• Četvrtak (22:30)

    Literarni foršpan

    Zbirka novela Predraga Ličine – “Bljuzga u praskozorje”

    Dok se nabrijavamo trailerima za dugoočekivanu trešpolitičku zombi kataklizmu Posljednji Srbin u Hrvatskoj, od redatelja Predraga Ličine, u međuvremenu dobismo svojevrsni spisateljski foršpan. Njegov literarni prvijenac, zbirka triju novela Bljuzga u praskozorje (Naklada Jesenski i Turk) rasni je primjerak desperadoske poetike beskompromisne satirične bejzbol palice. Zdrava, terapijska erupcija sprdnje protrest će svim čulima čitatelja, natjerati ga da dvjestotinjak stranica ne ispušta ni trenutka, snažeći vlastito mentalno zdravlje. Trilogija “Bljuzga u praskozorje” (sačinjena od priča “Crnac u oluji”, “Voda u kugli” i “Bljuzga u praskozorje”) je sanitarni kordon protiv mraka i mutanata koji upravljaju našim sudbinama. Svjesni ste toga dok uživate u raskošnoj ponudi njene pobune – sjajno predstavlja knjigu Davor Špišić za Jutarnji da ju odmah poželimo naručiti. Usput, tu je i mjesec dana stari intervju s Ličinom.

    03.02. (07:30)

    Neobjavljenih 50 godina

    Uskoro u objavu idu nepoznata Salingerova djela

    Iako autor legendarnog “Lovca u žitu” J.D.Salinger ništa nije objavio od svog posljednjeg romana “Franny i Zooey” 1961. godine, sve do smrti 2010. je pisao, a njegova supruga i sin od tada rade na pripremi ostavštine rukopisa za objavu. Prema riječima sina Matta, Salinger se nije volio družiti s piscima i izbjegavao ih je, ali je svih tih 50 godina konstantno pisao, nekad čak zaustavljajući automobil u vožnji da mu ne bi pobjegla misao. Uskoro će obožavatelji imati priliku uživati u njegovom cjelokupnom i dosad skrivenom opusu. Rolling Stone

    02.02. (18:30)

    Subotnja matineja

    Kratka povijest artičoke kao povijest Istoka na Zapadu i Zapada na Istoku

    Miljenko Jergović u Jutarnjem listu predstavlja knjigu “Istočno-zapadna sofra” povjesničarke i orijentalistice Olge Zirojević, posebno se osvrćući na, primjerice, artičoke. Knjiga je to “iz koje se nižu razlozi zbog kojih bi zapadnjaci trebali poštovati Istok, ali i zbog kojih bi orijentalci trebali poštovati Zapad. Ali ne kao strane vanjskoga svijeta, prema kojima se orijentira uz pomoć kompasa, nego kao strane svoga vlastitog, unutrašnjeg svijeta. Ovo je knjiga poštovanja prema drugome u onom što sam čovjek jest, poštovanja Istoka u civilizacijskom i gastronomskom imaginariju zapadnog čovjeka”, piše Jergović.

    02.02. (15:30)

    Pametni knjiški ljudi

    ‘Bolje bez cipela, nego bez knjige’ – poslovica s otoka na kojem svaki deseti stanovnik napiše barem jednu knjigu

    Za Island se kaže da jedna polovica stanovnika čita ono – što druga polovica napiše. Konkretno, svaki deseti stanovnik Islanda u životu – napiše i objavi barem jednu knjigu. Svjetski gospodarski forum u Davosu objavio je da je to treća zemlja na svijetu po broju opismenjenih stanovnika. Kažu da je prosječan Islanđanin razočaran ako za Božić ne dobije na dar knjigu, a islandska narodna poslovica kaže da je „bolje bez cipela, nego bez knjige“. Al Jazeera

    19.01. (15:30)

    Gol profesor

    Pavao Pavličić objavio svoju 101. knjigu – ‘Pohvala tijelu’

    “Dok je čovjek mlad, onda samo teorijski zna da je smrtan, ali to u sebi ne osjeća. Kad je star, ta je svijest dublja i neposrednija, pa odatle valjda dolazi i mudrost. Kao kad vozite auto, pa znate da će vam u dogledno vrijeme nestati goriva, ali ste sretni što se stvar još kotrlja” – kaže Pavao Pavličić u intervjuu Jutarnjem. U četrdeset i četiri eseja pripovijeda o tijelu, a kaže da je došao “do zaključka da mudrost tijela leži upravo u njegovoj tjelesnosti, to jest u njegovu postojanju i funkcioniranju”. Što se kojekakvih boletica tiče kaže on “kad se poslije šezdesete ujutro probudiš i ništa te ne boli, znači da si umro”.

