• 11.01.2017. (10:10)

    Um oštar kao vjetar

    Jergović: Sibirska zima je tu da nas podsjeti da nam Rusija diše za vratom

    “Hladnoća je jedna od posljednjih nesumnjivih i neoborivih činjenica na koju početkom godine možemo računati. A onda, dobro je i to što nas je priroda svojim hirom, ili stilskom hiperbolom, pretjerivanjem, vratila u ritam kalendara. Vratila nas je našem ljudskom prapočelu, diktaturi godišnjih doba, vremenu u kojem se zna kada je čemu vrijeme. S te strane ove su hladnoće apel za povratak razumu. I činjenicama koje jednako lako stižu do pameti svakog od ljudi”, piše Miljenko Jergović.

  • Slične vijesti

    13.03. (11:13)

    'Svatko ima svoje Sirijce i Afganistance'

    Jergović: Demografiju pogoni snaga kulture, a ne broj porođaja

    “Svatko je nečiji Sirijac i Afganistanac. Trenutno, Hrvati su irski Sirijci i Afganistanci. Irci s tom činjenicom nemaju naročitih problema. Njihova kultura je naprosto toliko vitalna da mogu prihvaćati, asimilirati, mijenjati se… A današnji Sirijci i Afganistanci, koji se preko Hrvatske očajnički pokušavaju dokopati Zapada zapravo su isto ono što su prije trideset, pedeset ili sedamdeset godina ovoj zemlji bili Bosanci… Neće izumrijeti one zajednice čije žene budu nedovoljno rađale nego će izumrijeti oni čija kultura ne iskaže vitalitet, sposobnost asimiliranja drugih, koliko i sposobnost vlastitog preobražaja”, piše Miljenko Jergović na blogu.

    07.03. (14:30)

    Falus nota

    Jergović: Pitanje banana u hrvatskoj tradiciji i suvremenosti

    “Banane su kao nafta, samo ljepše i pitomije. I zbog nečeg – šaljivije. Nije to samo zbog Tarzana i majmunskih konotacija. Banana je zbog svoga specifičnog oblika i erotski simbol. Usto, ona je savršeno vajarsko djelo prirode. Njezinu grafičku upečatljivost i žutu ljepotu ovjekovječio je Andy Warhol. Nije lako zemlji čiji političari ni u dva po ponoći ne znaju što bi rekli o bananama”, piše Miljenko Jergović na blogu, inspiriran provalom smijeha zastupnika u Saboru.

    25.02. (12:30)

    Sport i razonoda

    Jergović: Pobjednici pobjeđuju, a poraženi pišu povijest

    “Pobjednici ne pišu povijest, oni imaju važnijeg posla. A i povijest se opire logici i diktatu pobjede. U njezinom je pra-razlogu potreba da se iznese pripovijest o velikom stradanju, o porazu. U tome su slični povijest i književnost: prva svjedoči kolektivnim, druga ličnim i privatnim porazima. Iz potrebe, ili iz imperativa, pobjednika da pišu nekakvu svoju povijest ili, ne daj Bože, književnost, nastaje uglavnom isto – propaganda”, piše Miljenko Jergović o knjizi Čedomira Višnjića Vreme sporta i razonode.

    11.02. (17:30)

    Knjižni kutak

    Jergović: Smoje i gorko smiješna oda životu

    “On nije izmišljao, nego je osluškivao svijet i bilježio. Zapisivao je ono što su govorili ljudi i o čemu su razmišljali psi, stvarajući tako gorko-smiješnu odu životu u svijetu što ga je, u to nije bilo baš nikakve sumnje, dragi Bog stvorio s nekom jasnom namjerom. I sada se ljudi zlopate s tom Njegovom namjerom, i na Boga se ljute više nego što se Bogu mole. A onda se, na svoju sramotu, svijet odrekao svoga stvoritelja. Dalmatinski svijet odrekao se Miljenka Smoje”, piše Miljenko Jergović na blogu o knjizi Judi i beštije.

