Klimatski rekordi u 2016., ekstremno i neobično vrijeme nastavlja se i 2017.

Kuhali se, sad se pečemo

Klimatski rekordi u 2016., ekstremno i neobično vrijeme nastavlja se i 2017.

2016. godina bila je najtoplija otkako postoje mjerenja, količina ugljičnog dioksida u atmosferi narasla je do rekordnih razina, dok je arktički morski led pao na rekordno malu razinu za zimsko razdoblje, stoji u detaljnoj globalnoj analizi Svjetske meteorološke organizacije. Dakle, u usporedbi s razdobljem od 1961. do 1990. temperatura je lani bila viša za 0,83 Celzija, u usporedbi s predindustrjiskim dobom viša je za 1,1 stupanj, te je za 0,06 stupnjeva bila više nego dosad rekordne 2015. godine. Ovakvo stanje klime za posljedicu je lani imalo jake suše u južnoj i istočnoj Africi i Središnjoj Americi te uragan Matthew u Sjevernoj Americi. Ekstremni i neobični klimatski uvjeti nastavljaju se i 2017. godini, kaže WMO. Belfast Telegraph, Sputnik news

klima klimatske promjene

Samo da ne bude prevruće

Posljedice klimatskih promjena: Toplinski valovi više ne prijete samo ljeti

Pravo ljeto u rano proljeće, kakvo smo iskusili početkom travnja, koliko god ljudima “ugodno toplo” bilo, zapravo je još jedno ozbiljno upozorenje na drastične klimatske poremećaje. Ovogodišnji ožujak bio najtopliji ožujak u povijesti mjerenja, a zabrinjava i globalna temperatura mora. Toplinski valovi ranije su bili definirani isključivo za ljeto, a sada se mogu definirati za sve sezone. Toplinski val se smatra bilokad kad je temperatura za 8 stupnjeva iznad klimatološkog prosjeka kroz razdoblje od četiri ili pet dana. Važan je utjecaj El Niña koji ide svom kraju, no to još ne znači da će nakon toga odmah nastupiti razdoblje “hlađenja” s tzv. La Niñom. Može imati nekoliko brijegova, a da nema pravi dol. N1

klima klimatske promjene vrijeme

Iduće dvije godine su ključne

Šef UN-a: Preostaju nam još samo 2 godine ‘da spasimo svijet’

Čovječanstvu preostaju samo dvije godine “da spasi svijet” praveći dramatične promjene u načinu na koji ispušta emisije koje zadržavaju toplinu, a ima još manje vremena za djelovanje kako bi se dobili financijski resursi iza takvog masivnog pomaka, rekao je Simon Stiell, izvršni tajnik UN-ove Okvirne konvencije o promjeni klime (UNFCCC). S obzirom na to da su vlade svijeta suočene s rokom do 2025. godine za nove i jače planove za suzbijanje emisije ugljika, gotovo polovica svjetske populacije glasovala je na izborima ove godine, a ključni globalni financijski sastanci održat će se kasnije ovog mjeseca u Washingtonu, izvršni tajnik UN-ove klimatske agencije Simon Stiell rekao je u srijedu da je svjestan da njegovo upozorenje može zvučati melodramatično. Ali rekao je da je akcija u sljedeće dvije godine “esencijalna”, prenosi Associated Press. Green

klima klimatske promjene Simon Stiell UN

Ekipa, 5 do 12 je, još malo pa fajrunt

Znanstvenici za klimu uputili su apel političkim strankama uoči nadolazećih izbora

