• 12.03. (18:15)

    Novčani problem

    Komentar: Kuna svetica

    Na nerealnoj i nepromjenjivoj kuni sagrađen je cijeli sustav nerealne ekonomije. U toj klimavoj građevini našli su utočište i svi dužnici s deviznom klauzulom, uključujući i državu koja ima goleme inozemne kredite. Svima se njima čini da bi diranje u tečaj ugrozilo njihove živote, a i samu državu. Ali pravo je pitanje može li opstati tečaj koji njima odgovara. Može, ali po cijenu koju Hrvatska sada plaća. Po cijenu uništavanja proizvodnje i trajnog zaostajanja za drugim, sretnijim ili pametnijim zemljama, pišu Novosti.

  • Slične vijesti

    24.02. (13:18)

    Zato što ima toplo krzno

    Kuna najjača u posljednjih šest godina, zašto?

    Od 2012. do 2017. svakog 19. veljače tečaj kune prema euru bio je iznad 7,5 kuna, krećući se u rasponu od 7,52 do 7,67 kuna za euro, dok je ovaj tjedan euro koštao 7,43 kune. Zašto je ove zime kuna jaka, odgovara Slobodna: od 2015. se popravila situacija na europskom financijskom tržištu zbog mjera Europske središnje banke, kao i gospodarska situacija u Hrvatskoj, značajno su smanjene vanjske neravnoteže, što se prije svega odnosi na ostvarenje suficita na tekućem računu platne bilance, što je posljedica turističkog sektora i rasta izvoza u godinama nakon pristupanja EU-u. Smanjena je i premija rizika na kunu.

    01.11.2017. (11:19)

    Ni kune ni lipe

    Vojković: Hrvati nikada nisu prihvatili kunu

    “Hrvati nisu nikada prihvatili kunu, kao što nisu ni prije prihvaćali dinar – sve stalne i trajne vrijednosti, od stanova do automobila, uvijek se računalo u njemačkim markama, a poslije u eurima. Rijetko bismo čuli da je stan netko kupio za 9500 kuna kvadrat, ili polovnog Golfa za 67.000 kuna, uvijek su to euri, kao što su nekada bile marke. U državi koja je inače potpuno eurizirana jer u eurima su nam mnogi krediti, ali i velika većina štednje i o većim iznosima razmišljamo u eurima – formalno uvođenje te valute samo će dovesti do toga da će se poštovati stvarnost – a euro je stvarnost. U ovih 27 godina u državi nismo napravili ništa značajno kako bi postala gospodarska sila, pa da njena valuta nešto vrijedi u svijetu”, komentira Goran Vojković uvođenje eura. Index

    09.10.2017. (07:40)

    Još 5 godina u krznu kune

    HNB: Hrvatska bi mogla uvesti euro 2022.

    HNB je pripremio strategiju za uvođenje eura, koja u sebi sadrži izračune koristi i mogućih rizika ulaska u eurozonu. Hrvatska vlada treba prvo podnijeti zahtjev za ulazak Hrvatske u ERM II tečajni mehanizam, onda treba uvjeriti Europsku komisiju da kontrolira javni dug te će ga spustiti prema granici od 60% u razumnom roku, i onda može u eurozonu, što bi moglo biti najranije 2022. ili 2023. godine. Večernji

    17.06.2017. (20:03)

    Plusevi i minusi

    Kuna i dalje jača, na ovoj razini bila posljednji put 2011.

    Zahvaljujući prošlotjednim deviznim intervencijama HNB-a, kao i isplati mirovina, likvidnost sustava dosegnula je novu rekordnu razinu, iznos od gotovo 17 milijardi kuna. Na tečajnici HNB-a vrijednost domaće valute trenutačno iznosi 7,40 za euro i čak je neznatno veća nego što je bila prije dvije intervencije centralne banke (7,41), na kojima je od banaka otkupila 374 milijuna eura i u sustav pustila 2,78 milijardi kuna. To samo znači da bi u slučaju izostanka deviznih intervencija tečaj sigurno pao ispod 7,4 kune za euro. Na toj razini posljednji je put bio 2011. godine. Kao što to uvijek biva kada kuna jača, izvoznici neće biti sretni, ali dužnici uz valutnu klauzulu kojima će rate kredita biti nešto manje sigurno nemaju ništa protiv toga. Jutarnji

    13.03.2017. (07:33)

    Krznašica zlatna...

    Tečaj: Kuna najjača od 2012., zašto?

