• 06.11.2016. (20:47)

    Quo vadis

    Koliko nam je globalizacije potrebno?

    “U svojoj akademskoj karijeri uvijek sam se zalagao za slobodnu trgovinu. Ona je bila temelj materijalnog prosperiteta u poslijeratnoj Europi i omogućila je da se stotine milijuna ljudi izvuku iz ekstremne bijede i omoguće sebi pristojan život. Ali čini se da je globalizacija danas dostigla svoje krajnje granice. Zagovornici sporazuma poput CETA-e (i TTIP-a) u pravu su da će oni osigurati viši BDP, ali zaboravljaju da će rast biti ostvaren po visokoj cijeni za životnu sredinu. Osim toga, globalizacija je doprinijela izrazito nejednakoj raspodjeli dobitaka i gubitaka”, prenosi Peščanik tekst iz Social Europe.



  • Slične vijesti

    19.05.2018. (13:30)

    Trendovi

    Ekonomist: U globaliziranom svijetu državljanstvo postaje sudbina

    “U Hrvatskoj je nejednakost porasla nakon osamostaljenja, ali ta je nejednakost na nivou drugih srednjoeuropskih država i nije ni blizu ukrajinskoj ili ruskoj. Građani ipak imaju percepciju veće nejednakosti, zbog egalitarne socijalističke prošlosti i zbog loših privatizacija i tajkunizacije u zemlji. Državljanstvo je sudbina jer jamči visok ili nizak dohodak”, piše ekonomist Branko Milanović u svojoj analizi ekonomske nejednakosti u globaliziranom svijetu. Večernji

    11.03.2018. (21:47)

    Trendovi

    Cijene: Globalizacija je inflaciju zauzdala, ali nije ju ‘ubila’

    Posljednjih dvadesetak godina inflacija se tvrdoglavo odbija pojaviti unatoč neumornu radu tiskarskih strojeva, odnosno suvremenog ekvivalenta toga, labave monetarne politike. Ako bi se ipak pokušao pronaći zajednički nazivnik tog fenomena koji ekonomisti različito objašnjavaju, vjerojatno bi to bila globalizacija. Ona je, čini se, ‘ubila’ inflaciju, odnosno barem ju je privremeno zauzdala, premda je nikad ne treba potpuno otpisati. Lider

    13.12.2017. (14:56)

    Normalno i sramno

    Što je žena s brkovima?

    Za jedan spol prirodni, poželjni i erotični, za drugi izvor anksioznosti i niskog samopouzdanja – dlačice na licu još su jedno mjesto na kojemu se snažno ocrtavaju kontradikcije i dvostruka mjerila koje patrijarhat postavlja pred muškarce i žene, piše Antonela Marušić u odličnom tekstu o ženama i dlakama. Osim toga, jeste li znali da je službeni izraz koji za ženske brkove koristi kozmetička struka – nausnice. Vox Feminae

    14.11.2017. (16:16)

    Natrag u budućnost

    Tech-kompanije su budućnost, a nije ih briga za jednakost žena!?

    Neravnoteže plaće i moći stavljaju muškarce u položaj zlostavljača, daje im kontrolu nad ekonomskim životima žena i posljedično utjecaj nad njihovim fizičkim životima, piše New Yorker u nešto dužem članku o spolnoj diskriminaciji u tehnološkim tvrtkama. Jedna bivša Teslina radnica iznosi, gotovo ironično, paradoks – ovo je industrija koja bi trebala biti budućnost, žele stvari učiniti drugačijima i boljima, a nije ih briga za jednakost žena.

    03.11.2017. (00:08)

    Woman Runner 2117.

    Jednakost između muškaraca i žena – za stotinu godina!

    Jaz u jednakosti između muškaraca i žena zatvorit će se za 100 godina, ako se nastavi sadašnjom brzinom, upozorio je Svjetski ekonomski forum u novom izvještaju gdje piše i da je ovo prvi puta da je jaz povećan u odnosu na prethodnu godinu otkako se izrađuje ljestvicu (2006.). Izvještaj rangira 144 države prema ekonomskih šansama, obrazovanju, političkoj participaciji i zdravlju, a ove godine žene imaju 68% šansi muškaraca, dok su lani imale malo većih 68.3%. Jednakost spolova najbliža je u zdravlju i obrazovanju, slaba je u politici i ekonomskim šansama, a upravo po ekonomiju bi bilo dobro da je ostvarena jednakost – Francuska i Njemačka dodale bi 300 milijardi dolara svojim ekonomijama kad bi žene bile jednake muškarcima. Hrvatska je s rezultatom 0,711 na 54. mjestu ljestvice, a među prvih pet su Island, Finska, Norveška, Švedska i Ruanda. Quartz

    20.09.2017. (19:23)

