Lani na hrvatskim cestama poginula 331 osoba, 8% više nego 2016. - Monitor.hr
02.01.2018. (17:31)

Crna kronika svaki dan

Lani na hrvatskim cestama poginula 331 osoba, 8% više nego 2016.

Na hrvatskim je cestama tijekom prošle godine smrtno stradala 331 osoba, što je 24 osoba ili 7,8 posto više nego u 2016., čime je hrvatska 60 posto iznad EU prosjeka po smrtnosti na cestama. Autoportal nalazi 10 razloga za ovo: prestar vozni park, preblage kazne na sudovima, preblage kazne za prometne prekršaje, nesigurne prometnice s mnoštvom opasnih točaka, manjkavi i nelogični prometni propisi, preskup taksi prijevoz, previsoke cestarine, loše medicinsko zbrinjavanje unesrećenih, nelogično upravljanje sigurnošću u prometu…


Slične vijesti

04.01. (17:00)

Nije sve u brzini, ima nešto i u širini

Manje je nesreća zabilježeno na užim cestama nego na onim širokima


Istraživanje provedeno u sedam američkih gradova pokazalo je zanimljive rezultate. Unatoč očekivanjima da veća širina prometnih traka dovodi do manje nesreća, istraživači su zaključili suprotno. Analizirajući 7670 dionica cesta, fokusirali su se na 1117 dionica i otkrili da su uže gradske ceste sigurnije od širih. Većina gradskih odjela za prijevoz preferira gradske ulične trake širine od 3 do 3.6 metara, gdje je to moguće. Međutim, znanstvenici su otkrili da na cestama gdje je širina 2.75 metara nema značajnijeg smanjenja nesreća pri brzini od 32 km/h, ali se drastično smanjio broj sudara pri brzini od 50 do 55 km/h. Osim toga, uže ceste potiču sigurnost pješaka s više prostora za nogostupe i biciklističke staze. (RevijaHAK)

02.11.2023. (11:00)

U psihi je stvar

Neobuzdani za upravljačem: Moraju znati da vožnja nije pravo, nego privilegija

Visoko agresivne i impulzivne osobe oblikuju stil vožnje kojim dominiraju traženje uzbuđenja u vožnji, nestrpljivost, razdražljivost, ljutnja, natjecateljsko ponašanje, sklonost rizičnim postupcima i ignoriranje tuđih potreba. Postoje nekoliko stilova vožnje prema karakteru vozača: strpljivi i pažljivi, rizični (koji traže uzbuđenje), anksiozni, disocijativni i ljutiti stil. Karakteristike ličnosti povezane s rizičnim ponašanjem u vožnji i većom vjerojatnosti događanja nesreća u prometu su: ekstrovertiranost, emocionalna nestabilnost, anksioznost, agresivnost, ljutnja, preuzimanje rizika i impulzivnost. Ne bi se trebalo generalizirati ponašanje vozača prema dobi, ali zato rješenje vide u sustavnom i kontinuiranom prometnom odgoju i obrazovanju od najranije životne dobi, kažu iz Sekcije za prometnu psihologiju Psihološkog društva. Revija HAK

22.10.2023. (09:00)

Malo manje po gasu

Hrvatska je treća u EU po smrtnosti na cestama

Sa 71 poginulim na cestama u 2022. Hrvatska se nalazi na neslavnom trećem mjestu u EU po smrtnosti u prometu, objavila je Europska komisija. Goru statistiku imaju samo Rumunjska i Bugarska. Najsigurnije su ceste u Švedskoj (22 smrtna slučaja na milijun stanovnika) i Danskoj (26 na milijun stanovnika), dok su 2022. u Rumunjskoj (86 na milijun stanovnika) i Bugarskoj (78 na milijun stanovnika) zabilježene najviše stope smrtnosti. Prosjek EU-a 2022. iznosio je 46 smrtnih slučajeva na milijun stanovnika. Iako se temeljni dugoročni trend smanjuje, riječ je o 9 % manje u usporedbi s godinom prije pandemije, ne smanjuje se dovoljno brzo da bi se postigao cilj EU-a o upola manjem broju smrtnih slučajeva do 2030. H-alter

28.01.2023. (17:00)

Mladost ludost, a ni starost nije daleko

Jesu li električni romobili najopasnije prijevozno sredstvo?

Koje su najčešće ozljede vozača električnih romobila? - Fitness.com.hr

Romobili su vrlo praktična no i prilično nesigurna prometna sredstva. Prvenstveno je tako zbog njihovih malih kotača zbog kojih su manje stabilni preko neravnina, u zavojima ili prilikom naglog kočenja. Istraživanje je pokazalo da je voziti električni romobil gotovo dvostruko opasnije nego voziti motocikl i 13 puta opasnije od vožnje bicikla. Diljem Europe sudionici u prometu, a posebno pješaci, vrlo su ljuti na vozače romobila jer ignoriraju prometna pravila i često ugrožavaju sebe i druge u prometu. Autostart  Tako je prije nekoliko dana jedan 81-godišnjak zbog prebrze vožnje pao s električnog romobila u pješačkoj zoni Trga bana Josipa Jelačića. Teško je ozlijeđen i zadržan u Traumatološkoj bolnici. Nacional

 

 

04.11.2022. (10:11)

Dramatične poruke Europske komisije: Broj poginulih na cestama je previsok

05.10.2022. (21:00)

Krš i lom

O tome nitko nije mislio: Automobili sve teži, a zaštitne ograde na cestama stare 30 i više godina

Prometna nesreća - Pročitajte sve na temu: Prometna nesreća — eZadar.hr

Osiguravajuće kuće jasno upozoravaju da čelične ograde i betonske prepreke koje su postavljene u Njemačkoj nisu izrađene za standarde današnjih automobila. U vrijeme kada su te cestovne infrastrukture postavljene, vozila su bila znatno lakša nego danas kad teže u prosjeku između 1600 i 2000 kilograma. “Istraživači su došli do zaključka da u svakom desetom slučaju barijere pucaju, a u svakom desetom slučaju vozilo se prevrnulo kao posljedica udara u ogradu”, rekao je Siegfried Brokman, šef istraživača Njemačke udruge osiguravatelja. On tvrdi da bi oko 10 posto nesreća prošlo s blažim posljedicama da su zaštitni elementi ograda modernije konstrukcije. Autoklub

18.11.2020. (11:30)

Ćorava pravda

Što hrvatsko pravosuđe poručuje divljacima koji ubijaju u prometu?

Marin Kamenički, koji je u strašnom sudaru na Ilici skrivio smrt dvije žene jer je na mjestu gdje je dozvoljeno 50 jurio 195 km/h, dobio je 4 i pol godine zatvora. U obrazloženju presude navedeno je da je nesreću skrivio kao mlađi punoljetnik. Pravni stručnjaci navode da presuda podsjeća na odluku iz 2005. godine kada je 17-godišnjak iz Makarske BMW-om na pješačkom prijelazu pregazio dvije vršnjakinje i dobio samo šest mjeseci zatvora jer “dolazi iz društveno prihvatljive obitelji koja mu je omogućila studiranje u inozemstvu”. Telegram

29.09.2020. (12:12)

Dan bez poginulih u prometu u Hrvatskoj bez smrtno stradalih, inače u prosjeku pogibaju dvije osobe u tri dana

08.08.2019. (10:00)

Poginula u prometnoj nesreći proklizavši autom po lokvi na cesti na Krku – Hrvatske ceste proglašene krivima