Marić: Neće biti promjena za direktore, male i srednje poduzetnike, koji rade puno radno vrijeme - Monitor.hr
18.08.2018. (17:05)

Nesporazum?

Marić: Neće biti promjena za direktore, male i srednje poduzetnike, koji rade puno radno vrijeme

Zdravko Marić: “Izmjene se ne bi trebale odnositi na članove uprave trgovačkih društava, odnosno direktore, koji su prijavljeni na puno radno vrijeme.” Marić je rekao i da kako tim prijedlogom, kada poduzetnik svom članu uprave ili djelatniku isplaćuje vrstu nagrade u smislu udjela u dobiti ili dionicama – ta vrsta dohotka više neće biti oporezovana kao dohodak od plaće već kao dohodak od kapitala. Promjene za male i srednje poduzetnike (koji rade puno radno vrijeme) će biti samo na bolje.


Slične vijesti

09.01. (10:00)

Zašto bi bilo jednostavno, ako može komplicirano

Porezna reforma i problemi koji dolaze s njom

Novi Pravilnik o izmjenama i dopunama pravilnika o doprinosima nakon usvajanja Zakona o doprinosima donosi glavni izazov u članku 4. koji regulira olakšicu za mirovinsko osiguranje (MIO I). Ako bruto plaća ne prelazi 1300 eura, država uplaćuje olakšicu umjesto poslodavca. Najveći problem javlja se kod radnika koji rade kod više poslodavaca. Članak 16.b propisuje da svi poslodavci moraju primijeniti umanjenje mjesečne osnovice prema podacima Porezne uprave, ali računovođe izražavaju zabrinutost zbog komplikacija pri prikupljanju točnih informacija od radnika, jer osiguranik koji radi kod više poslodavaca ima dvije opcije dokazivanja svoje bruto plaće. Prva je da osiguranik (radnik) mora dati izjavu o broju poslodavaca za koje radi, bruto plaći i način na koji će se olakšica umanjiti, kako bi mu se mogao utvrditi iznos olakšice. Druga opcija je da računovođe iz svih poduzeća, za koje osiguranik radi, direktno koriste podatke koje dobiju kroz sustav ePorezna, i na taj način utvrđuju iznos olakšice. Ali, poteškoće su dodatno pogoršane jer sustav ePorezna, koji bi trebao omogućiti automatsku razmjenu podataka nije bio u potpunosti funkcionalan. Porezna uprava tvrdi da većina problema sada riješena, ali neki poslodavci i dalje izvještavaju o poteškoćama pri dostavi obrazaca. (Bug)

14.09.2023. (14:00)

PDV - Pola dajem vladi

Profesor s Libertasa: Hrvatski PDV je regresivan porez, siromašniji dio stanovništva troši do 50 posto na osnovne životne potrebe

Sve dosadašnje porezne reforme, uključujući i ovu zadnju, u suštini i nisu bile porezne reforme. To su bile samo izmjene pojedinih poreznih stopa. Hrvatski porezni sustav najviše je orijentiran na potrošnju, dakle na PDV. Šezdeset posto proračuna u Hrvatskoj puni se iz PDV-a, a PDV je po definiciji regresivni porez. To znači da relativno veći porez plaćaju siromašniji građani. Trebalo bi povećati razinu porezne pravednosti, ali ne očekujem da ćemo to dobiti budućim mjerama Vlade. Kada gospodarstvo u ciklusu raste, rastu i proračunski prihodi pa se proračun bolje puni. Profesor s Libertasa i FPZ-a Luka Brkić za Nacional.

06.06.2023. (19:00)

A kaj s nama koji imamo kleti?

