Komičar pobijedio na predsjedničkim izborima u Ukrajini - Monitor.hr
21.04.2019. (23:15)

A sad ozbiljno...

Komičar pobijedio na predsjedničkim izborima u Ukrajini

Komičar Volodimir Zelenskij (41) je, prema prvim procjenama, osvojio 73,2 posto glasova birača na predsjedničkim izborima u Ukrajini. U drugom krugu izbora pobijedio je dosadašnjeg predsjednika Porošenka. Zelenskij inače glumi predsjednika u jednoj popularnoj tv-seriji. Iako je počeo objavljivati dijelove svojeg političkog programa, zapravo je i dalje nepoznanica, a i sumnjiv je zbog svojih veza s jednim moćnim oligarhom, vlasnikom televizije na kojoj nastupa. Zelenskij obećava da će zadržati prozapadnu orijentaciju Ukrajine. 24 sata


Slične vijesti

12.01. (14:00)

Prezimljavanje u tijeku

Ukrajina – umorna od rata, ali nije demoralizirana

Svaki treći ispitanik (32 posto) smatra da je bolje prekinuti neprijateljstva pod uvjetom zaista ozbiljnih sigurnosnih jamstava sa Zapada, čak i ako bi se oslobađanje okupiranih teritorija odgodilo na neodređeno vrijeme. U prethodnoj anketi kijevskog instituta 80 posto Ukrajinaca je odbacilo trajno odricanje od ukrajinskog teritorija. I to u situaciji u kojoj su vojnici na bojištu mjesecima morali racionalizirati streljivo, posebno artiljerijske granate – jer su isporuke zapadnih zemalja bile mnogo manje od obećanih. Ali, poraz od ruskog agresora očigledno nije opcija za ogromnu većinu u zemlji. U Kijevu se često održavaju demonstracije. U prosincu, dok se unutra raspravljalo o proračunu za 2024. godinu, nekoliko desetaka ljudi je ispred zgrade gradske uprave skandiralio: „Novac za vojsku!”. Prosvjednici su tražili da se odustane od infrastrukturnih projekata u gradu i da se novac upotrebi za vojnike na bojištu. Predsjednik Zelenski nedavno je pozvao na mobilizaciju 500.000 novih vojnik, a na Zelenskom se vrši pritisak da se rastereti dugogodišnje borce. DW

05.01. (18:00)

Jednome na pomoć, drugome na štetu

Ukrajinsko žito uzburkalo tržište EU-a

Liberalizacija trgovine s Ukrajinom, pokrenuta kako bi se podržala zemlja tijekom ruske agresije, izazvala je neočekivane posljedice na tržištima EU-a. Iako je Unija pružila milijarde eura pomoći i otvorila koridore solidarnosti, potpuna liberalizacija trgovine stvorila je disrupciju, posebice u europskom uvozu žitarica. Jugoistočne članice EU-a, poput Bugarske, Mađarske i Poljske, osjećaju posljedice stihijskog uvoza jeftinih ukrajinskih žitarica. Neki poljoprivrednici tvrde da su na rubu opstanka, dok ih druge zemlje optužuju za nedostatak solidarnosti. U Hrvatskoj, uvoz je rezultirao padom cijena pšenice i kukuruza od 10 do 20 eura po toni, uz ukupnu štetu od 20 do 40 milijuna eura. Ovakav scenarij izaziva potrebu za prilagodbom na tržištu, dok politika prihvaća ekonomske žrtve radi podrške Ukrajini i suprotstavljanja Rusiji. (Lider)

15.12.2023. (09:00)

A taman su mislili da ih je krenulo

Počeli pregovori za članstvo Ukrajine u EU, Orban blokirao 50 milijardi eura pomoći

Čelnici EU rekli su da će se pregovori o pomoći nastaviti početkom sljedeće godine. Ukrajina kritično ovisi o financiranju EU i SAD-a dok se nastavlja boriti protiv okupacijskih ruskih snaga. Orban je najavio blokadu pomoći ubrzo nakon što su čelnici EU odlučili otvoriti pregovore o članstvu s Ukrajinom i Moldavijom i dodijeliti status kandidata Gruziji. Ukrajina također očajnički traži odobrenje američkog paketa obrambene pomoći, vrijednog 61 milijardu dolara – ali ta se odluka također odgađa zbog velikih neslaganja između demokratskih i republikanskih zastupnika. Index

