Čitatelji Guardiana podijelili su fotografije koje prokazuju lošu urbanističku politiku diljem svijeta kroz primjere nesklada nove i stare gradnje. Na listi su se našli i zagrebački Vrbani i centar Point sagrađen kraj stare kućice čiji vlasnik očito nije htio prodati zemljište.
Kineski UI model smišlja urbanističke planove koji za 50 posto nadmašuju ljudske dizajne u tri najmanje metrike: pristupu uslugama, zelenim površinama i protočnosti prometa. Istraživači priznaju da bi model umjetne inteligencije trebalo dodatno programirati kad bi se htjelo s pomoću njega ispanirati cijeli grad. Projektiranje susjedstva koje se sastoji od 4×4 bloka sadrži dvostruko više planskih odluka od 3×3 bloka. No, automatizacija samo nekoliko koraka u procesu planiranja štedi ogromne količine vremena: UI model je u sekundi izračunavao zadatke za koje je planerima trebalo između 50 i 100 minuta. Automatiziranje zadataka urbanističkog planiranja koji oduzimaju najviše vremena omogućilo bi planerima da se usredotoče na izazovnije zadatke ili zadatke usmjerene na čovjeka, poput javnog angažmana i bolje estetike. Bug
Svaka terasa položena na parkirno mjesto je jedan problem više u kontekstu kroničnog nedostatka parkinga u gradu. S druge strane, oslobođeno parkirno mjesto ne doprinosi rješavanju prometnih gužvi, ne potiče šire korištenje javnog prijevoza, favorizira automobilski prijevoz i time posredno dovodi do većeg onečišćenja okoliša. No, vratimo li se ideji oslobođenih parkirnih mjesta, pretpostavka je da gotovo nitko neće kupiti auto jer su se oslobodila četiri nova parkirna mjesta u kvartu. Istovremeno, ta će mjesta uštedjeti vrijeme stanovniku/ci kojemu je auto nužno sredstvo za kretanje – za odlazak na posao, vožnju djece u vrtić i školu, za pristup javnim uslugama. Zgrade su već sagrađene, auti kupljeni, obitelji naseljene. Oslobađanje parkirnih mjesta nije nužno korak naprijed k rješavanju urbanističkog i prometnog kaosa, ali je potencijalno olakšanje svim građanima, posebice onima koji žive ili rade u centru. Vizkultura
Kulturpunkt donosi zanimljiv članak o društvenom odnosu prema urbanističkom planiranju: Gradovi po svojoj suštini opiru se etničkom i nacionalističkom svrstavanju. Oni su suštinski kosmopolitska i univerzalistički struktuirana mesta, mesta koja sadrže sedimente, nanose i svedočanstva nadnacionalnih i internacionalnih ukrštaja i uticaja. Današnjim gradovima tranzicijskog, etnonacionalnog, neoliberalnog ustrojstva, upravlja ista ona gradomrziteljska, ekstraprofiterska logika koja je u prošlosti obeležila toliko lokaliteta sopstvenom divljačkom mahnitošću. Za razliku od ratnog rušenja gradova do temelja, tranzicijski gradovi se razgrađuju upravo opsesivnim pseudourbanim zidanjima, novo-gradnjama, kojima se dalje razara duh gradske sredine. Ako je gradnjom u socijalizmu rukovodio “polugradski graditelj”, figura koja je ipak bila očarana hipermodernističkim urbanističkim planom i rešenjima, doba tranzicije obeležavaju građevine koje niču tako što se uništava sam modernistički osmišljen prostorni plan. Urbanisti i urbanolozi postaju suvišni, čak nepoželjni. Dižu se građevine koje treba da svedoče o pokroviteljskom, “ktitorskom” pseudourbanizmu, o metropolitskom stremljenju i lažnom elitističkom sjaju samih naručioca…
Rudimentarna pješaka zona, zatrpanost automobilima i sve skučeniji javni prostor za slobodno kretanje građana akutni je, dugotrajni i duboko ukorijenjen problem zagrebačkog centra. Rapidno širenje parkirnih zona diljem grada, uz porast cijena parkirnih karata te zagušenost centra automobilima zasigurno su ključni razlozi zbog kojih sve češće nailazimo na vozila parkirana na pješačkim kolnicima. No, auti su počeli uzurpirati i trgove u strogom središtu grada, u povijesnoj jezgri gdje skupina perivoja čini tzv. Lunecijevu, odnosno Zelenu potkovu. Vizkultura
Nova zgrada koja će u budućnosti “niknuti” u Australiji bit će zelena oaza za njezine stanovnike, ali i prolaznike. Na samom dnu zgrade nalazit će se botanički vrt, a ovisno o vrstama biljaka koje će biti integrirane u konačni dizajn, zgrada ima mogućnost poprimiti nekoliko oblika zbog čega će biti i vizualno jako efektna. Budući da se radi o niskoenergetskoj zgradi s visokom učinkovitošću vode, smanjuju se i operativni troškovi. Green
Projekt engleskog urbanista Ebenezera Howarda: Vrtni gradovi su dizajnirani da omoguće pristup najboljim aspektima grada i sela u jednom. Howardovo pisanje tijekom industrijske revolucije bilo je odgovor na urbane sirotinjske četvrti, zagađenje i nedostatak pristupa selu, ali i neodrživost samih gradova. Howard je ujedno bio svjestan gospodarskih problema seoskih poljoprivrednika koji su često živjeli u siromaštvu. Opisao je ideju da su “grad” i “zemlja” kao magneti koji privlače ljude k sebi iz različitih, ponekad suprotnih razloga. Opisane su prednosti i nedostatci svakog od njih. Selo nudi “ljepotu prirode”, ali “nedostatak društva”, dok grad ima “društvene prilike” u zamjenu za “zatvaranje prirode. Howard je tako isplanirao kružni tip vrtnog grada: počevši od središta kruga – ogroman javni vrt s javnim zgradama kao što su gradska vijećnica, predavaonice, kazališta i bolnica, zatim natkrivena tržnica, građevinske parcele s obiteljskim kućama sa zajedničkim kuhinjama i zajedničkim vrtovima, a u blizini bi bile škole, igrališta, crkve… Green
Plutajući gradovi su budućnost – UN ušao u partnerstvo kojim se želi razviti koncept gradova koji bi plutali na površini mora
World Urban Planning – fotografije urbanistički promišljenih gradova, 438 postova, 21 tisuća followera.
Broj ljudi starijih od 60 povećat će se s 962 milijuna danas na 2,1 milijarde ljudi 2050. godine i svi će se gradovi morati prilagoditi ovoj ogromnoj demografskoj promjeni. Guardian donosi primjer prilagodbe Londona.
Godišnje se u Hrvatskoj ukloni oko 380 slučajeva bespravne gradnje, a svake se godine prijavi oko 4.000 novih slučajeva bespravne ili protupravne gradnje, znači 10 puta više nego što se sruši. Nakon donošenja zakona o legalizaciji do prošle godine država je zaprimila 899.489 zahtjeva za ozakonjenje neke vrste zgrada, od čega je 40.000 zahtjeva odbijeno. Jutarnji…