• 16.07.2017. (12:30)

    [zubo]

    Komentar: Kad se prvi ljudi spuste na Mars, ondje će naći naprednu koloniju Hrvata

    “Nipošto se ne može reći da smo nazadna zemlja u kojoj se ne primjenjuju visokotehnološka rješenja i najnovija znanstvena otkrića. U teleportaciji smo, primjerice, daleko ispred Kineza. Oni su eventualno teleportirali neku bijednu subatomsku česticu i sad se time hvale. A mi smo prošle godine teleportirali čak 55.970 ljudi u Njemačku”, komentira Boris Beck. T-Portal

  • Slične vijesti

    29.05.2017. (12:54)

    Usred povijesti

    Stephen Fry: Današnji napredak veći od izuma tiskanja i industrijske revolucije

    Trebamo se spremiti za internet budućnosti ili se pripremiti za najgore scenarije iz znanstvene fantastike, rekao je glumac i komičar Stephen Fry na književnom festivalu Hay. Kritizirao je “tehnofobe”, uključujući političare za koje kaže da presporo reagiraju na razvitak poput umjetne inteligencije dodavši da je “budućnost posve u našim rukama ako se pripremimo”. Ako priprema izostane posljedice koje prijete su nam poznate “znanstvenofantastični pisci i distopijci prikazali su posljedice iz noćnih mora”. Ovaj napredak – umjetna inteligencija i robotika u eri interneta – veća je od izuma tiskarskog stroja i industrijske revolucije, procjenjuje on jer će promijeniti “ponašanje, spoznaju i identitet pojedinca i grupe”. BBC

    19.02.2016. (14:11)

    Kada ako ne sada

    ‘Gdje si bio 2016.’

    Konačno se shvatilo da se društvo nakon rata obnavlja, gradi, unaprijeđuje, obogaćuje – suradnjom. Iz dupeta nam u glavu dolazi da nitkovima, prepisivačima diplomskih radova, licemjerima ne smijemo davati javni prostor, ne moć, ne uticaj. Sada se bori za Hrvatsku. Ispruženom rukom izbjeglici, toplim obrokom, odjećom i pitanjem – što vam još treba? Istraživačkim novinarstvom, kopanjem po arhivama, radoznalošću, pitanjima moćnima, suočavanjem s njihovim licemjerjem, piše H-alter.

    16.02.2016. (13:05)

    Kako je propao generacijski jaz

    Današnjim mladima lošije je nego njihovim roditeljima

    Ideja o stalnom napretku, o tome da će djeca imati bolji život od svojih roditelja, usađena je u zapadno društvo već nekih 150 godina, no sada se potpuno raspada. Dvije nove studije to potvrđuju: prva ukazuje na to da oni rođeni 1982. imaju manje šanse od svojih roditelja da ikad u životu budu kućevlasnici, a postotak samo raste s manjim dohotkom. Druga studija pokazuje da je mladima sve teže zaraditi pristojan novac na nesigurnom tržištu, no ono što čudi jest zašto ne reagiraju, piše Guardian.

    04.02.2016. (13:10)

    Kuna na kraju tunela

    Bruxelles: Bolja prognoza Hrvatskoj, i dalje najveći problem dug

    Prema ekonomskim procjenama Europske komisije, hrvatsko bi gospodarstvo ove i sljedeće godine trebalo rasti na 2,1% (prethodna predviđanja bila su 1,4%), no tempo oporavka bit će ograničen zbog visokih dugova javnog i privatnog sektora. Glavni pokretač rasta trebala bi biti domaća potražnja, a očekuje se i rast zaposlenosti. Deficit opće države projicira se u visini 4,2% BDP-a. Jednaku stopu rasta Komisija je prognozirala i Nizozemskoj, Njemačkoj i Velikoj Britaniji, dok bi najviše trebala rasti Irska (4,5%). T-Portal

    26.06.2015. (17:10)

    More than this

    Što očekujemo od Hrvatske u sljedeće 24 godine?