11.12.2023. (09:00)

Ostavljeni na cjedilu

Ovo bi mogao biti presudan tjedan za Ukrajinu

Zelenski će se sutra uputiti u Washington kako bi pokušao spasiti američki paket obrambene pomoći vrijedan 60 milijardi dolara. Američki predsjednik Joe Biden poziva zakonodavce da odobre sredstva, ali pomoć se uplela u domaću, stranačku politiku. Bit će to drugi posjet ukrajinskog čelnika Bijeloj kući od početka ruske invazije na Ukrajinu u veljači 2022. Prethodni je bio u rujnu prošle godine. Paket je trenutačno zapeo u Kongresu, suočen s protivljenjem republikanaca koji tvrde da bi više novca trebalo ići na domaću sigurnost na američko-meksičkoj granici. Glasanje u Senatu prošlog tjedna dovelo je do blokade paketa koji je uključivao financiranje za Ukrajinu. Tu je i Orbanova prijetnja da će spriječiti paket financijske pomoći od 50 milijardi eura – u zajmovima i bespovratnim sredstvima, što stvara frustraciju kod EU, a bijes u Kijevu. Index

07.12.2023. (18:00)

Imaju priliku ne ga birati

U ruske predsjedničke izbore žele uključiti i četiri okupirane regije Ukrajine

Odlučeno je kako će se izbori održati 17. ožujka 2024., te da je moguće sudjelovanje okupiranih regija Donjeck, Lugansk, Zaporožje i Herson o čemu će odlučiti 12. prosinca. Četiri međunarodno priznata ukrajinska teritorija već su sudjelovala u ruskim lokalnim izborima 2023. Iako predsjednik Vladimir Putin još nije objavio hoće li se kandidirati, mnogi predviđaju da će Putin, koji je inače prevalio i 71 godinu, osigurati peti mandat i ostati na vlasti najmanje do 2030. Iz stranke “Pravedna Rusija – za istinu” već je najavljeno da će nominirati Putina za predsjednika na svom kongresu 23. prosinca. Guardian

30.11.2023. (08:00)

Primirje za izbore

Galić: Rat u Ukrajini se bliži kraju

Prvi razlog namjera je Putina da proglasi pobjedu prije predsjedničkih izbora u ožujku iduće godine. Pritom će naravno prešutjeti da je agresija pokrenuta s ciljem deukranizacije i denacifikacije cijele Ukrajine. S druge strane isticat će se da je na početku agresije Ukrajina bila na sjevernim granicama Krima, a sada je granica na Dnjepru. Što se tiče Ukrajine, Zelenski ne pokazuje da je spreman za bilo kakve pregovore. Dapače, najavljuje nove ofenzive iako nikome nije jasno s kojim oružjem i streljivom. Zelenski ima jako važan osobni razlog zbog kojeg ne želi primirje – predsjedničke izbore koji bi se trebali održati u ožujku 2024., a na koje mu se baš i ne ide. Najviše ga je strah da bi mu protukandidat mogao biti trenutni glavni zapovjednik ukrajinske vojske, general Valerij Zalužni, koji ionako govori o neuspjehu ukrajinske ofenzive . Index

17.11.2023. (13:00)

Nije svatko za ratnika

Gotovo 20 tisuća Ukrajinaca pobjeglo iz zemlje da izbjegne mobilizaciju

Otkrila je velika istraga BBC-ja. Neki su preplivali opasne rijeke kako bi napustili zemlju. Drugi su jednostavno izašli pod okriljem mraka. Još 21.113 muškaraca pokušalo je pobjeći, ali su ih ukrajinske vlasti uhvatile, potvrdio je Kijev. Nakon ruske invazije, većini muškaraca u dobi od 18 do 60 godina zabranjen je izlazak. No podaci do kojih je došao BBC otkrivaju da su deseci dnevno uspjeli. Iako se ne zna pouzdano kako su ti ljudi pobjegli, poznato je koje su metode koristili ostalih 21.113 koji su uhvaćeni u pokušaju. Većina – 14.313 – pokušavala je pješačiti ili preplivati granicu, a preostalih 6800 oslanjalo se na lažno dobivenu službenu dokumentaciju. Index

12.10.2023. (00:00)

