu protiv prijevara, koji istražuje koriste li se nezakonito sredstva EU, obaviješten je o mogućim nepravilnostima u provedbi prvog natječaja za bespovratna sredstva koja je EU odobrila Hrvatskoj u okviru mjere Ulaganja u fizičku imovinu. Naime, sredstva su dobile tvrtke koje uopće nisu bile na listi natječaja. Hrvatska bi mogla biti kažnjena uskratom budućih sredstava, a oni koji nisu prošli na natječaju najavljuju tužbe protiv države. Telegram

    18.09.2017. (08:34)

    Ministarstvo snađi se sam

    Ministar: Štete od suše i poplava u poljoprivredi milijardu kuna, država ima – 40 milijuna

    Štete u hrvatskoj poljoprivredi koja je prvo trpjela sušu, a onda poplave bit će preko milijardu kuna, a ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić kaže da država za odštete od elementarnih nepogoda ima samo 40-ak milijuna kuna. Taj se iznos očito neće puno mijenjati ni u budućnosti jer ministar poziva poljoprivrednike da osiguraju svoje usjeve jer da bi se preko fondova EU moglo pokriti do 70 posto premije osiguranja. Večernji

  • Slične vijesti

    30.04. (07:10)

    Hrvatska seljačka banka

    Država mijenja banke: Kamate za poljoprivrednike padaju s 5 na 1,5 posto

    Ministarstvo poljoprivrede, HBOR i HAMAG otvaraju uskoro novu, povoljniju liniju za kreditiranje poljoprivrednika uz kamatnu stopu od najviše 1,5 posto, što će zamijeniti dosadašnje bankovne kredite koji su išli od pet pa sve do deset posto, piše HRT povodom novog natječaja za dodjelu novca iz europskih fondova za mlade poljoprivrednike (do 40 godina stari). Može se dobiti do 50 tisuća eura, a za kredite je osigurano oko 530 milijuna kuna.

    29.04. (10:48)

    Umjetnom inteligencijom do viših prinosa i nižih troškova proizvodnje krumpira: Agrivi i Fakultet elektrotehnike i računarstva potpisali sporazum s Ministarstvom gospodarstva, poduzetništva i obrta o dodjeli 6,35 milijuna kuna bespovratnih sredstava za razvoj Agrivi SMART samoučećeg sustava koji će uz pomoć umjetne inteligencije poljoprivrednicima savjetovati koje agronomske prakse koristiti za postizanje optimalnih prinosa i povećanje profitabilnosti

    Iscrpnije...
    16.04. (09:27)

    Hranidbena omča

    Poljoprivreda: Uložili pola milijuna kuna ušteđevine, a jedva preživljavaju

    “Ja sam prvo običan fizički radnik, pa poljoprivrednik, prodavač, ekonom, menadžer s radnim vremenom 24 sata dnevno 7 dana tjedno, a to se ne vidi u financijama, uvijek smo negdje oko nule” kaže Marjan Krebs iz OPG-a Krebs iz Međimurske županije koji kaže da su on i supruga uložili 500.000 kuna ušteđevine da bi proizvodili meso i povrće, ali da ne uspijevaju jer da “kupca zanima samo cijena, nije bitno da li je to svježe ili ukusno”. Od države ne mogu dobiti poticaje jer nemaju dovoljno zemlje, kredit tkđ. ne mogu dobiti – “netko radi u firmi i ima godišnji promet na tekućem računu 40.000 kuna, njega se u banci cijeni i može dobiti kredit, a OPG sa 100.000 kuna je ‘nesiguran’ i ne može dobiti ništa” – a kod prodaje se pojavljuje i problem dostave jer je neke općine ne dozvoljavaju, neke ne znaju kako to regulirati, neke računaju 50 kuna po danu po selu, neke bi računale po dužini ulica… Slobodna Dalmacija

    01.04. (08:06)

    Vjerojatno ni jaja nisu prošla bolje od svinja...

    Ove godine prodan rekordan broj šunki

    Ove godine prodan je rekordan broj uskrsnih šunki, a nakon dugogodišnje krize svinjogojaca, proizvodnja svinja raste – premašila je milijun komada, no za ozbiljniji izvoz zapravo bi trebala biti barem trostruko veća. Domaća šunka je trenutno u procesu europske zaštite koju već imaju slavonski kulen i čvarci. HRT

    22.03. (11:29)

    Pa kad sade drozu...