    “Rad je najbolji lijek protiv svega što nam se servira kako bi nam dodatno zgadilo život u Hrvatskoj i oduzelo vjeru u bolju budućnost”, rekao je redatelj Dalibor Matanić povodom Dana državnosti. “Ključni problem Hrvatske u ovom trenutku je nezaposlenost, a upravo su radno sposobni ljudi najveći potencijal ove zemlje”, misli Ivo Usmiani, vlasnik i predsjednik uprave Jadranskog galenskog laboratorija. “Bez dokazivanja i predanog rada, nema ni nagrada”, kaže znanstvenica Vernesa Smolčić. T-Portal

    02.03.2015. (07:12)

    Teorija relativnosti stane u tweet?!

    Zašto je razmišljanje kratkog daha loše i za ekonomiju i za mozak

    Hoće li konstantno primanje isključivo poruka od 140 znakova i videa od 2 minute promijeniti naše mozgove te ćemo postati nesposobni za “polagano razmišljanje” iza kojeg ostaju bolje odluke, pita se Guardian. Nije ovo bitno samo zato što su veliki radovi poput romana neki od naših najvećih kulturnih blaga, nego zato što je strpljenje nužno za njegovanje napretka, odnosno odsustvo strpljenja urušava kulturološke preduvjete za inovacije, piše londonski list u zanimljivom članku.

    26.01.2015. (13:00)

    Da je živ bit pa vidjet'

    2050. godine čovjek iz 2015. neće moći prepoznati svijet oko sebe

    Čitav napredak postignut u 20. stoljeću bi se, po brzini progresa iz godine 2000. dogodio za samo 20 godina, odnosno, 2000. godine brzina napretka bila je 5 puta veća od prosječne brzine napretka u 20. stoljeću, smatra futurist Ray Kurzweil. Sav napredak postignut u 20. stoljeću jednak je napretku postignutom od 2000. do 2014., smatra on, a u samo idućih sedam godina, do 2021. dogodit će se još jedan napredak ekvivalentan razini napretka u cijelom 20. stoljeću. Za samo nekoliko desetljeća, napredak postignut u 20. stoljeću događat će se nekoliko puta u jednoj godini, što će značiti, smatra Kurzweil, da će 21. stoljeće vidjeti progres 1.000 veći nego u 20. stoljeću. 2050. godine svijet će, misli Kurzweil, biti toliko drugačiji da ga mi iz ovog vremena nećemo moći prepoznati, piše Wait But Why.

    19.01.2015. (07:05)

    Glavom kroz zid, uspješno

    "Razum, a ne vjera, pokreće etički napredak"

    Većina vjeruje da je do napretka u moralu došlo pod vodstvom vjerskih učenjaka, djelovanjem duhovnih vođa i utjecajem inicijativa utemeljenih u vjeri. To nije slučaj – većina napretka rezultat je znanosti, razuma i sekularnih vrijednosti razvijenih tijekom prosvjetiteljstva. Jednom kad se napredak u moralu počne događati s vremenom se uključi i većina vjera, ali ovo se često događa nakon sramotno produljenog perioda inkubacije, piše Salon.

  • Slične vijesti

    29.05.2017. (12:54)

    Usred povijesti

    Stephen Fry: Današnji napredak veći od izuma tiskanja i industrijske revolucije

    Trebamo se spremiti za internet budućnosti ili se pripremiti za najgore scenarije iz znanstvene fantastike, rekao je glumac i komičar Stephen Fry na književnom festivalu Hay. Kritizirao je “tehnofobe”, uključujući političare za koje kaže da presporo reagiraju na razvitak poput umjetne inteligencije dodavši da je “budućnost posve u našim rukama ako se pripremimo”. Ako priprema izostane posljedice koje prijete su nam poznate “znanstvenofantastični pisci i distopijci prikazali su posljedice iz noćnih mora”. Ovaj napredak – umjetna inteligencija i robotika u eri interneta – veća je od izuma tiskarskog stroja i industrijske revolucije, procjenjuje on jer će promijeniti “ponašanje, spoznaju i identitet pojedinca i grupe”. BBC

    19.02.2016. (14:11)

    Kada ako ne sada

    ‘Gdje si bio 2016.’

    Konačno se shvatilo da se društvo nakon rata obnavlja, gradi, unaprijeđuje, obogaćuje – suradnjom. Iz dupeta nam u glavu dolazi da nitkovima, prepisivačima diplomskih radova, licemjerima ne smijemo davati javni prostor, ne moć, ne uticaj. Sada se bori za Hrvatsku. Ispruženom rukom izbjeglici, toplim obrokom, odjećom i pitanjem – što vam još treba? Istraživačkim novinarstvom, kopanjem po arhivama, radoznalošću, pitanjima moćnima, suočavanjem s njihovim licemjerjem, piše H-alter.