Bit će kako u Washingtonu kažu

Ukrajinski rat, koristi i štete: Budućnost pomoći Ukrajini ovisi o SAD-u

Od siječnja ove godine do danas, od 1200 kilometara duge fronte, tek je nešto manje teritorija od površine Kijeva izmijenilo ruke: Bahmut je otišao Rusima, a Robotine Ukrajincima. Uz ogromne žrtve na obje strane. No, bez neke prekretnice u toku rata. U međuvremenu, Ukrajina propada: uništena joj je luka Odesa, razorena im je industrija čelika u Mariupolju, uništena je brana Harkovka… Ukrajina, i njena sposobnost da se brani od Putina, uvelike ovise o novčanoj i vojnoj pomoći SAD-a. Ukoliko se Trump vrati na vlast, što je Zelenski uspio vratiti, vratio je. Bidenova administracija je pod pritiskom republikanskih zastupnika povukla prijedlog za 6 milijardi dolara pomoći Ukrajini. Koji je plan? Kakvi su čiji interesi? Sankcije Zapada su zapravo neučinkovite dok god Rusija može računati na Kinu. Od rata jedino profitiraju malobrojne korporacije u SAD-u, koje proizvode oružje i izvoze fosilna goriva. Ostatak društva pati i dublje ulazi u dug. H-alter

23.09.2023. (13:00)

Svaka forma transnacionalne suverenosti koja se zasniva na identitetu je utopija ili, još gore, distopija

Boris Buden: San o nacionalnoj suverenosti je odsanjan

Large buden1

  • Hrvatska javnost ne misli u kategorijama dugoročnih perspektiva. Njezin pogled u budućnosti nije ništa manje mitski nego njezin pogled u prošlost. Mi govorimo o stoljeću sedmom iako znamo da je nacija moderna pojava, da o njoj ne možemo govoriti ako je većina ljudi nepismena, ne zna čitati ni geografske karte pa još nema predodžbu o nekakvom cjelovitom teritoriju.
  • U tom smislu moguće je reći da je hrvatska budućnost u hrvatskoj prošlosti. Hrvatska nacija u Socijalističkoj Republici Hrvatskoj, u bivšoj Jugoslaviji, imala je budućnost koju danas više nema. Ako je vjerovati statistikama Eurostata, depopulacija se u Hrvatskoj ubrzava. Do kraja stoljeća, ako se ne dogodi neko čudo, u Hrvatskoj će šezdeset posto ljudi biti starije od 65 godina. Da li ćemo to još uvijek moći zvati nacijom? A jedini koji se oko toga uzbuđuju su nacionalistički demografi kojima je etnička čistoća važnija od budućnosti. Živimo kao u onom vicu o čovjeku koji se spotaknuo s 25 kata i dok pada negdje na razini desetog kata kaže: “Pa dosad je sve u redu.”
  • Ne bi bilo prvi put da se Hrvati i Srbi slože na reakcionarnoj političkoj platformi. Tako je, uostalom, bilo i davne 1848., kada su se složili pod banom Jelačićem… Povratak tog spomenika u Zagrebu početkom devedesetih bio je shvaćen kao velik demokratski čin, a da se nije pitalo tko je taj habsburški sluga na konju. Dakle, Hrvati i Srbi su pod Jelačićem složno sudjelovali u gušenju demokratske, republikanske revolucije u Beču u oktobru 1848. u ime feudalnog apsolutizma, dovodeći na vlast Franju Josipa. Odigrali su mračnu kontrarevolucionarnu ulogu u Evropi, ulogu koje bi se danas, kada se pozivaju na demokratske, republikanske i evropske vrijednosti, trebali stidjeti. Novosti
22.09.2023. (19:00)

Vjetrovi promjene

Černobilsku Zonu isključenja žele pretvoriti u zonu oporavka

Iako je u Ukrajini trenutno teško stanje zbog sukoba s Rusijom, predstavnici ukrajinske elektroenergetske kompanije Ukrenergo potpisali su pismo namjere s njemačkom kompanijom Notus Energy vezano uz projekt izgradnja vjetroparka, snage jednog gigavata. Vjetrolektrane bile bi postavljene na području trenutno nenaseljene Zone isključenja u Černobilu, koja zauzima prostor u radijusu oko 30-ak kilometara od bivše nuklearne elektrane. Prema planu, budući vjetropark strujom bi mogao opskrbljivati oko 800 tisuća kućanstava u Kijevu i okolici, i bio bi jedan od najvećih takvih projekata u Europi. Green