    Tijekom prošlog tjedna tečaj kune prema euru spustio se sve do 7,40 kuna, što je najniža razina tečaja od rujna 2012. godine, čime su financijski stručnjaci iznenađeni. Vrijednost kune raste već dvije godine, dok je od početka ove godine ojačala 1,74 posto, zbog oporavka gospodarstva i sve češćih investicija. Generalno razlozi su bolje makroekonomskookružje te vrlo česte korporativne ponude deviza, objašnjavaju iz RBA. Intervenciju HNB-a može se očekivati kad tečaj padne ispod 7,40 kuna, što se očekuje krajem lipnja. Poslovni

    15.10.2016. (09:54)

    Kunskih kredita više od deviznih

    U prvih osam mjeseci ove godine udio kunskih kredita u svim novoodobrenim kreditima u Hrvatskoj bio je 58,3% i to je od izbijanja gospodarske krize najdulji period u kojem su kunski krediti dominirali nad onima s valutnom klauzulom. Ukupni kunski plasmani porasli su za 10,3 milijarde kuna, što je rast od 12,8% (u iznos nije uključeno kreditiranje države). Tako su ukupni plasmani banaka (uključujući državu) na kraju kolovoza bili 221,3 milijarde kuna, od čega se na kredite u kunama bez valutne klauzule odnosilo 90,0 milijardi kuna ili 40,7%. Novi list

    20.07.2016. (05:35)

    Bottom up

    Kuna ojačala prema euru i drugim valutama

    Prema najnovijim podacima HNB-a, kuna je ojačala prema svim značajnim inozemnim valutama: američki dolar prema kuni je izgubio 0,33% i pao na 6,762568 kuna, euro je izgubio 0,14% i sada iznosi 7,481429 kuna, dok je švicarski franak prema kuni oslabio 0,21% i sad je na 6,881373 kune. Poslovni

    13.04.2016. (13:52)

    Vrijeme za kupovinu eura

    Kunu nabildali steroidi iz Unije, izvoz, turisti…

    Vrijednost kune prema euru najjača je od srpnja 2013. i trenutačno iznosi 7,49 : 1. Analitičari smatraju da su za to zaslužni raniji početak turističke sezone, ali i liberalna politika europskih središnjih monetarnih vlasti, suficit tekućeg računa platne bilance, sporija dinamika rezerviranja banaka, nešto manje naglašeni fiskalni rizici te pomak u oporavku gospodarskih aktivnosti. No pod kraj godine ponovno se očekuje njezino slabljenje, za što će se pobrinuti i HNB ako bude trebalo, vele stručnjaci. Slobodna

    18.09.2015. (11:16)

    Štedna knjižica

    U srpnju depoziti u bankama porasli na 245 milijardi kuna

    Ukupni depoziti poslovnih banaka u Hrvatskoj u srpnju su nastavili rasti, i to za 2% naspram istog razdoblja prošle godine, te su krajem srpnja dosegli 245,1 milijarde kuna. U analizi RBA-a navodi se da je tomu pridonio rast štednih i oročenih depozita, koji su od srpnja prošle godine porasli za 856,7 milijuna kuna ili 0,4%. “Očigledno alternativne vrste investiranja još uvijek nisu dovoljno atraktivne da privuku kapital iz banaka, stoga očekujemo nastavak godišnjih stopa rasta depozita, predvođen rastom depozita u sektoru kućanstava”, zaključuju analitičari. T-Portal

    29.01.2015. (19:17)

    Jurčić: Kuna treba postati neovisna o euru

    Svi smo mi previše zaslijepljeni Europom koja je ‘postala muzej dok ostali svijet raste’, konstatirao je Ljubo Jurčić na javnoj tribini Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja. Prema njegovom mišljenju, Hrvatskoj je potrebna reforma monetarnog sustava i deeuroizacija. “Državu i razvoj treba financirati vlastitim novcem, a tečaj kune treba odražavati odnos hrvatske i svjetske produktivnosti”, smatra Jurčić, ističući da je kuna danas precijenjena jer su kod nas troškovi rasli brže nego u Europi. T-Portal

  • Slične vijesti

    24.02. (13:18)

    Zato što ima toplo krzno

    Kuna najjača u posljednjih šest godina, zašto?

    Od 2012. do 2017. svakog 19. veljače tečaj kune prema euru bio je iznad 7,5 kuna, krećući se u rasponu od 7,52 do 7,67 kuna za euro, dok je ovaj tjedan euro koštao 7,43 kune. Zašto je ove zime kuna jaka, odgovara Slobodna: od 2015. se popravila situacija na europskom financijskom tržištu zbog mjera Europske središnje banke, kao i gospodarska situacija u Hrvatskoj, značajno su smanjene vanjske neravnoteže, što se prije svega odnosi na ostvarenje suficita na tekućem računu platne bilance, što je posljedica turističkog sektora i rasta izvoza u godinama nakon pristupanja EU-u. Smanjena je i premija rizika na kunu.

    01.11.2017. (11:19)

    Ni kune ni lipe

    Vojković: Hrvati nikada nisu prihvatili kunu

    “Hrvati nisu nikada prihvatili kunu, kao što nisu ni prije prihvaćali dinar – sve stalne i trajne vrijednosti, od stanova do automobila, uvijek se računalo u njemačkim markama, a poslije u eurima. Rijetko bismo čuli da je stan netko kupio za 9500 kuna kvadrat, ili polovnog Golfa za 67.000 kuna, uvijek su to euri, kao što su nekada bile marke. U državi koja je inače potpuno eurizirana jer u eurima su nam mnogi krediti, ali i velika većina štednje i o većim iznosima razmišljamo u eurima – formalno uvođenje te valute samo će dovesti do toga da će se poštovati stvarnost – a euro je stvarnost. U ovih 27 godina u državi nismo napravili ništa značajno kako bi postala gospodarska sila, pa da njena valuta nešto vrijedi u svijetu”, komentira Goran Vojković uvođenje eura. Index

    09.10.2017. (07:40)

    Još 5 godina u krznu kune

    HNB: Hrvatska bi mogla uvesti euro 2022.