    Zasada

    U četvrtak privremeno stupa na snagu kontroverzna CETA

    Sveobuhvatni gospodarski i trgovinski sporazum (CETA) između EU-a i Kanade, koji će po podacima Europske komisije, europskim poduzećima godišnje uštedjeti 590 milijuna eura carina koje plaćaju na robu koju izvoze u Kanadu privremeno stupa na snagu u četvrtak 21. rujna. Kontroverzni sporazum potpisan je 2016. nakon što je Vijeće EU-a, to jest države članice, dale odobrenje. Sporazum će biti privremeno na snazi sve dok se ne dovrši postupak ratifikacije u svim zemlja članicama. U EU treba proći ratifikaciju u čak 38 parlamenata, što nacionalnih, što regionalnih. Do sada je ratificiran samo u pet zemalja članica – Hrvatskoj, Danskoj, Španjolskoj, Latviji i Malti te u Europskom i kandskom parlamentu. T-Portal, EurActiv

    02.07.2017. (06:57)

    Slušaj Donalde

    Sastanak G20: Treba se pridržavati temeljne ideje međunarodne suradnje

    Sastanak na vrhu zemalja G20 u Hamburgu održava se u doba velikih promjena u svjetskom gospodarstvu. Nadvladavaju nacionalni interesi i mijenjaju se težišta. No brojke i statistike i dalje govore da globalizacija i sve veća trgovinska razmjena neprestance dovode do boljeg života i manje siromaštva u velikim dijelovima našeg svijeta. Osnovna pretpostavka je što slobodniji protok robe i usluga. Gabriel Felbermay iz minhenskog instituta IFO uočava da od kako je Trump došao u Bijelu kuću Europljani se sve češće i očitije okreću prema Aziji – Japanu, Kini i Indiji, ne samo kada je riječ o slobodnoj trgovini nego čak i o zaštiti okoliša. “Poruka iz Hamburga bi trebala biti da se treba pridržavati temeljne ideje međunarodne suradnje”, kaže Felbermay. Deutsche Welle

    02.03.2017. (18:20)

    Uvijek ima tko hoće

    Hrvatska i Estonija jedine u EU-parlamentu glasale za sporazum s Kanadom

    TTIP je trgovinski i ulagački sporazum između SAD-a i EU-a, a CETA je neka vrsta njegova pandana na relaciji Kanada-EU. Oboje za sobom po Europi ostavljaju širok trag u obliku raznih teških primjedbi koje ih ukorak prate. Zanimljivo, hrvatski europarlamentarci jedini su, uz njihove kolege iz Estonije, u ime svoje zemlje do zadnjega podržali CETA-u prilikom glasanja u Strasbourgu. No njime bi privatni investitori mogli ozbiljno zaprijetiti socijalnim, zdravstvenim, okolišnim i drugim regulativama, pišu Novosti.

    07.02.2017. (12:16)

    Imali nade za nas?

    EK misli da se TTIP još uvijek može oživjeti

    Europska unija još uvijek vidi šansu za oživljavanje trgovinskog sporazuma između SAD-a i EU-a, poznatog kao Transatlansko trgovinsko i investicijsko partnerstvo (TTIP), rekao je potpredsjednik Europske komisije Jyrki Katainen. Dodao je da je svjestan toga da je Trump u kampanji napadao sporazume o slobodnoj trgovini s Azijom te Kanadom i Meksikom, ali se nije izrijekom dotaknuo TTIP-a. Po njegovim riječima, dužnosnici EU-a ostaju predani snažnim transatlanskim vezama i kontaktirat će novog američkog pregovarača kada bude imenovan. Jutarnji, Reuters

  • Slične vijesti

    19.05.2018. (13:30)

    Trendovi

    Ekonomist: U globaliziranom svijetu državljanstvo postaje sudbina

    “U Hrvatskoj je nejednakost porasla nakon osamostaljenja, ali ta je nejednakost na nivou drugih srednjoeuropskih država i nije ni blizu ukrajinskoj ili ruskoj. Građani ipak imaju percepciju veće nejednakosti, zbog egalitarne socijalističke prošlosti i zbog loših privatizacija i tajkunizacije u zemlji. Državljanstvo je sudbina jer jamči visok ili nizak dohodak”, piše ekonomist Branko Milanović u svojoj analizi ekonomske nejednakosti u globaliziranom svijetu. Večernji

    11.03.2018. (21:47)

    Trendovi

    Cijene: Globalizacija je inflaciju zauzdala, ali nije ju ‘ubila’

    Posljednjih dvadesetak godina inflacija se tvrdoglavo odbija pojaviti unatoč neumornu radu tiskarskih strojeva, odnosno suvremenog ekvivalenta toga, labave monetarne politike. Ako bi se ipak pokušao pronaći zajednički nazivnik tog fenomena koji ekonomisti različito objašnjavaju, vjerojatno bi to bila globalizacija. Ona je, čini se, ‘ubila’ inflaciju, odnosno barem ju je privremeno zauzdala, premda je nikad ne treba potpuno otpisati. Lider

    13.12.2017. (14:56)

    Normalno i sramno

    Što je žena s brkovima?

