• 09.08.2017. (11:09)

    Gmosos

    Kanada: Prodaje se prva GMO riba

    Kanadski supermarketi počeli su prvi u svijetu prodavati genetski modificiranu ribu i dosad su prodali oko pet tona genetski modificiranih lososa za oko 15 kuna po kilogramu. Riječ je o ribi proizvođača AquaBounty Technologies čiji hibridni atlantski losos ima gen Chinook lososa i sjevernog živorodca, a nova riba raste dvostruko brže od atlantskog lososa pa veličinu odrasle ribe dosegne za 18 mjeseci, potrebno joj je 75% manje hrane i uzrokuje ispuštanje manje ugljičnog dioksida. Tvrtka kaže da je riba sterilna i da se uzgaja isključivo u uzgajalištima na kopnu. Trenutno se u svijetu radi na razvoju 30 drugih vrsta genetski modificiranih riba te na GM kravama, kokošima i svinjama. Guardian

  • Slične vijesti

    07.02. (11:09)

    Hoće li kokoška imati 4 batka?!?

    Novi zakon o GMO-u u Hrvatskoj – problemi ili ne?

    “Po nalogu EU-a čiji se birokrati nalaze pod nadzorom američkih korporacija u stvari legalizirate uvođenje GMO-a” rekao je zastupnik Živog zida Branimir Bunjac u Saboru na glasanju o izmjenama zakona o GMO-u te dodao da bi Hrvatska, osim GMO uzgoja, trebala zabraniti i uvoz GMO hrane jer već ima 400 GMO proizvoda na policama hrvatskih trgovina. SDP-ov Bojan Glavašević (SDP podržao HDZ po ovom pitanju) odgovara “uvoz GMO-a u Hrvatsku imamo već godinama, ta se hrana nadzire i kontrolira, i ništa se ovim izmjenama zakona po tom pitanju nije promijenilo”, a prilagodba pravilima EU znači da svaka država članica sama za sebe odlučuje o ovome. Po novim pravilima, GMO-a u hrani smije biti najviše 0,9%, dok su usjevi kod nas i dalje zabranjeni. Znanstvenici kažu da se čovjek unatrag deset tisuća godina, koliko se bavi poljoprivredom, bavi i genetskom modifikacijom hrane. Novi list

    06.02. (10:17)

    Novi zakon

    Pušta li Hrvatska GMO na svoj teritorij?

    Prije nekoliko dana 90 zastupnika u Saboru podržalo je izmjene Zakona o GMO-u. Europska direktiva s kojom se usklađivao zakon po prvi put državama članicama omogućava da samostalno i neovisno o Bruxellesu ograničavaju ili zabranjuju GMO na svom teritoriju. Mi smo si izmjenama zakona samo osigurali da nas nitko ne može prisiliti da omogućimo pristup GMO-u, poručuju SDP i HDZ koji su podržali zakon. T-Portal

    17.11.2017. (15:20)

    Suprotno mišljenje

    Švicarci: Prelazak na organsku hranu bio bi katastrofa, pravo rješenje je GMO

    Potpuni prelazak ljudi na organsku prehranu praktički je neizvediv jer je za organsku proizvodnju potrebno značajno više poljoprivrednog zemljišta (oko 40 %), budući da je urod po jedinici površine manji, pokazuje istraživanje znanstvenika iz Instituta za istraživanje organske poljoprivrede u Švicarskoj objavljeno u Natureu. Osim toga, odbacivanje umjetnih dušičnih gnojiva vodilo bi do manjka nutrijenata čak i kada bi se povećao uzgoj mahunarki bogatih dušikovim spojevima. Autori procjenjuju da ćemo do 2050. godine, proizvodnju hrane trebati povećati za nekih 50 % jer će na Zemlji živjeti oko 9 milijardi ljudi. Index

    28.03.2017. (11:36)

    Ne bi se htjeli miješati

    16 država članica EU glasovalo protiv GMO-a, Hrvatska suzdržana

    Na glasovanju Stalnog odbora za biljke, životinje, hranu i životinjsku hranu u Bruxellesu, prijedlog Europske komisije o autorizaciji dvije nove GMO sorte kukuruza (Bt11 Syngenta i 1507 Dupont Pioneer) i reautorizaciji postojećeg GMO sjemena Mon 810 (Monsanto) za uzgoj na području Europske unije, te odobrenju uvoza niza genetski modificiranih sorti kukuruza za uporabu u hrani i stočnoj hrani, nije uspio prikupiti kvalificiranu većinu država članica, zbog čega će konačnu odluku imati Komisija, navodi se u priopćenju Ureda eurozastupnika Davora Škrleca. 16 država članica glasovalo PROTIV, predstavljajući 47.27% populacije EU-a, Hrvatska je u oba slučaja bila među suzdržanima. T-Portal, EU business

    29.11.2016. (13:54)

    Otvoreni za napredak

    GM biljke: korist ili katastrofa?