Nova porezna reforma i vikendice

Najnovija porezna reforma gradovima i općinama omogućuje podizanje poreza na vikendice. Time bi jedinice lokalne samouprave mogle nadomjestiti dio prihoda izgubljenog ukidanjem prireza. Do sada se po četvornome metru maksimalno plaćalo 2 eura na godinu, a prema novom prijedlogu, općine i gradovi moći će naplaćivati i do 5 eura. Nakon ukidanja prireza, mnoge općine razmišljaju kako nadomjestiti manjak u proračunu, a ovo im postaje jedna od opcija. U Hrvatskoj od poreza na vikendice najviše novca ubere Zadarska županija. Više od 5 milijuna eura. Slijede Primorsko-goranska pa Istarska. Lokalne samouprave na raspolaganju imaju još neke naknade koje bi sada mogla mijenjati. HRT

25.05.2023. (18:00)

O populizmu i prebacivanju kajli

Hrvatski porezni sustav ovim promjenama postaje jedinstven u Europi

Vlada ide u izmjenu devet zakona, a osnova reforme koja bi trebala stupiti na snagu od 2024. godine je ukidanje prireza, subvencioniranje mirovinskog doprinosa za sve one čije se plaće kreću do 1.300 eura bruto itd. Danas Vlada svojom reformom najavljuje da će zapravo i sve te fiktivno zaposlene na niske plaće ubuduće subvencionirati jednako kako i radnike s niskim primanjima. Hrvatska intervencijom u sustav doprinosa ide u krivom smjeru i šalje lošu poruku. Kako navodi Željko Lovrinčević s Ekonomskog instituta, niti jedna zemlja u Europskoj uniji to ne radi. Europa stari i iz toga je jasno da izdvajanja za mirovine trebaju rasti. Drugi je model, kako će reći Lovrinčević, model zvjerinjaka – tko može izdvajat će, tko ne može „neka krepa“. No, to nije model za kojim poseže Europa. Faktograf

13.05.2023. (20:00)

Sve što radnici dobiju na mostu, izgubit će na ćupriji

Porezna ili porazna reforma

Mises o ratu, ratnoj ekonomiji i uspostavi trajnog mira

Analiza najavljenih izmjena poreznog sustava, kojima će se stopa poreza na dohodak prepustiti lokalnim vlastima, prirezi ukinuti, mirovinski doprinosi smanjiti, a trošarine povećati, dovodi do jednostavnog rezultata – stradat će oni maleni, a pošteđeni će biti dobitnici čitave naše tranzicijske i posttranzicijske epohe. Prepuštanje odluke o naplati poreza na dohodak jedinicama lokalne uprave nije samo puko bacanje kosti među njih. Kompeticija te vrste prouzročit će nove nejednakosti na mapi radničkih prava i socijalnog statusa Hrvatske, što se razilazi i s vrijednostima zastupanim Ustavom RH. Može se to nekom pričiniti kao decentralizacijski, čak demokratizacijski korak naprijed, sa spuštanjem ovlasti na niže razine. No radi se u biti o posve reakcionarnom uzmaku države pred kapitalom. Kao što je Hrvatska u samom vrhu po teretu PDV-a nametnutog svima, tako je na samom dnu EU-a po onom koji trpe birani tj. povlašteni među nama. Novosti

12.05.2023. (18:00)

Predizborna fora

Ishitrena porezna “reforma” bez dugoročne koristi za građane

Iako detalji „reforme“ nisu precizirani, najave u medijima (1 , 2) govore o ukidanju prireza i promjeni načina izdvajanja u mirovinske fondove. Kompenzacija za ukidanje prireza, prema nekim medijskim najavama, mogla bi se pronaći u dopuštanju lokalnim jedinicama, odnosno gradovima, da utječu na stope izdvajanja poreza na dohodak. Mogu li veliki gradovi poput Zagreba, Splita i Rijeke nadoknaditi gubitak prireza, odnosno mogu li računati na dugotrajnost eventualnih kompenzacijskih sredstava koja bi se iz proračuna države preusmjerila u proračune gradova? To nije rješenje kojim se potiče efikasno organizirani sustav lokalne vlasti. On još snažnije potiče fiskalnu ovisnost gradova o državnom proračunu. Vlada bu trebala pripremiti cjeloviti reformski paket koji se tiče lokalne samouprave, smatraju stručnjaci. Faktograf

