Kineske željeznice žele graditi vlakove na principu magnetske levitacije koji mogu voziti brzinom do 600 kilometara na sat. Prvo će izgraditi testnu dionicu od 5 km i vlak koji dostiže brzinu od 200 kilometara na sat. Ukupna ulaganja u projekt iznosit će 476 milijuna dolara. Večernji, China Daily
Mreža kineskih željeznica za velike brzine dosegnula je duljinu od oko 45.000 kilometara i najduža je na svijetu. U redovnom prometu brzi vlakovi postižu brzine do 350 km/h. Kina je nedavno postigla 453 km/h s modelom CR450, postavljajući novi brzinski rekord za konvencionalna željeznička vozila. Znanstvenici sa Sveučilišta Tsinghua razvili su novi mehanički senzor za povećanje sigurnosti željezničke mreže velikih brzina. Senzor se temelji na tehnikama razvijenim tijekom razvoja hipersoničnog oružja.
Kako objašnjavaju istraživači, za sigurnost je bitno brzo otkriti deformacije tračnica ili kotača. Novi senzor u obliku prstena, koji je tanak poput lista papira, pričvršćen je na stijenku kotača vlakova. Tako može izmjeriti stanje komponenti s točnošću koja dosad nije postignuta i detektirati i najmanje promjene. Kao rezultat toga, sve opasnosti koje bi mogle dovesti do iskakanja vlaka iz tračnica mogu se otkriti u ranoj fazi. Prema znanstvenicima, to značajno povećava sigurnost i može pomoći da prvi vlakovi uskoro postignu brzine od 400 km/h u redovnom prometu. Revija HAK
Trainline – platforma za pronalazak povoljnih karti za putovanja autobusom ili vlakom
Novi “Nightjet”: u spavaćim kolima od Berlina do Pariza
Mladi od 18 godina mogu mjesec dana besplatno putovati vlakom po Europi
Sve veća konkurencija smanjuje udio HŽ Carga u prijevozu tereta željeznicom. Država tvrtku po drugi put pokušava privatizirati. Na domaćem tržištu prijevoznika u željezničkom teretnom prijevozu ne nedostaje. Prema podacima HAKOM-a, lani je u Hrvatskoj djelovalo 17 teretnih željezničkih prijevoznika. Nacionalni prijevoznik, od liberalizacije tržišta, gubio je dio kolača i zbog činjenice da su novi igrači na tržište ulazili s boljim voznim parkom, odnosno kvalitetnijim vagonima za prijevoz tereta, kao i snažnijim lokomotivama. Pokušali su ga prodati 2014. Rumunjima, ali posao je propao jer je vlasnik bio uhićen zbog korupcije. Faktograf
Do zagrebačke zračne luke ići će se vlakom, za pripremu i gradnju trebat će par godina
U nekim državama, poput Njemačke, željaznička mreže je odlično razvijena, a vlakovi su brzi. Što se onda više isplati, vlak ili zrakoplov? U potrazi za odgovorima Njemački autoklub (ADAC) je usporedio i analizirao 20 europskih ruta putovanja željeznicom i avionom. Rezultati su pokazali da su letovi bolji od vlakova u smislu ukupnog vremena putovanja, ali i stoga što zahtijevaju manje presjedanja. Putovanje vlakom u prosjeku je trajalo nešto manje od sedam sati, dok je avionom bilo potrebno oko pet i pol. Letovi jasno prednjače, no vožnja vlakom obično je prihvatljivija od letenja za odredišta do 400 km udaljenosti, dok putovanje zrakoplovom postaje brže na putovanjima dužim od 400 km. Letovi također uključuju sveukupno manje presjedanja, jer su čak 85 posto provjerenih letova bili izravne rute. Nasuprot tome, samo 65 posto putovanja vlakom obavljeno je bez presjedanja. Revija HAK
Barcelonski operater javnog prijevoza TMB pokrenuo je pilot testiranje pod nazivom Metrolinera, koji uključuje ugradnju priključnih ormarića na stanici metroa Ciutadella-Vila Olímpica, gdje vozači električnih automobila mogu puniti svoja vozila. Ono što ih čini posebnim je to što je električna energija za punjenje obnovljena iz kinetičke energije koja se stvara kada vlakovi podzemne željeznice koče prilikom ulaska u stanicu. Postoji devet priključnih ormarića, a nalaze se na ulazu metro stanice Linije 4. Oni će služiti kao točka za punjenje baterija, zahvaljujući povratu energije generirane kočenjem samih metro vlakova. Osim načina na koji dolazi do energije, još jedna zgodna stvar u vezi s ovim projektom je da je na ideju došao zaposlenik Metroa nakon što je tvrtka organizirala natječaj za prikupljanje ideja pod nazivom Estació del Futur (Stanica budućnosti). Green
Oko 21.30 sati između kolodvora Okučani i Novska, dva kilometra poslije stajališta Rajić u smjeru istoka, putnički vlak je naletio na teretni koji je stajao zbog kvara. Na mjestu nesreće su žurne službe. Uzrok nesreće bit će poznat nakon istrage. Vlak 2506 vozio je na relaciji Vinkovci – Novska. HŽ Putnički prijevoz izražava sućut obiteljima smrtno stradalih osoba. Prema prvim neslužbenim informacijama Nove TV poginuli su strojovođa i kondukter. Index
Većina ljudi u Hrvatskoj ne simpatizira javni gradski prijevoz te ga koristi samo ako su prinuđeni na to. Na primjer, od ukupne udaljenosti koju Nijemci naprave sa svojim automobilima 27 posto se odnosi na putovanje do posla. U Hrvatskoj je prosjek 47 posto. Kolika je isplativost vožnje javnim prijevozom te koliki je utjecaj na okoliš u odnosu na vožnju osobnim automobilom otkrili smo usporedbom podataka autobusa javnog gradskog prijevoza i vlakova u Hrvatskoj. Dakle, 43,87 litara dizela na 100 prijeđenih kilometara prosječna je potrošnja autobusa javnog prijevoza u Osijeku, Splitu i Zagrebu. Ovaj podatak na prvi pogled djeluje zastrašujuće, ali usporedi li se s potrošnjom osobnih automobila (koja troše 10 ili 20 posto potrošnje jednog autobusa) treba uzeti u obzir i koliko se putnika vozi u jednom autobusu. Računica je vrlo jasna: potrošnja autobusa je mnogo manja nego kada 55 ljudi koristi automobile. Revija HAK