    06.02. (15:40)

    Osma rupa na otoku

    Jergović: Da je kulture, ‘Osmog povjerenika’ bi vidjelo pola milijuna ljudi

    “Salajev Osmi povjereni molski je film, tužna, predsmrtna pjesma, puna čiste vedrine… Jedan od tužnijih hrvatskih filmova u posljednjih tridesetak godina. Na barem tri mjesta umalo što me infarkt nije strefio od zora i truda da se ne rasplačem… Kada bi postojali ozbiljni televizijski programi iz kulture i kada bi doista bilo kulturnih rubrika u novinama, ali i kada bi u Hrvatskoj postojala kina, ‘Osmog povjerenika’ vidjelo bi pola milijuna ljudi, iz čega se onda razvilo razumijevanje i njegova alegorijskog sloja”, piše Miljenko Jergović o novom filmu Ivana Salaja prema romanu Renata Baretića. Još se stigne – i dalje igra u kinima.

    06.02. (09:50)

    [zubo]

    Jergović: Van Gogh i zlatna zahodska školjka po imenu America

    “Običaj je da po useljenju novi stanari Bijele kuće mijenjaju slike na zidovima. Melanija je od Muzeja Guggenheim na posudbu zatražila sliku ‘Osnježeni krajolik’, Vincenta van Gogha. Kustosica Nancy Spector je Melaniji i njezinom mužu ponudila djelo America, velikoga Maurizia Cattelana. Skulptura zapravo prikazuje jednu divnu zahodsku školjku, izlivenu u suhome zlatu”, piše Miljenko Jergović na blogu.

    29.01. (15:45)

    Out of business

    Jergović: Gdje su nestali Kinezi?

    Malo nakon rata, ima tome već dvadeset i koju godinu, Kinezi su zašli na Balkan, a onda su, nekoliko godina prije velike svjetske ekonomske krize iz 2008., polako počeli nestajati. Nije ih više bilo u Sarajevu, utanjili su i u Beogradu, klisnuli su iz Dubrovnika, nema ih u Zagrebu, otišli su čak i iz Slovenije. Ostali su još samo oni koji drže tih nekoliko kineskih restorana. Što se mene tiče, nestanak Kineza bio je zlokobniji znak od svih mogućih snižavanja kreditnih rejtinga. Moglo bi to značiti da smo tako besperspektivni da više ni Kinezi tu ne vide kruha, piše Miljenko Jergović na svom blogu.

    19.12.2017. (09:20)

    Pomoć s poklonima

    Jergović: U što se utjelovi Isus Krist – u knjigu ili u germknedlu?

    “Oni koji su u ovo predblagdansko doba – dok pokraj nas idu kolone bezbožnika što će za koji čas proždrijeti Nerođenog u obliku kobasice i germknedle – skloni vjerovati meni, evo nekoliko preporuka za darivanje bližnjih. Nonfikcionaloni roman Javiera Cercasa ‘Prevarant’ sveprožimajuća je knjiga o katalonsko-španjolskoj tranzicijskoj i povijesnoj traumi. Manu Larcenet: ‘Brodeckov izvještaj’ raskošni je strip album, priča o mržnji i strepnji, o isusovskoj samoći i neprihvaćenosti. Mirko Kovač, Izabrana djela u dvanaest knjiga”, piše Miljenko Jergović na blogu.

    12.11.2017. (19:47)

    Rukavica je bačena

    Postnikov: Promjena ličnog opusa Jergovića i Tomića

    “Književna teorija poznaje taj fenomen kada nekadašnji pisci s perspektivom postanu pisci s retrospektivom: riječ je o promjeni ličnog opusa. Šta da se radi: nekada su morali ‘otklanjati pogled’, sada moraju misliti na ugled. Nekada su se tješili da javnost ionako ‘ne želi ništa da zna’, sada vjeruju da javnost prvenstveno žudi doznati kako su joj baš oni do jučer lagali. Nekada su ignorirali medijske margine; sada su, evo, završili na margini zbivanja. Tumače nam kako ‘dobri pisci imaju tu po sebe uglavnom vrlo neugodnu sposobnost da nehotice pretkazuju budućnost’. Jer tako to, naime, rade dobri pisci: oni imaju tu po sebe uglavnom vrlo neugodnu sposobnost da hotimice prekrajaju prošlost”, piše Boris Postnikov, komentirajući kako su Ante Tomić i Miljenko Jergović šutjeli o obitelji Todorić, da bi sad s propašću Agrokora odjednom o njima počeli pisati. Novosti

    10.11.2017. (10:32)

    Šaptom pade

    Jergović: Kraj Nagrade V.B.Z.-a

    “Na kraju je kao kolateralna i nikom naročito važna žrtva afere Agrokor, šaptom pala Nagrada V.B.Z.-a. Meni je, pak, pao kamen sa srca, jer je, nadam se, napokon dovršen taj višegodišnji ceremonijal suočavanja sa sve novijim i novijim posljedicama moje gluposti”, piše Miljenko Jergović.