Okupljeni ispred sjedišta hrvatske vlade, članovi inicijative Znanstvenici za klimu su zahtijevali uključivanje klimatskih politika u političke programe. Iako su već prije četiri godine poslali sličan apel, koji nije bio u potpunosti prihvaćen, ističu potrebu za hitnim djelovanjem zbog alarmantnih podataka o klimatskim promjenama. Svjetska meteorološka organizacija je u svom izvještaju objavila rekordne temperature i uputila crvenu uzbunu svijetu. (Lupiga)

klima klimatske promjene politika Znanstvenici za klimu

Klimatska kriza ne podrazumijeva samo ljetne vrućine

To što ima snijega ne znači da se klimatske promjene ne događaju

Zime će generalno biti sve toplije, ali mi usprkos tome i dalje imamo oscilacije koje znače da zimi može biti i hladno – kaže njemačka klimatologinja. Naravno da se mora poći od toga da će hladne zime i snijeg ubuduće biti rjeđe pojave, dodaje ona. Ali napominje da to ne znači da ih neće biti. Snijegu je svejedno je li vani minus 10 ili minus 5 stupnjeva, važno je samo da je dovoljno hladno. U kontekstu analize količine snježnih padalina i zatopljenja Zemlje je ključno diferenciranje između onoga što je vrijeme, a što je klima. Snijeg je meteorološki fenomen, a zbog same činjenice da pada snijeg ne može se kreirati zaključke o klimi, odnosno klimatskim promjenama. Porast temperature mogao bi dovesti do toga da ubuduće bude više snijega, ali to ne znači da će on češće padati, već da će padaline biti intenzivnije, obilatije. DW

klima klimatske promjene snijeg vrijeme

Bit će oluja, suša i požara

Izgledno je da ćemo prijeći prag od 1,5 stupnjeva, ali može ga se smanjiti do kraja stoljeća

Na dan početka 28. klimatske konferencije UN-a (COP28) u Dubaiju 30. studenoga obilježilo se osam godina od stupanja na snagu Pariškog sporazuma o klimi. Tada su većinu nacija na reakciju potaknula upozorenja znanstvenika koji su zaključili da bi zagrijavanje Zemlje od preko 1,5 stupnjeva Celzija izložilo milijune ljudi katastrofalnim poplavama, ojačanim olujama i požarima. Znanstvenici su preporučili granicu od 1,5 stupnja kao neku vrstu linije obrane. Pridržavanje ovog cilja, kažu stručnjaci, značilo bi veće šanse za izbjegavanje ekstremnijih i nepovratnih klimatskih učinaka. Da bi se održala ta granica, trenutne globalne emisije štetnih plinova moraju biti prepolovljene do 2030. godine. Prelazak praga ne znači apokalipsu, ali znači ekstremnije vremenske uvjete, a time i štete. Iako je izvjesno da ćemo preći taj prag, zadatak je smanjiti ga do kraja stoljeća smanjivanjem izgaranja fosilnim gorivima i prilagodbom, što je izvedivo. DW

klima klimatske promjene

Sad. kome je to utješno

Šumski požari doprinose zagrijavanju, ali blokirajući sunčevu svjetlost dimom dovode i do rashlađenja

Procjenjuje se da su samo 2020. šumski požari u Kaliforniji poništili 16 godina smanjenja emisije stakleničkih plinova u ovoj američkoj saveznoj državi. Međutim, nisu svi učinci šumskih požara na klimu tako dugotrajni. Niti svi proizvode zagrijavanje. Blokirajući sunčevu svjetlost i privlačeći dodatne kapljice vode koje posvjetljuju oblake, dimni aerosoli mogu reflektirati sunčevu svjetlost natrag u svemir, što dovodi do lokalnog hlađenja u nižim slojevima atmosfere. Ovaj učinak hlađenja obično traje samo dok kiša ne ispere aerosole natrag na zemlju. Ipak, kako se šumski požari povećavaju, čak i ti privremeniji učinci proširuju svoj doseg i trajanje. Na primjer, sezona požara u Australiji 2019./2020. proizvela je široko rasprostranjeno zahlađenje izazvano dimom koje je moglo utjecati na nedavni “trostruki pad” u vremenskom obrascu La Niña, pokazuju istraživanja. Index