    Tradicionalne metode uzgoja riže bile su neuspješne za proizvodnju usjeva s visokom koncentracijom vitamina A čiji nedostatak uzrokuje djelomičnu ili potpunu sljepoću kod pola milijuna djece svake godine, pogotovo u tropima. Odgovor za to mogla bi biti genetski modificirana riža. Drugi primjer koristi GM-a je pamuk, u koji su znanstvenici ugradili gen koji ga štiti od insekata. Biologija.com

    30.10.2016. (12:30)

    Skuplje, a lošije

    GMO hrana nije ispunila vlastita očekivanja

    Dok je Europa to odbila, SAD i Kanada široko su prihvatile proizvodnju GMO hrane prije 20 godina i danas velik postotak usjeva kukuruza, soje i pamuka čini upravo GMO sjeme. No zdravstvena pitanja o sigurnosti hrane nastranu, GMO hrana nije ispunila ciljeve koje je sama proklamirala – veći prinosi uz smanjenu uporabu herbicida. Ne samo da zapadna Europa i dalje ima veće prinose od SAD-a i Kanade nego je uporaba herbicida uz GMO u konstantnom porastu; stoga ako GMO hrana nije štetna sama po sebi, tretirana je s više kemikalija – koje su se koristile u ratovima kao bioružje, piše NY Times.

    04.10.2016. (14:03)

    Sigurni, zasad

    Europska komisija će odobriti uzgoj tri GM kukuruza, teritorij Hrvatske izuzet

    Europska komisija dat će tri odobrenja za uzgoj GMO kukuruza i dva odobrenja za prodaju proizvoda koji sadrže genetski modificirani kukuruz i pamuk. “Dozvole za uzgoj neće vrijediti za teritorij Republike Hrvatske jer se ona po tom EU zakonu ima pravo izuzeti iz odobrenja. Vlada samo mora na vrijeme koristiti tu mogućnost“ kaže europarlamentarka Biljana Borzan. Monitor

    15.09.2016. (09:55)

    Smjer nepoznat

    Slijedi li kraj ili jačanje GMO-a nakon što je Bayer preuzeo Monsanto?

    Iako dio medija tvrdi da će Monsanto gurnuti Bayer dublje u svijet GMO-a, interesantno je da je upravo Njemačka objavila kako je ideja o TTiP-u propala, a kamen smutnje u pregovorima, između ostalog, ticao se upravo ulaska GMO proizvoda na europsko tržište. Stoji li iza upornosti Bayera zapravo njemačka politika koja nastoji staviti pod kontrolu napredovanje genetski modificirane hrane ili tek želja Bayera za dominacijom, veliko je pitanje na koje ćemo dobiti odgovor tek u idućim desetljećima. Večernji

    19.08.2016. (22:01)

    Nepopularno mišljenje

    Vodeći hrvatski molekularni biolozi: Mi smo za GMO!

    Sve ankete javnog mnijenja pokazuju kako se oko 70 posto građana Hrvatske protivi GMO-u. No, genetičko inženjerstvo jedini je način da se unatoč klimatskim promjenama osigura dovoljno hrane za čovječanstvo do 2050., kad će na svijetu živjeti 9 milijardi ljudi.“Nobelovci svojim znanstvenim autoritetom žele ukazati da Greenpeaceove kampanje protiv genetičkog inženjerstva, u pravilu temeljene na svjesnom pretjerivanju pa i plašenju javnosti, pridonose nepovjerenju prema znanstvenicima i tehnološkom napretku općenito”, kaže prof. Nenad Malenica s PMF-a. S njegovim tvrdnjama se slažu i njegove kolege s biološkog odsjeka PMF-a, piše Jutarnji.

    16.08.2016. (18:32)

    Ako neće milom

    Bayer spreman i na neprijateljsko preuzimanje Monsanta

    Odbije li Monsanto Bayerovu “prijateljsku” ponudu za preuzimanje, mogao bi doživjeti i neprijateljsku. Američki proizvođač sjemena i pesticida za GMO uzgoj već je odbio dvije ponude njemačkog kemijskog diva, posljednju od 64 milijarde dolara, a u “idućih tjedana izvršni direktor Werner Baumann odlučit će je li prijateljsko spajanje još moguće ili Bayer mora odabrati alternativni put”, kako pišu njemački mediji. Baumann se nada kreirati globalnog giganta, agrokemijsku kompaniju čiji bi prihodi trebali dosezati 25 milijardi dolara. T-Portal

  • Slične vijesti

    07.02. (11:09)

    Hoće li kokoška imati 4 batka?!?

    Novi zakon o GMO-u u Hrvatskoj – problemi ili ne?

    “Po nalogu EU-a čiji se birokrati nalaze pod nadzorom američkih korporacija u stvari legalizirate uvođenje GMO-a” rekao je zastupnik Živog zida Branimir Bunjac u Saboru na glasanju o izmjenama zakona o GMO-u te dodao da bi Hrvatska, osim GMO uzgoja, trebala zabraniti i uvoz GMO hrane jer već ima 400 GMO proizvoda na policama hrvatskih trgovina. SDP-ov Bojan Glavašević (SDP podržao HDZ po ovom pitanju) odgovara “uvoz GMO-a u Hrvatsku imamo već godinama, ta se hrana nadzire i kontrolira, i ništa se ovim izmjenama zakona po tom pitanju nije promijenilo”, a prilagodba pravilima EU znači da svaka država članica sama za sebe odlučuje o ovome. Po novim pravilima, GMO-a u hrani smije biti najviše 0,9%, dok su usjevi kod nas i dalje zabranjeni. Znanstvenici kažu da se čovjek unatrag deset tisuća godina, koliko se bavi poljoprivredom, bavi i genetskom modifikacijom hrane. Novi list

    06.02. (10:17)

    Novi zakon

    Pušta li Hrvatska GMO na svoj teritorij?