    10.01. (11:30)

    Pofuk: Posveta preminulom književniku – Ključna riječ za Amosa Oza je kompromis

    O kompromisu on u posljednjem eseju u knjizi “Pozdrav fanaticima”, naslovljenom “Snovi kojih se treba što prije osloboditi”, piše: S obje strane mnogobrojni su oni koji se gnušaju riječi kompromis. U svakom kompromisu vide slabost, podvijanje repa, možda čak i duševnu ranu. A ja mislim da u obiteljskom životu, dobrosusjedskom životu kao i u suživotu nacija odabrati kompromis zapravo znači odabrati život. Pojmovi suprotni kompromisu nisu gordost, ispravnost ili nepokolebljiv idealizam. Pojmovi suprotni kompromisu jesu fanatizam i smrt – citira Branimir Pofuk. (Fraktura je objavila deset Ozovih knjiga na hrvatskom.)

    10.01. (11:00)

    Ministarstvo kulture donijelo odluku o ovogodišnjim “stipendijama” za domaće pisce

    Ministarstvo kulture objavilo je popis potpora za poticanje književnog stvaralaštva u 2019. godini koje domaćim piscima omogućuju kakvu-takvu financijsku sigurnost barem dok pišu svoja djela. Dodjeljuju se tako tromjesečne potpore u visini 21.000 kuna, šestomjesečne u visini 42.000 kuna i godišnje u visini 84.000 kuna u neto iznosima (to bi bilo 7.000 kuna mjesečno), u sveukupnom iznosu od 1.743.000 kuna. Među dobitnicima potpore su Božidar Alajbegović, Boris Beck, Ivana Bodrožić, Mani Gotovac, Ivica Prtenjača, Borivoj Radaković, Olja Savičević Ivančević, Ante Tomić… Novi list

  • Četvrtak (22:30)

    Literarni foršpan

    Zbirka novela Predraga Ličine – “Bljuzga u praskozorje”

    Dok se nabrijavamo trailerima za dugoočekivanu trešpolitičku zombi kataklizmu Posljednji Srbin u Hrvatskoj, od redatelja Predraga Ličine, u međuvremenu dobismo svojevrsni spisateljski foršpan. Njegov literarni prvijenac, zbirka triju novela Bljuzga u praskozorje (Naklada Jesenski i Turk) rasni je primjerak desperadoske poetike beskompromisne satirične bejzbol palice. Zdrava, terapijska erupcija sprdnje protrest će svim čulima čitatelja, natjerati ga da dvjestotinjak stranica ne ispušta ni trenutka, snažeći vlastito mentalno zdravlje. Trilogija “Bljuzga u praskozorje” (sačinjena od priča “Crnac u oluji”, “Voda u kugli” i “Bljuzga u praskozorje”) je sanitarni kordon protiv mraka i mutanata koji upravljaju našim sudbinama. Svjesni ste toga dok uživate u raskošnoj ponudi njene pobune – sjajno predstavlja knjigu Davor Špišić za Jutarnji da ju odmah poželimo naručiti. Usput, tu je i mjesec dana stari intervju s Ličinom.

    03.02. (07:30)

    Neobjavljenih 50 godina

    Uskoro u objavu idu nepoznata Salingerova djela

    Iako autor legendarnog “Lovca u žitu” J.D.Salinger ništa nije objavio od svog posljednjeg romana “Franny i Zooey” 1961. godine, sve do smrti 2010. je pisao, a njegova supruga i sin od tada rade na pripremi ostavštine rukopisa za objavu. Prema riječima sina Matta, Salinger se nije volio družiti s piscima i izbjegavao ih je, ali je svih tih 50 godina konstantno pisao, nekad čak zaustavljajući automobil u vožnji da mu ne bi pobjegla misao. Uskoro će obožavatelji imati priliku uživati u njegovom cjelokupnom i dosad skrivenom opusu. Rolling Stone

    02.02. (18:30)

