• 02.02. (18:30)

    Subotnja matineja

    Kratka povijest artičoke kao povijest Istoka na Zapadu i Zapada na Istoku

    Miljenko Jergović u Jutarnjem listu predstavlja knjigu “Istočno-zapadna sofra” povjesničarke i orijentalistice Olge Zirojević, posebno se osvrćući na, primjerice, artičoke. Knjiga je to “iz koje se nižu razlozi zbog kojih bi zapadnjaci trebali poštovati Istok, ali i zbog kojih bi orijentalci trebali poštovati Zapad. Ali ne kao strane vanjskoga svijeta, prema kojima se orijentira uz pomoć kompasa, nego kao strane svoga vlastitog, unutrašnjeg svijeta. Ovo je knjiga poštovanja prema drugome u onom što sam čovjek jest, poštovanja Istoka u civilizacijskom i gastronomskom imaginariju zapadnog čovjeka”, piše Jergović.



  • Slične vijesti

    07.04. (14:30)

    Mržnja susjeda

    Jergović: ‘Nasilje kao generativna sila’ – katarzična knjiga za Hrvate, Srbe i Bošnjake

    Knjigu kakvu je napisao Max Bergholz nismo dosad čitali. Knjiga bi, kada bi je slučajno čitali i kada ništa u njoj ne bi preskakali, izazvala silan gnjev među hrvatskim, srpskim i bošnjačkim nacionalistima – piše Miljenko Jergović o knjizi kanadskog profesora o teroru svih nad svima na području Kulen Vakufa na početku Drugog svjetskog rata.

    04.04. (09:30)

    Dokoni Europljani igraju se kazaljkama

    Jergović: Ne može nas ljetno računanje vremena spasiti od zime

    Putinova Rusija već je ukinula dvokratni kalendar, i kažu da joj je bitno bolje. Njezini građani više nisu pod stresom. Može biti da je tako, ali meni se, gledajući sa strane, čini da to Rusi rade samo da bi potvrdili svoju hiper-suverenost i da bi oni malo bili to sunce oko kojeg se okreće svijet. Europa se, naravno, u odustajanju od dvokratnih kalendara ne povodi za Rusijom. Ona istu stvar, tako mi se čini, provodi iz neke čudne usidjeličke dokonosti. Kada se čini da su sve važne stvari u svijetu suštinski nepromjenjive, tada je najbolje baviti se kalendarom – piše Miljenko Jergović za Jutarnji, i protiv je uvođenja ljetnog računanja vremena u Hrvatskoj.

    21.03. (09:30)

    Bez zgražanja, samo odgajanje

    Jergović: Zlo je prirodno i temeljno stanje djetinjstva. Zlo i strah

    Nešto nije u redu s kulturom koja je na takav način infantilizirana i idiotizirana da mediji koji pretendiraju na ozbiljno bavljenje svijetom oko nas, kao i nama u svijetu, izvještavaju o djeci i ježu… Osim što je krivo i društveno štetno idealiziranje i angeliziranje djece, iz kojeg onda prirodno proizlazi zgražanje nad dječjom okrutnošću, budalasta, marginalna, krivo nasađena vijest o sudbini jednog ježa kod odraslih stvara pogubnu iluziju o njihovoj dobroti, ispravnosti i moralnosti” – piše Miljenko Jergović o priči o splitskim osnovnoškolcima koji su igrali nogomet u kojem je lopta bila – jež.

    06.02. (10:30)

    Jergović: Izbor lektire je sumanut, zastarjeliji nego prije 50 godina

    Na toj lektirnoj listi, onoj osmoškolskoj, kao ni onoj srednjoškolskoj, nema nijedne knjige napisane u ovom stoljeću, a jedva da je poneka napisana u proteklih pedeset godina. Nema nijednoga živog stranog pisca, a od domaćih živih tu su Miro Gavran i Pavle Pavličić, koje će morati da čitaju osmoškolci, te Danijel Dragojević, čiji je izbor iz pjesništva pred srednjoškolcima… Oni koji su ministrici lektirnu listu sastavljali, bave se pljačkanjem književnih grobova, te se tako “Prokleta avlija” Ive Andrića našla pod egidom “Hrvatska književnost” – komentira popis lektire Miljenko Jegović za Jutarnji. Jergović nije uvršten u izbor, ali kako kaže izvor iz ministarstva – “Nema potrebe imati popis za suvremene tekstove. Tko kaže da netko neće izabrati Jergovića, Tribusona ili Tomića ako žele – ako ih nema na popisu, to ne znači da ih učitelji neće moći birati.”