20.12.2020. (19:30)

Kroz pustinju i prašumu porezne reforme

Niže stope poreza na dohodak, PDV na uvoz proizvoda male vrijednosti i druge važne promjene petoga kruga porezne reforme koju dočekujemo s novom godinom

Peti krug poreznih reformi stupa na snagu 1. siječnja 2020. godine, težak je 2 milijarde kuna, odnosi se na porez na dohodak, porez na dobit, PDV, fiskalizaciju u prometu gotovinom te financiranje lokalnih jedinica, a ovo su neke od najvažnijih:

  • Niže stope poreza na dohodak; stope od 24 posto na 20, a od 36 posto na 30 posto. Ne mijenjaju se ni osobni odbitak ni osnovice.
  • Smanjuje se s 12 na 10 posto stopa koja se primjenjuje pri oporezivanju godišnjih i konačnih dohodaka te paušalnog oporezivanja djelatnosti.
  • Uvodi se nacionalna naknada za starije osobe od početka iduće godine i iznosit će 800 kuna mjesečno i neće se smatrati primitkom na koji se plaća porez na dohodak.
  • Plaćom se neće smatrati ni troškovi cijepljenja protiv zaraznih bolesti koje poslodavci plaćaju svojim radnicima.
  • Ukida se oporezivanje godišnjom stopom od 24 posto poreznih obveznika koji su ostvarili dodatne primitke po osnovi drugog dohotka do visine peterostrukog iznosa osnovice osobnog odbitka (little jobs).
  • Definira se porezno oslobođenje za primitke digitalnih nomada.
  • Povećava se kaznena stopa za nesrazmjer imovine, sa 54 na 60 posto.
  • Umanjenje obveze poreza na dohodak za sto posto za mlade do 25 godina života, a za 50 posto za one od 26 do 30 godina.
  • Stopa poreza na dobit poduzetnicima s godišnjim prihodom do 7,5 milijuna kuna smanjuje s 12 na 10 posto, a odnosi se i na neprofitne organizacije.
  • Diže se prag za plaćanje PDV-a prema naplaćenim naknadama – sa 7,5 na 15 milijuna kuna.
  • Od 1. srpnja 2021. i u Hrvatskoj će se na uvoz dobara iz trećih zemalja za proizvode male vrijednosti – do 22 eura (do 160 kuna) – plaćati PDV.
  • Blagajnički maksimum propisivat će ministar financija, a ne Zakon o fiskalizaciji. Jutarnji list
12.11.2020. (14:46)

Ministar Marić o poreznoj reformi: Želimo rast plaća i standarda građana

Predloženo je snižavanje stope poreza na dohodak s 24 na 20 posto te s 36 na 30 posto, gdje će ukupni efekt biti dvije milijarde kuna, ali ne na teret lokalne samouprave nego državnog proračuna. Iznajmljivači stanova neće više morati ovjeravati ugovore kod javnog bilježnika prije porezne uprave. Snižava se opća stopa poreza na dobit za sve koji imaju godišnji promet do 7,5 milijuna kuna s 12 posto na 10 posto (Net.hr). Zastupnici platforme Možemo! predstavili su protuprijedlog koji bi više porezno rasteretio one s niskim i srednjim plaćama u odnosu na Vladin prijedlog, a više porezno opteretio one s najvišim plaćama (HRT).

12.11.2019. (16:30)

Oni će svoju lovu svakako dobit pa ih baš briga

Beus Richembergh objavio sliku iz Sabora: Na raspravi o poreznoj reformi – baš nitko od vladajućih

Ministar financija Zdravko Marić danas je u Saboru predstavio četvrti krug porezne reforme, nakon čega je uslijedila rasprava. Za vrijeme rasprave od zastupnika iz vladajuće koalicija bio je – nitko! Goran Beus Richembergh objavio je fotografiju prazne Sabornice, i iz zezancije upitao “Neka drama u državi za koju ne znamo? Mi smo zabrinuti”.