    Prije nekoliko dana 90 zastupnika u Saboru podržalo je izmjene Zakona o GMO-u. Europska direktiva s kojom se usklađivao zakon po prvi put državama članicama omogućava da samostalno i neovisno o Bruxellesu ograničavaju ili zabranjuju GMO na svom teritoriju. Mi smo si izmjenama zakona samo osigurali da nas nitko ne može prisiliti da omogućimo pristup GMO-u, poručuju SDP i HDZ koji su podržali zakon. T-Portal

    17.11.2017. (15:20)

    Suprotno mišljenje

    Švicarci: Prelazak na organsku hranu bio bi katastrofa, pravo rješenje je GMO

    Potpuni prelazak ljudi na organsku prehranu praktički je neizvediv jer je za organsku proizvodnju potrebno značajno više poljoprivrednog zemljišta (oko 40 %), budući da je urod po jedinici površine manji, pokazuje istraživanje znanstvenika iz Instituta za istraživanje organske poljoprivrede u Švicarskoj objavljeno u Natureu. Osim toga, odbacivanje umjetnih dušičnih gnojiva vodilo bi do manjka nutrijenata čak i kada bi se povećao uzgoj mahunarki bogatih dušikovim spojevima. Autori procjenjuju da ćemo do 2050. godine, proizvodnju hrane trebati povećati za nekih 50 % jer će na Zemlji živjeti oko 9 milijardi ljudi. Index

    28.03.2017. (11:36)

    Ne bi se htjeli miješati

    16 država članica EU glasovalo protiv GMO-a, Hrvatska suzdržana

    Na glasovanju Stalnog odbora za biljke, životinje, hranu i životinjsku hranu u Bruxellesu, prijedlog Europske komisije o autorizaciji dvije nove GMO sorte kukuruza (Bt11 Syngenta i 1507 Dupont Pioneer) i reautorizaciji postojećeg GMO sjemena Mon 810 (Monsanto) za uzgoj na području Europske unije, te odobrenju uvoza niza genetski modificiranih sorti kukuruza za uporabu u hrani i stočnoj hrani, nije uspio prikupiti kvalificiranu većinu država članica, zbog čega će konačnu odluku imati Komisija, navodi se u priopćenju Ureda eurozastupnika Davora Škrleca. 16 država članica glasovalo PROTIV, predstavljajući 47.27% populacije EU-a, Hrvatska je u oba slučaja bila među suzdržanima. T-Portal, EU business

    29.11.2016. (13:54)

    Otvoreni za napredak

    GM biljke: korist ili katastrofa?

    Tradicionalne metode uzgoja riže bile su neuspješne za proizvodnju usjeva s visokom koncentracijom vitamina A čiji nedostatak uzrokuje djelomičnu ili potpunu sljepoću kod pola milijuna djece svake godine, pogotovo u tropima. Odgovor za to mogla bi biti genetski modificirana riža. Drugi primjer koristi GM-a je pamuk, u koji su znanstvenici ugradili gen koji ga štiti od insekata. Biologija.com

    30.10.2016. (12:30)

    Skuplje, a lošije

    GMO hrana nije ispunila vlastita očekivanja

    Dok je Europa to odbila, SAD i Kanada široko su prihvatile proizvodnju GMO hrane prije 20 godina i danas velik postotak usjeva kukuruza, soje i pamuka čini upravo GMO sjeme. No zdravstvena pitanja o sigurnosti hrane nastranu, GMO hrana nije ispunila ciljeve koje je sama proklamirala – veći prinosi uz smanjenu uporabu herbicida. Ne samo da zapadna Europa i dalje ima veće prinose od SAD-a i Kanade nego je uporaba herbicida uz GMO u konstantnom porastu; stoga ako GMO hrana nije štetna sama po sebi, tretirana je s više kemikalija – koje su se koristile u ratovima kao bioružje, piše NY Times.

    04.10.2016. (14:03)

    Sigurni, zasad

    Europska komisija će odobriti uzgoj tri GM kukuruza, teritorij Hrvatske izuzet

    Europska komisija dat će tri odobrenja za uzgoj GMO kukuruza i dva odobrenja za prodaju proizvoda koji sadrže genetski modificirani kukuruz i pamuk. “Dozvole za uzgoj neće vrijediti za teritorij Republike Hrvatske jer se ona po tom EU zakonu ima pravo izuzeti iz odobrenja. Vlada samo mora na vrijeme koristiti tu mogućnost“ kaže europarlamentarka Biljana Borzan. Monitor