    Za jedan spol prirodni, poželjni i erotični, za drugi izvor anksioznosti i niskog samopouzdanja – dlačice na licu još su jedno mjesto na kojemu se snažno ocrtavaju kontradikcije i dvostruka mjerila koje patrijarhat postavlja pred muškarce i žene, piše Antonela Marušić u odličnom tekstu o ženama i dlakama. Osim toga, jeste li znali da je službeni izraz koji za ženske brkove koristi kozmetička struka – nausnice. Vox Feminae

    14.11.2017. (16:16)

    Natrag u budućnost

    Tech-kompanije su budućnost, a nije ih briga za jednakost žena!?

    Neravnoteže plaće i moći stavljaju muškarce u položaj zlostavljača, daje im kontrolu nad ekonomskim životima žena i posljedično utjecaj nad njihovim fizičkim životima, piše New Yorker u nešto dužem članku o spolnoj diskriminaciji u tehnološkim tvrtkama. Jedna bivša Teslina radnica iznosi, gotovo ironično, paradoks – ovo je industrija koja bi trebala biti budućnost, žele stvari učiniti drugačijima i boljima, a nije ih briga za jednakost žena.

    03.11.2017. (00:08)

    Woman Runner 2117.

    Jednakost između muškaraca i žena – za stotinu godina!

    Jaz u jednakosti između muškaraca i žena zatvorit će se za 100 godina, ako se nastavi sadašnjom brzinom, upozorio je Svjetski ekonomski forum u novom izvještaju gdje piše i da je ovo prvi puta da je jaz povećan u odnosu na prethodnu godinu otkako se izrađuje ljestvicu (2006.). Izvještaj rangira 144 države prema ekonomskih šansama, obrazovanju, političkoj participaciji i zdravlju, a ove godine žene imaju 68% šansi muškaraca, dok su lani imale malo većih 68.3%. Jednakost spolova najbliža je u zdravlju i obrazovanju, slaba je u politici i ekonomskim šansama, a upravo po ekonomiju bi bilo dobro da je ostvarena jednakost – Francuska i Njemačka dodale bi 300 milijardi dolara svojim ekonomijama kad bi žene bile jednake muškarcima. Hrvatska je s rezultatom 0,711 na 54. mjestu ljestvice, a među prvih pet su Island, Finska, Norveška, Švedska i Ruanda. Quartz

    18.10.2017. (13:49)

    Matematika kaže da se nejednakost može riješiti raspodjelom bogatstva, ne smanjenjem poreza

    Iscrpnije...
    20.09.2017. (19:23)

    Zasada

    U četvrtak privremeno stupa na snagu kontroverzna CETA

    Sveobuhvatni gospodarski i trgovinski sporazum (CETA) između EU-a i Kanade, koji će po podacima Europske komisije, europskim poduzećima godišnje uštedjeti 590 milijuna eura carina koje plaćaju na robu koju izvoze u Kanadu privremeno stupa na snagu u četvrtak 21. rujna. Kontroverzni sporazum potpisan je 2016. nakon što je Vijeće EU-a, to jest države članice, dale odobrenje. Sporazum će biti privremeno na snazi sve dok se ne dovrši postupak ratifikacije u svim zemlja članicama. U EU treba proći ratifikaciju u čak 38 parlamenata, što nacionalnih, što regionalnih. Do sada je ratificiran samo u pet zemalja članica – Hrvatskoj, Danskoj, Španjolskoj, Latviji i Malti te u Europskom i kandskom parlamentu. T-Portal, EurActiv

    02.07.2017. (06:57)

    Slušaj Donalde

    Sastanak G20: Treba se pridržavati temeljne ideje međunarodne suradnje

    Sastanak na vrhu zemalja G20 u Hamburgu održava se u doba velikih promjena u svjetskom gospodarstvu. Nadvladavaju nacionalni interesi i mijenjaju se težišta. No brojke i statistike i dalje govore da globalizacija i sve veća trgovinska razmjena neprestance dovode do boljeg života i manje siromaštva u velikim dijelovima našeg svijeta. Osnovna pretpostavka je što slobodniji protok robe i usluga. Gabriel Felbermay iz minhenskog instituta IFO uočava da od kako je Trump došao u Bijelu kuću Europljani se sve češće i očitije okreću prema Aziji – Japanu, Kini i Indiji, ne samo kada je riječ o slobodnoj trgovini nego čak i o zaštiti okoliša. “Poruka iz Hamburga bi trebala biti da se treba pridržavati temeljne ideje međunarodne suradnje”, kaže Felbermay. Deutsche Welle