    30.01. (23:30)

    Vrata pakla

    Jergović: Komentari na portalima uništit će novinstvo u Hrvatskoj

    Kada se u balkanskoj krčmi pogase svjetla, tada komentari ispod tekstova objavljenih na web portalima postaju važniji od samih tekstova… U tim crnim jamama prostaštva i socijalne pornografije godinama se već rađaju i razvijaju najteže hrvatske boleštine, koje će na kraju, u to nema baš nikakve sumnje, do kraja pomoriti slabašne ostatke novinstva u Hrvata – Miljenko Jergović, Jutarnji.

    06.01. (14:00)

    Književna preporuka

    Povijest pustošenja: od europskog davitelja do bugojanskog konclogora

    Miljenko Jergović za Jutarnji piše o novom romanu Josipa Mlakića “Skica u ledu”. U njemu policijski inspektor Thomas Schweiner istražuje niz ženskih smrti davljenjem, koja se godinama događaju za vrijeme velikih rock koncerata. Roman pun preokreta kasnije se odmiče tematski, žanrovski i stilski te završava kao apokaliptični ratni finale u kojem se autor dotiče i teme bošnjačkih logora.

    12.12.2018. (08:30)

    Spašeni, iako im je vjerojatno malo dosadno...

    Miljenko Jergović: Armenska obitelj od deportacije iz Nizozemske spasila se odlaskom na misu – koja traje već mjesec i pol

    Anuša i Sasun Tamrazjan, i njihovo troje djece Varduhi, Hajarpi i Sejran, rodom Armenci, nedavno su dobili izgon iz Nizozemske, zemlje u kojoj su skoro devet godina živjeli, nakon što su pobjegli iz Armenije. A bježali su zato što je otac Sasun zbog svoga političkog aktivizma dobio prijetnje smrću… Prema nizozemskom zakonu, policija u crkvu ne smije ući u vrijeme bogosluženja. A kako se obitelj Tamrazjan sklonila u crkvu od deportacije, dok god traje misa, oni su zaštićeni pred policijom. I tako već mjesec i pol – opisuje Miljenko Jergović vrlo zanimljiv i simboličan slučaj.

    09.12.2018. (13:00)

    Tko je kriv za "Hladni rat"?

    Jergović o novom filmu Paweła Pawlikowskog

    Kritičar Guardiana je dozlaboga krivo, površno, olako i zamamno blebetavo, tako da ga poslije svi mogu citirati, zaključio da je “Hladni rat” nešto kao “Casablanca” i “La La Land”, ispravlja ga Miljenko Jergović te tumači kako je u Cannesu najboljom nagradom za režiju nagrađeni “Hladni rat” film o fatalnoj ljubavi iz vremena mitova i mitotvoraca, koja su daleko od prošlih. Đurđica Čilić je prepjevala pjesmu iz filma.

    28.11.2018. (12:30)

    Jergović: Trebamo biti sretni što Trump misli da se Jugoslavija raspala na Baltiku

    Razlika između naroda s Balkana i naroda s Baltika u tome je što prvi imaju pekinezerski pogled na svijet. Koliko god su sitni i beznačajni – o čemu uostalom i svjedoči uvid Donalda Trumpa – pred susjedima i pred svijetom oni sebe vide kao velike i važne. Tako maleni i nikakvi ponašaju se kao razdraženi staford terijeri… – piše književnik s Balkana Miljenko Jergović za Jutarnji list.

  • Slične vijesti

    07.04. (14:30)

    Mržnja susjeda

    Jergović: ‘Nasilje kao generativna sila’ – katarzična knjiga za Hrvate, Srbe i Bošnjake

    Knjigu kakvu je napisao Max Bergholz nismo dosad čitali. Knjiga bi, kada bi je slučajno čitali i kada ništa u njoj ne bi preskakali, izazvala silan gnjev među hrvatskim, srpskim i bošnjačkim nacionalistima – piše Miljenko Jergović o knjizi kanadskog profesora o teroru svih nad svima na području Kulen Vakufa na početku Drugog svjetskog rata.

    04.04. (09:30)

    Dokoni Europljani igraju se kazaljkama

    Jergović: Ne može nas ljetno računanje vremena spasiti od zime

    Putinova Rusija već je ukinula dvokratni kalendar, i kažu da joj je bitno bolje. Njezini građani više nisu pod stresom. Može biti da je tako, ali meni se, gledajući sa strane, čini da to Rusi rade samo da bi potvrdili svoju hiper-suverenost i da bi oni malo bili to sunce oko kojeg se okreće svijet. Europa se, naravno, u odustajanju od dvokratnih kalendara ne povodi za Rusijom. Ona istu stvar, tako mi se čini, provodi iz neke čudne usidjeličke dokonosti. Kada se čini da su sve važne stvari u svijetu suštinski nepromjenjive, tada je najbolje baviti se kalendarom – piše Miljenko Jergović za Jutarnji, i protiv je uvođenja ljetnog računanja vremena u Hrvatskoj.