    Hektar zemljišta u Nizozemskoj 22 puta skuplji nego u Hrvatskoj

    Najviša prosječna cijena hektara obradive zemlje u Europskoj uniji 2016. godine bila je u Nizozemskoj, gotovo 63.000 eura, dok je u Hrvatskoj u prosjeku iznosila 2.809 eura, što znači da je u Nizozemskoj 22 puta veća, podaci su Eurostata (ovdje izvještaj, mali, na 3 stranice PDF-a). Najjeftiniji hektar obradive zemlje bio je u Rumunjskoj – 1.958 eura. Kad se gleda po regijama, najskuplji hektar bio je 2016. u talijanskoj Liguriji, u prosjeku 108.000 eura po hektaru, a najjeftiniji u jugozapadnoj regiji Bugarske – 1.165 eura. Poslovni

    06.01. (07:59)

    Green green grass of Cro

    U Hrvatskoj se obrađuje 1,5 milijuna hektara poljoprivrednih površina, trećina su travnjaci

    Pretprošle je godine u Hrvatskoj korišteno 1,56 milijuna hektara poljoprivrednih površina, od čega je na oranice i vrtove otpadalo 895 tisuća hektara (57,2%), a na trajne travnjake 597 tisuća hektara (38,1%). Pod trajnim nasadima, koji uključuju voćnjake, vinograde, maslinike, rasadnike i košaračku vrbu, bilo je 72 tisuće hektara. Podaci Državnog zavoda za statistiku kažu da je 2016. bilo 10,4 milijuna komada peradi (20 posto manje nego 2013. godine), svinja je bilo 945 tisuća (opet 20 posto manje), a goveda 419 tisuća grla (7,5 posto manje nego 2013.). Slobodna Dalmacija

    13.11.2017. (13:25)

    Ljubav nije na selu

    Bivši ministar: Zakoni će imati negativne učinke na naše OPG-ove

    “Ministar poljoprivrede, Tomislav Tolušić, najavio je cijeli set zakona koji će smanjiti brojne administrativne prepreke OPG-ima. Taj zakon i Zakon o nepoštenoj trgovačkoj praksi su tek sada pred usvajanjem, a u završnoj fazi pripreme je Zakon o hrvatskoj poljoprivrednoj komori. Svi navedeni zakoni sadržajno su značajno različiti od onoga što su mali poljoprivredni proizvođači predlagali i očekivali te ne nude nadu da će pomoći da se ljudi zadrže na selu. A svaki od njih nameće brojne nove obveze i troškove, što čini težim i trenutno težak položaj poljoprivrednih gospodarstava”, komentira prijedloge zakona Tomislav Panenić za Agrobiz.

    23.10.2017. (12:14)

    Na mladima polja ostaju

    Hrvatska bolja od prosjeka EU
 po udjelu mladih u agraru

    Suočena sa sve većim napuštanjem sela, Europa mora osigurati investicije i provoditi politiku kojom će poljoprivredu učiniti privlačnijom, posebno mladim ljudima. Tako je tek šest posto EU poljoprivrednika mlađe od 35 godina, dok ih je 56 posto starije od 55 godina. U Hrvatskoj od 162 tisuće nositelja OPG-ova, njih 100 tisuća ima više od 55 godina, a 20 tisuća ima manje od 40 godina. S udjelom od 12,34 posto Hrvatska je nešto bolja od prosjeka, no i dalje je važno da se radi na poticanju generacijske obnove i transfera vlasništva sa starih na mlade. Poslovni

    30.09.2017. (20:56)

    Korov ili urod?

    Koliko ratara prima poticaje za – korov?

    Hrvatski poljoprivrednici ove godine obrađuju više od milijun hektara zemlje. Za različite kulture primaju i različite potpore, i to iz domaće i europske blagajne. Veličina parcele i kultura na zemlji mora biti usklađena s onom u zahtjevu. Uz to, mora biti uredna. Ako nije, potpora se umanjuje. Druge godine ako se ponovi i utvrdi nemar ili namjera – kazna se povećava. Treće godine može doći i do potpunog isključenja iz potpora. Agencija za plaćanja u poljoprivrede je prema europskoj uredbi dužna slučajnim odabirom ili nakon dojave kontrolirati pet posto površina. Brojem – oko 6,5 tisuća gospodarstava. Ostala se, uz malo sreće, mogu provući ‘ispod radara’. Nije ih malo, gotovo 100 tisuća, piše HRT.

    24.09.2017. (15:11)

    Po džepu

    Firme koje nisu bile na listi natječaja dobile su 56,5 milijuna kuna EU novca za poljoprivredu

    Europski ured za borbu protiv prijevara, koji istražuje koriste li se nezakonito sredstva EU, obaviješten je o mogućim nepravilnostima u provedbi prvog natječaja za bespovratna sredstva koja je EU odobrila Hrvatskoj u okviru mjere Ulaganja u fizičku imovinu. Naime, sredstva su dobile tvrtke koje uopće nisu bile na listi natječaja. Hrvatska bi mogla biti kažnjena uskratom budućih sredstava, a oni koji nisu prošli na natječaju najavljuju tužbe protiv države. Telegram