    Subotnja matineja

    Kratka povijest artičoke kao povijest Istoka na Zapadu i Zapada na Istoku

    Miljenko Jergović u Jutarnjem listu predstavlja knjigu “Istočno-zapadna sofra” povjesničarke i orijentalistice Olge Zirojević, posebno se osvrćući na, primjerice, artičoke. Knjiga je to “iz koje se nižu razlozi zbog kojih bi zapadnjaci trebali poštovati Istok, ali i zbog kojih bi orijentalci trebali poštovati Zapad. Ali ne kao strane vanjskoga svijeta, prema kojima se orijentira uz pomoć kompasa, nego kao strane svoga vlastitog, unutrašnjeg svijeta. Ovo je knjiga poštovanja prema drugome u onom što sam čovjek jest, poštovanja Istoka u civilizacijskom i gastronomskom imaginariju zapadnog čovjeka”, piše Jergović.

    02.02. (15:30)

    Pametni knjiški ljudi

    ‘Bolje bez cipela, nego bez knjige’ – poslovica s otoka na kojem svaki deseti stanovnik napiše barem jednu knjigu

    Za Island se kaže da jedna polovica stanovnika čita ono – što druga polovica napiše. Konkretno, svaki deseti stanovnik Islanda u životu – napiše i objavi barem jednu knjigu. Svjetski gospodarski forum u Davosu objavio je da je to treća zemlja na svijetu po broju opismenjenih stanovnika. Kažu da je prosječan Islanđanin razočaran ako za Božić ne dobije na dar knjigu, a islandska narodna poslovica kaže da je „bolje bez cipela, nego bez knjige“. Al Jazeera

    28.01. (11:00)

    Jurica Pavičić za svoj roman “Crvena voda” dobio nagradu Fric tjednika Express za najbolju knjigu fikcijske proze: To je psihološki triler svjetskoga kalibra

    Iscrpnije...
    19.01. (15:30)

    Gol profesor

    Pavao Pavličić objavio svoju 101. knjigu – ‘Pohvala tijelu’

    “Dok je čovjek mlad, onda samo teorijski zna da je smrtan, ali to u sebi ne osjeća. Kad je star, ta je svijest dublja i neposrednija, pa odatle valjda dolazi i mudrost. Kao kad vozite auto, pa znate da će vam u dogledno vrijeme nestati goriva, ali ste sretni što se stvar još kotrlja” – kaže Pavao Pavličić u intervjuu Jutarnjem. U četrdeset i četiri eseja pripovijeda o tijelu, a kaže da je došao “do zaključka da mudrost tijela leži upravo u njegovoj tjelesnosti, to jest u njegovu postojanju i funkcioniranju”. Što se kojekakvih boletica tiče kaže on “kad se poslije šezdesete ujutro probudiš i ništa te ne boli, znači da si umro”.

    10.01. (11:30)

    Pofuk: Posveta preminulom književniku – Ključna riječ za Amosa Oza je kompromis

    O kompromisu on u posljednjem eseju u knjizi “Pozdrav fanaticima”, naslovljenom “Snovi kojih se treba što prije osloboditi”, piše: S obje strane mnogobrojni su oni koji se gnušaju riječi kompromis. U svakom kompromisu vide slabost, podvijanje repa, možda čak i duševnu ranu. A ja mislim da u obiteljskom životu, dobrosusjedskom životu kao i u suživotu nacija odabrati kompromis zapravo znači odabrati život. Pojmovi suprotni kompromisu nisu gordost, ispravnost ili nepokolebljiv idealizam. Pojmovi suprotni kompromisu jesu fanatizam i smrt – citira Branimir Pofuk. (Fraktura je objavila deset Ozovih knjiga na hrvatskom.)

    10.01. (11:00)

    Ministarstvo kulture donijelo odluku o ovogodišnjim “stipendijama” za domaće pisce

    Ministarstvo kulture objavilo je popis potpora za poticanje književnog stvaralaštva u 2019. godini koje domaćim piscima omogućuju kakvu-takvu financijsku sigurnost barem dok pišu svoja djela. Dodjeljuju se tako tromjesečne potpore u visini 21.000 kuna, šestomjesečne u visini 42.000 kuna i godišnje u visini 84.000 kuna u neto iznosima (to bi bilo 7.000 kuna mjesečno), u sveukupnom iznosu od 1.743.000 kuna. Među dobitnicima potpore su Božidar Alajbegović, Boris Beck, Ivana Bodrožić, Mani Gotovac, Ivica Prtenjača, Borivoj Radaković, Olja Savičević Ivančević, Ante Tomić… Novi list