  • Slične vijesti

    13.03. (11:13)

    'Svatko ima svoje Sirijce i Afganistance'

    Jergović: Demografiju pogoni snaga kulture, a ne broj porođaja

    “Svatko je nečiji Sirijac i Afganistanac. Trenutno, Hrvati su irski Sirijci i Afganistanci. Irci s tom činjenicom nemaju naročitih problema. Njihova kultura je naprosto toliko vitalna da mogu prihvaćati, asimilirati, mijenjati se… A današnji Sirijci i Afganistanci, koji se preko Hrvatske očajnički pokušavaju dokopati Zapada zapravo su isto ono što su prije trideset, pedeset ili sedamdeset godina ovoj zemlji bili Bosanci… Neće izumrijeti one zajednice čije žene budu nedovoljno rađale nego će izumrijeti oni čija kultura ne iskaže vitalitet, sposobnost asimiliranja drugih, koliko i sposobnost vlastitog preobražaja”, piše Miljenko Jergović na blogu.

    07.03. (14:30)

    Falus nota

    Jergović: Pitanje banana u hrvatskoj tradiciji i suvremenosti

    “Banane su kao nafta, samo ljepše i pitomije. I zbog nečeg – šaljivije. Nije to samo zbog Tarzana i majmunskih konotacija. Banana je zbog svoga specifičnog oblika i erotski simbol. Usto, ona je savršeno vajarsko djelo prirode. Njezinu grafičku upečatljivost i žutu ljepotu ovjekovječio je Andy Warhol. Nije lako zemlji čiji političari ni u dva po ponoći ne znaju što bi rekli o bananama”, piše Miljenko Jergović na blogu, inspiriran provalom smijeha zastupnika u Saboru.

    27.02. (14:53)

    Miljenko Jergović 28. veljače u 19 sati u kinu Europa predstavlja roman ‘Nezemaljski izraz njegovih ruku’

    Iscrpnije...
    25.02. (12:30)

    Sport i razonoda

    Jergović: Pobjednici pobjeđuju, a poraženi pišu povijest

    “Pobjednici ne pišu povijest, oni imaju važnijeg posla. A i povijest se opire logici i diktatu pobjede. U njezinom je pra-razlogu potreba da se iznese pripovijest o velikom stradanju, o porazu. U tome su slični povijest i književnost: prva svjedoči kolektivnim, druga ličnim i privatnim porazima. Iz potrebe, ili iz imperativa, pobjednika da pišu nekakvu svoju povijest ili, ne daj Bože, književnost, nastaje uglavnom isto – propaganda”, piše Miljenko Jergović o knjizi Čedomira Višnjića Vreme sporta i razonode.

    11.02. (17:30)

    Knjižni kutak

    Jergović: Smoje i gorko smiješna oda životu

    “On nije izmišljao, nego je osluškivao svijet i bilježio. Zapisivao je ono što su govorili ljudi i o čemu su razmišljali psi, stvarajući tako gorko-smiješnu odu životu u svijetu što ga je, u to nije bilo baš nikakve sumnje, dragi Bog stvorio s nekom jasnom namjerom. I sada se ljudi zlopate s tom Njegovom namjerom, i na Boga se ljute više nego što se Bogu mole. A onda se, na svoju sramotu, svijet odrekao svoga stvoritelja. Dalmatinski svijet odrekao se Miljenka Smoje”, piše Miljenko Jergović na blogu o knjizi Judi i beštije.