    HNB je pripremio strategiju za uvođenje eura, koja u sebi sadrži izračune koristi i mogućih rizika ulaska u eurozonu. Hrvatska vlada treba prvo podnijeti zahtjev za ulazak Hrvatske u ERM II tečajni mehanizam, onda treba uvjeriti Europsku komisiju da kontrolira javni dug te će ga spustiti prema granici od 60% u razumnom roku, i onda može u eurozonu, što bi moglo biti najranije 2022. ili 2023. godine. Večernji

    17.06.2017. (20:03)

    Plusevi i minusi

    Kuna i dalje jača, na ovoj razini bila posljednji put 2011.

    Zahvaljujući prošlotjednim deviznim intervencijama HNB-a, kao i isplati mirovina, likvidnost sustava dosegnula je novu rekordnu razinu, iznos od gotovo 17 milijardi kuna. Na tečajnici HNB-a vrijednost domaće valute trenutačno iznosi 7,40 za euro i čak je neznatno veća nego što je bila prije dvije intervencije centralne banke (7,41), na kojima je od banaka otkupila 374 milijuna eura i u sustav pustila 2,78 milijardi kuna. To samo znači da bi u slučaju izostanka deviznih intervencija tečaj sigurno pao ispod 7,4 kune za euro. Na toj razini posljednji je put bio 2011. godine. Kao što to uvijek biva kada kuna jača, izvoznici neće biti sretni, ali dužnici uz valutnu klauzulu kojima će rate kredita biti nešto manje sigurno nemaju ništa protiv toga. Jutarnji

    30.03.2017. (09:20)

    Zanimljive činjenice o hrvatskom novcu – kuni

    Iscrpnije...
    13.03.2017. (07:33)

    Krznašica zlatna...

    Tečaj: Kuna najjača od 2012., zašto?

    Tijekom prošlog tjedna tečaj kune prema euru spustio se sve do 7,40 kuna, što je najniža razina tečaja od rujna 2012. godine, čime su financijski stručnjaci iznenađeni. Vrijednost kune raste već dvije godine, dok je od početka ove godine ojačala 1,74 posto, zbog oporavka gospodarstva i sve češćih investicija. Generalno razlozi su bolje makroekonomskookružje te vrlo česte korporativne ponude deviza, objašnjavaju iz RBA. Intervenciju HNB-a može se očekivati kad tečaj padne ispod 7,40 kuna, što se očekuje krajem lipnja. Poslovni

    15.10.2016. (09:54)

    Kunskih kredita više od deviznih

    U prvih osam mjeseci ove godine udio kunskih kredita u svim novoodobrenim kreditima u Hrvatskoj bio je 58,3% i to je od izbijanja gospodarske krize najdulji period u kojem su kunski krediti dominirali nad onima s valutnom klauzulom. Ukupni kunski plasmani porasli su za 10,3 milijarde kuna, što je rast od 12,8% (u iznos nije uključeno kreditiranje države). Tako su ukupni plasmani banaka (uključujući državu) na kraju kolovoza bili 221,3 milijarde kuna, od čega se na kredite u kunama bez valutne klauzule odnosilo 90,0 milijardi kuna ili 40,7%. Novi list

    20.07.2016. (05:35)

    Bottom up

    Kuna ojačala prema euru i drugim valutama

    Prema najnovijim podacima HNB-a, kuna je ojačala prema svim značajnim inozemnim valutama: američki dolar prema kuni je izgubio 0,33% i pao na 6,762568 kuna, euro je izgubio 0,14% i sada iznosi 7,481429 kuna, dok je švicarski franak prema kuni oslabio 0,21% i sad je na 6,881373 kune. Poslovni

    30.04.2016. (13:48)

    CERN: Kuna izazvala kvar na najvećem svjetskom ubrzivaču čestica

    Iscrpnije...
    13.04.2016. (13:52)

    Vrijeme za kupovinu eura

    Kunu nabildali steroidi iz Unije, izvoz, turisti…

    Vrijednost kune prema euru najjača je od srpnja 2013. i trenutačno iznosi 7,49 : 1. Analitičari smatraju da su za to zaslužni raniji početak turističke sezone, ali i liberalna politika europskih središnjih monetarnih vlasti, suficit tekućeg računa platne bilance, sporija dinamika rezerviranja banaka, nešto manje naglašeni fiskalni rizici te pomak u oporavku gospodarskih aktivnosti. No pod kraj godine ponovno se očekuje njezino slabljenje, za što će se pobrinuti i HNB ako bude trebalo, vele stručnjaci. Slobodna