klima klimatske promjene požari šume šumski požari vulkani

Hajde, vrijeme je da se krene

Akumulacija povijesti u atmosferi

Priča o kompliciranom odnosu prirode i društva mogla bi početi od različitih točaka u povijesti. Primjerice, s parnim strojem s odvlačenjem radne snage iz sela u gradove ili prije desetak godina, kada je koncentracija ugljikovog dioksida (CO2) u atmosferi prešla tada alarmantni prag od 400 čestica na milijun. Vremenski tijek istovremeno je i ključan i sporedan faktor za odnos prirode i društva. Ključan jer vremena za konkretne poteze koji će omogućiti budućnost ljudske vrste na Zemlji ima sve manje, sporedan jer je planeti svejedno za naše koncepte prošlosti, sadašnjosti i budućnosti. Uvjeti života na Zemlji 2023. godine rezultat su načina života bogatih društava kroz posljednjih dvjestotinjak godina, rezultat su upumpavanja neodrživih količina stakleničkih plinova u atmosferu u ime profita – o tome postoji znanstveni konsenzus. Klima je neizostavni podtekst svake rasprave o pravednijem društvenom i ekonomskom uređenju, to je tako tili ili ne tili. Rješenja koja su više od puke računice podrazumijevaju odmak od trenutno prevladavajućeg viđenja planete kao neograničenog izvora bogaćenja, a društva kao skupine potrošača. Faktograf

klima klimatske promjene

Idućeg ljeta idemo nekamo sjevernije

Klimatske promjene utjecat će i na kretanja u turizmu

Studija iz 2019. predviđa da će klima u Madridu 2050. nalikovati sjevernoafričkom gradu Marakešu, London će više ličiti na Barcelonu, a Stockholm na Budimpeštu. To bi bio tektonski pomak za europsku industriju putovanja i turizma, koja je prošle godine europskom BDP-u doprinijela s preko dva bilijuna dolara (1,9 bilijuna eura). Procjenjuje se da će europski turistički sektor rasti po prosječnoj godišnjoj stopi od 3,3 posto do 2032., međutim, učestalost ekstremnih događaja u južnoj Europi mogla bi natjerati putnike na odredišta u sjevernom dijelu kontinenta. Lider

klima klimatske promjene turizam

Ručak koji si sami spremamo

Toplinski valovi ugrožavaju proizvodnju hrane: ‘Ekosustavi ne mogu, poput čovjeka, samo uključiti klimu’

Toplinski valovi prijete sposobnosti prirode da nam osigura hranu, tvrde istraživači, dok upozoravaju na “nevidljivo, tiho umiranje” u našim oceanima usred rekordnih temperatura koje prže Zemlju, piše The Guardian. Toplinski valovi pustoše Europu, SAD i Kinu, s globalnim najtoplijim danom ikad zabilježenim početkom srpnja, što ugrožava ljudski život, kao i zemlju i more o kojima ovisimo. Očekuje se da će se toplinski valovi do 2040. godine pojaviti 12 puta češće u usporedbi s razinama prije globalnog zagrijavanja. Iako jedan toplinski val možda neće ubiti ekosustav, dulji i češći događaji značit će da priroda nema vremena za oporavak. Životinje se kreću prema višim planinama i prema polovima kako bi izbjegle toplinu. Međutim, to će vjerojatno dovesti do izumiranja više vrsta. Green

ekosustav hrana klima klimatske promjene toplinski valovi

Črepi letido!

Klimatolog: Nevrijeme u Zagrebu bio je presedan. Možemo očekivati i tornado

Hrvatska nije navikla na ovakvo ekstremno vrijeme koje odnosi ljudske živote pa se sve više postavlja pitanje stoje li iza ovakvih naleta oluja klimatske promjene.Jedan klimatolog kaže da se to ne može sa sigurnošću tvrditi jer je sličnih oluja bilo i prije (Tportal). No, sa sve jačim energetskim klimatskim sustavom ovakve će pojave biti češće. Superćelijski kumulonimbusi su ujedno i glavni, odnosno vodeći generatori tornada i pijavica. U Hrvatskoj možemo očekivati tornado. Ne sada, ali inače – u kasno proljeće, ljeto ili ranu jesen. Češka, Španjolska i brojne druge europske države su ih imale i to nekih 20 posto slabije nego u SAD-u. Index

klima klimatske promjene nevrijeme Oluja tornado Zagreb

Kuhali se, sad se pečemo