    16.02.2016. (13:05)

    Kako je propao generacijski jaz

    Današnjim mladima lošije je nego njihovim roditeljima

    Ideja o stalnom napretku, o tome da će djeca imati bolji život od svojih roditelja, usađena je u zapadno društvo već nekih 150 godina, no sada se potpuno raspada. Dvije nove studije to potvrđuju: prva ukazuje na to da oni rođeni 1982. imaju manje šanse od svojih roditelja da ikad u životu budu kućevlasnici, a postotak samo raste s manjim dohotkom. Druga studija pokazuje da je mladima sve teže zaraditi pristojan novac na nesigurnom tržištu, no ono što čudi jest zašto ne reagiraju, piše Guardian.

    04.02.2016. (13:10)

    Kuna na kraju tunela

    Bruxelles: Bolja prognoza Hrvatskoj, i dalje najveći problem dug

    Prema ekonomskim procjenama Europske komisije, hrvatsko bi gospodarstvo ove i sljedeće godine trebalo rasti na 2,1% (prethodna predviđanja bila su 1,4%), no tempo oporavka bit će ograničen zbog visokih dugova javnog i privatnog sektora. Glavni pokretač rasta trebala bi biti domaća potražnja, a očekuje se i rast zaposlenosti. Deficit opće države projicira se u visini 4,2% BDP-a. Jednaku stopu rasta Komisija je prognozirala i Nizozemskoj, Njemačkoj i Velikoj Britaniji, dok bi najviše trebala rasti Irska (4,5%). T-Portal

    26.06.2015. (17:10)

    More than this

    Što očekujemo od Hrvatske u sljedeće 24 godine?

    “Rad je najbolji lijek protiv svega što nam se servira kako bi nam dodatno zgadilo život u Hrvatskoj i oduzelo vjeru u bolju budućnost”, rekao je redatelj Dalibor Matanić povodom Dana državnosti. “Ključni problem Hrvatske u ovom trenutku je nezaposlenost, a upravo su radno sposobni ljudi najveći potencijal ove zemlje”, misli Ivo Usmiani, vlasnik i predsjednik uprave Jadranskog galenskog laboratorija. “Bez dokazivanja i predanog rada, nema ni nagrada”, kaže znanstvenica Vernesa Smolčić. T-Portal

    02.03.2015. (07:12)

    Teorija relativnosti stane u tweet?!

    Zašto je razmišljanje kratkog daha loše i za ekonomiju i za mozak

    Hoće li konstantno primanje isključivo poruka od 140 znakova i videa od 2 minute promijeniti naše mozgove te ćemo postati nesposobni za “polagano razmišljanje” iza kojeg ostaju bolje odluke, pita se Guardian. Nije ovo bitno samo zato što su veliki radovi poput romana neki od naših najvećih kulturnih blaga, nego zato što je strpljenje nužno za njegovanje napretka, odnosno odsustvo strpljenja urušava kulturološke preduvjete za inovacije, piše londonski list u zanimljivom članku.

    26.01.2015. (13:00)

    Da je živ bit pa vidjet'

    2050. godine čovjek iz 2015. neće moći prepoznati svijet oko sebe

    Čitav napredak postignut u 20. stoljeću bi se, po brzini progresa iz godine 2000. dogodio za samo 20 godina, odnosno, 2000. godine brzina napretka bila je 5 puta veća od prosječne brzine napretka u 20. stoljeću, smatra futurist Ray Kurzweil. Sav napredak postignut u 20. stoljeću jednak je napretku postignutom od 2000. do 2014., smatra on, a u samo idućih sedam godina, do 2021. dogodit će se još jedan napredak ekvivalentan razini napretka u cijelom 20. stoljeću. Za samo nekoliko desetljeća, napredak postignut u 20. stoljeću događat će se nekoliko puta u jednoj godini, što će značiti, smatra Kurzweil, da će 21. stoljeće vidjeti progres 1.000 veći nego u 20. stoljeću. 2050. godine svijet će, misli Kurzweil, biti toliko drugačiji da ga mi iz ovog vremena nećemo moći prepoznati, piše Wait But Why.