    01.04. (14:00)

    Miljenko Jergović o knjizi “Blijedi jahač”, podnaslova “Kako je španjolska gripa 1918. promijenila svijet”: U cjelini vrlo zanimljiva, a nekima i važna knjiga. Meni, recimo.

    Iscrpnije...
    21.03. (09:30)

    Bez zgražanja, samo odgajanje

    Jergović: Zlo je prirodno i temeljno stanje djetinjstva. Zlo i strah

    Nešto nije u redu s kulturom koja je na takav način infantilizirana i idiotizirana da mediji koji pretendiraju na ozbiljno bavljenje svijetom oko nas, kao i nama u svijetu, izvještavaju o djeci i ježu… Osim što je krivo i društveno štetno idealiziranje i angeliziranje djece, iz kojeg onda prirodno proizlazi zgražanje nad dječjom okrutnošću, budalasta, marginalna, krivo nasađena vijest o sudbini jednog ježa kod odraslih stvara pogubnu iluziju o njihovoj dobroti, ispravnosti i moralnosti” – piše Miljenko Jergović o priči o splitskim osnovnoškolcima koji su igrali nogomet u kojem je lopta bila – jež.

    06.02. (10:30)

    Jergović: Izbor lektire je sumanut, zastarjeliji nego prije 50 godina

    Na toj lektirnoj listi, onoj osmoškolskoj, kao ni onoj srednjoškolskoj, nema nijedne knjige napisane u ovom stoljeću, a jedva da je poneka napisana u proteklih pedeset godina. Nema nijednoga živog stranog pisca, a od domaćih živih tu su Miro Gavran i Pavle Pavličić, koje će morati da čitaju osmoškolci, te Danijel Dragojević, čiji je izbor iz pjesništva pred srednjoškolcima… Oni koji su ministrici lektirnu listu sastavljali, bave se pljačkanjem književnih grobova, te se tako “Prokleta avlija” Ive Andrića našla pod egidom “Hrvatska književnost” – komentira popis lektire Miljenko Jegović za Jutarnji. Jergović nije uvršten u izbor, ali kako kaže izvor iz ministarstva – “Nema potrebe imati popis za suvremene tekstove. Tko kaže da netko neće izabrati Jergovića, Tribusona ili Tomića ako žele – ako ih nema na popisu, to ne znači da ih učitelji neće moći birati.”

    30.01. (23:30)

    Vrata pakla

    Jergović: Komentari na portalima uništit će novinstvo u Hrvatskoj

    Kada se u balkanskoj krčmi pogase svjetla, tada komentari ispod tekstova objavljenih na web portalima postaju važniji od samih tekstova… U tim crnim jamama prostaštva i socijalne pornografije godinama se već rađaju i razvijaju najteže hrvatske boleštine, koje će na kraju, u to nema baš nikakve sumnje, do kraja pomoriti slabašne ostatke novinstva u Hrvata – Miljenko Jergović, Jutarnji.

    06.01. (14:00)

    Književna preporuka

    Povijest pustošenja: od europskog davitelja do bugojanskog konclogora

    Miljenko Jergović za Jutarnji piše o novom romanu Josipa Mlakića “Skica u ledu”. U njemu policijski inspektor Thomas Schweiner istražuje niz ženskih smrti davljenjem, koja se godinama događaju za vrijeme velikih rock koncerata. Roman pun preokreta kasnije se odmiče tematski, žanrovski i stilski te završava kao apokaliptični ratni finale u kojem se autor dotiče i teme bošnjačkih logora.

    12.12.2018. (08:30)

    Spašeni, iako im je vjerojatno malo dosadno...

    Miljenko Jergović: Armenska obitelj od deportacije iz Nizozemske spasila se odlaskom na misu – koja traje već mjesec i pol

    Anuša i Sasun Tamrazjan, i njihovo troje djece Varduhi, Hajarpi i Sejran, rodom Armenci, nedavno su dobili izgon iz Nizozemske, zemlje u kojoj su skoro devet godina živjeli, nakon što su pobjegli iz Armenije. A bježali su zato što je otac Sasun zbog svoga političkog aktivizma dobio prijetnje smrću… Prema nizozemskom zakonu, policija u crkvu ne smije ući u vrijeme bogosluženja. A kako se obitelj Tamrazjan sklonila u crkvu od deportacije, dok god traje misa, oni su zaštićeni pred policijom. I tako već mjesec i pol – opisuje Miljenko Jergović vrlo zanimljiv i simboličan slučaj.