    06.02. (15:40)

    Osma rupa na otoku

    Jergović: Da je kulture, ‘Osmog povjerenika’ bi vidjelo pola milijuna ljudi

    “Salajev Osmi povjereni molski je film, tužna, predsmrtna pjesma, puna čiste vedrine… Jedan od tužnijih hrvatskih filmova u posljednjih tridesetak godina. Na barem tri mjesta umalo što me infarkt nije strefio od zora i truda da se ne rasplačem… Kada bi postojali ozbiljni televizijski programi iz kulture i kada bi doista bilo kulturnih rubrika u novinama, ali i kada bi u Hrvatskoj postojala kina, ‘Osmog povjerenika’ vidjelo bi pola milijuna ljudi, iz čega se onda razvilo razumijevanje i njegova alegorijskog sloja”, piše Miljenko Jergović o novom filmu Ivana Salaja prema romanu Renata Baretića. Još se stigne – i dalje igra u kinima.

    06.02. (09:50)

    [zubo]

    Jergović: Van Gogh i zlatna zahodska školjka po imenu America

    “Običaj je da po useljenju novi stanari Bijele kuće mijenjaju slike na zidovima. Melanija je od Muzeja Guggenheim na posudbu zatražila sliku ‘Osnježeni krajolik’, Vincenta van Gogha. Kustosica Nancy Spector je Melaniji i njezinom mužu ponudila djelo America, velikoga Maurizia Cattelana. Skulptura zapravo prikazuje jednu divnu zahodsku školjku, izlivenu u suhome zlatu”, piše Miljenko Jergović na blogu.

    29.01. (15:45)

    Out of business

    Jergović: Gdje su nestali Kinezi?

    Malo nakon rata, ima tome već dvadeset i koju godinu, Kinezi su zašli na Balkan, a onda su, nekoliko godina prije velike svjetske ekonomske krize iz 2008., polako počeli nestajati. Nije ih više bilo u Sarajevu, utanjili su i u Beogradu, klisnuli su iz Dubrovnika, nema ih u Zagrebu, otišli su čak i iz Slovenije. Ostali su još samo oni koji drže tih nekoliko kineskih restorana. Što se mene tiče, nestanak Kineza bio je zlokobniji znak od svih mogućih snižavanja kreditnih rejtinga. Moglo bi to značiti da smo tako besperspektivni da više ni Kinezi tu ne vide kruha, piše Miljenko Jergović na svom blogu.

    19.12.2017. (09:20)

    Pomoć s poklonima

    Jergović: U što se utjelovi Isus Krist – u knjigu ili u germknedlu?

    “Oni koji su u ovo predblagdansko doba – dok pokraj nas idu kolone bezbožnika što će za koji čas proždrijeti Nerođenog u obliku kobasice i germknedle – skloni vjerovati meni, evo nekoliko preporuka za darivanje bližnjih. Nonfikcionaloni roman Javiera Cercasa ‘Prevarant’ sveprožimajuća je knjiga o katalonsko-španjolskoj tranzicijskoj i povijesnoj traumi. Manu Larcenet: ‘Brodeckov izvještaj’ raskošni je strip album, priča o mržnji i strepnji, o isusovskoj samoći i neprihvaćenosti. Mirko Kovač, Izabrana djela u dvanaest knjiga”, piše Miljenko Jergović na blogu.

    12.11.2017. (19:47)

    Rukavica je bačena

    Postnikov: Promjena ličnog opusa Jergovića i Tomića

    “Književna teorija poznaje taj fenomen kada nekadašnji pisci s perspektivom postanu pisci s retrospektivom: riječ je o promjeni ličnog opusa. Šta da se radi: nekada su morali ‘otklanjati pogled’, sada moraju misliti na ugled. Nekada su se tješili da javnost ionako ‘ne želi ništa da zna’, sada vjeruju da javnost prvenstveno žudi doznati kako su joj baš oni do jučer lagali. Nekada su ignorirali medijske margine; sada su, evo, završili na margini zbivanja. Tumače nam kako ‘dobri pisci imaju tu po sebe uglavnom vrlo neugodnu sposobnost da nehotice pretkazuju budućnost’. Jer tako to, naime, rade dobri pisci: oni imaju tu po sebe uglavnom vrlo neugodnu sposobnost da hotimice prekrajaju prošlost”, piše Boris Postnikov, komentirajući kako su Ante Tomić i Miljenko Jergović šutjeli o obitelji Todorić, da bi sad s propašću Agrokora odjednom o njima počeli pisati. Novosti