• 21.12.2018. (13:30)

    Marko Škreb: Čestitka američkom guverneru zbog hrabrog podizanja kamatnih stopa!

    Bivši guverner HNB-a Marko Škreb (1996-2000) počeo je pisati za Ekonomski lab: “Podizanje kamatne stope FED-a izaziva brojne reakcije (pa i jučerašnji komentar na Ekonomskom labu). Negativna reakcija burze je vjerojatno mjerljiv rezultat, a vrlo je vjerojatno da će i budući tweetovi predsjednika Trumpa biti sve samo ne pozitivni (nakon što je opetovano FED prozivao da ne diže kamatne stope). No, FED je ovom odlukom pokazao svoju neovisnost i napravio upravo ono što treba napraviti…”



  • Slične vijesti

    Prekjučer (22:30)

    My way or the highway

    Prof. dr. Kotarski: Multikulturalizam nije uspio, asimilacija je daleko bolja

    Pristup multikulturalizma ne motivira useljenike na prihvaćanje kulturnih obrazaca države domaćina, što onda bitno umanjuje njihove šanse za ostvarenje boljih rezultata u obrazovanju i na tržištu rada. Multikulturalizam postaje sve manje održiv koncept kompatibilan s kvalitetnom integracijom useljenika, a još manje s održavanjem socijalne države i imigracijom – piše prof. dr. Kristijan Kotarski, stručnjak za ekonomsku politiku, za Ekonomski lab u svom drugom tekstu o globalnim migracijama (ovdje prvi dio).

    Četvrtak (11:30)

    Recesijski alarm live

    Za miran san pratite krivulje prinosa na Ekonomskom labu

    Svi pričaju o recesiji, a Ekonomski lab prati što govore prinosi na državne obveznice. Ako redovito pratite Lab, znate da razlika prinosa na dugoročne i kratkoročne obveznice, barem u SAD-u, ima prediktivnu moć. Tako u zadnje vrijeme pratimo rast prinosa (čitaj: rizika) u Italiji, a naročito zabrinjava ovaj znatan porast kratkoročnih prinosa. Brine, jer su kratkoročni prinosi općenito niski i stabilni tako da Italija sada jako odudara. Još nigdje nema negativne krivulje prinosa, ali ovaj vidljivi pritisak na njemačke prinose (prema dolje) ukazuje na vrlo nisku očekivanu inflaciju. Niska očekivana inflacija znači da sudionici tržišta obveznica ne očekuju osobit ekonomski rast. Ekonomski lab

    Ponedjeljak (09:30)

    Kako naučiti uzeti novac koji ti daju

    Ekonomski i fiskalni učinci pridruživanja Hrvatske Europskoj uniji (II dio)

    Milan Deskar-Škrbić u drugom dijelu svoje analize pronalazi pozitivne fiskalne i šire učinke koji djeluju putem ekonomske politike. No, upozorava i na propuštene prilike. Jedno od ključnih pitanja je koliko smo dali, a koliko dobili novaca je sadržano u donjem grafu (svjetloplavo je koliko smo uzeli).

    No, još je važnije pitanje koliko smo mogli dobiti? – Ukoliko se u obzir uzme da je Hrvatskoj u proračunskom razdoblju 2014.-2020. na raspolaganje stavljeno 10,7 milijardi eura, može se zaključiti kako je dosadašnja dinamika povlačenja sredstava vrlo slaba. Ekonomski lab. Ovdje je prvi dio.

    01.02. (20:30)

    Ekonomski lab: Mjesečni izvještaj financijskim trendovima – Loše, ali još uvijek dovoljno dobro

    Konjukturni testovi u EU također su koristan alat koji prilično uvjerljivo potvrđuje našu staru teoriju da stvari nisu bajne, ali za ovu godinu pokazuju još uvijek solidne izglede za rast u Hrvatskoj. Industrija je svuda značajno usporila, no industrija danas više nije ključna determinanta rasta u razvijenom svijetu, o čijim kretanjima zavisi i hrvatsko gospodarstvo. Sektori građevinarstva i usluga još uvijek se dobro drže, tako da se Indeks ekonomskog sentimenta u Hrvatskoj u siječnju zadržao na razini prošlogodišnjeg prosjeka.

    28.01. (08:30)

    Mala škola ekonomskog načina razmišljanja na primjeru turističke eksplozije u EU

    Neki dan je na Eurostatu objavljen indeks broja noćenja u EU u dugom periodu od 19 godina. Slika na prvi pogled izgleda nerealno. U prvom desetljeću ovoga stoljeća broj noćenja se povećao za svega 10-ak posto ili manje od 1% na godinu. Trend prema gore bio je jedva primjetan. Zatim se na slici vidi majka svih kriza 2008./09., ali to nije bila neka drama. Noćenja su privremeno pala za par postotaka. Onda je krenula eksplozija. U sljedećih 7-8 godina uslijedio je rast od oko 25% – Ekonomski lab donosi nekoliko mogućih objašnjenja zašto je tome tako.

    25.01. (13:30)

    Migracije u 21. stoljeću: dobar, loš, zao

    Ekonomski lab ima ozbiljniji tekst (Kako bi izgledao održiv etički okvir za migracije u 21. stoljeću? I dio) o migracijama u 21. stoljeću. Osnovna teza koja se provlači kao kontrapunkt u cijelom tekstu glasi da ključno pitanje migracijske politike ne glasi – Je li migracija dobra ili loša?, već – Koliko je migracije poželjno s obzirom na apsorptivne kapacitete država primateljica, te interese migranata i njihovih matičnih država? Iz tog razloga potrebno je definirati etički i održiv okvir za migracije u 21. stoljeću – piše u uvodu Kristijan Kotarski za Ekonomski lab.

    07.01. (08:30)

    Bolje je manje od velikog nego puno od malog

    Ekonomski lab: O smanjenju siromaštva u Hrvatskoj – rast kolača je važniji od toga kako se kolač dijeli

    Najnoviji rezultati Ankete o dohocima kućanstava pokazuju da nejednakosti u raspodjeli dohotka stagniraju ili se blago smanjuju, dok se siromaštvo brzo smanjuje po svim osnovama. Katastrofična predviđanja o tome da će porezna reforma pogodovati samo bogatima pokazala su se neutemeljenima. Preporuka je više nego jasna: karte treba baciti na mjere koje dokazano potiču gospodarski rast, dok moralno-panične pozive na oprez zbog utjecaja na nejednakosti treba uzimati sa zrnom soli… Ekonomski lab

  • Slične vijesti

    Prekjučer (22:30)

    My way or the highway

    Prof. dr. Kotarski: Multikulturalizam nije uspio, asimilacija je daleko bolja

    Pristup multikulturalizma ne motivira useljenike na prihvaćanje kulturnih obrazaca države domaćina, što onda bitno umanjuje njihove šanse za ostvarenje boljih rezultata u obrazovanju i na tržištu rada. Multikulturalizam postaje sve manje održiv koncept kompatibilan s kvalitetnom integracijom useljenika, a još manje s održavanjem socijalne države i imigracijom – piše prof. dr. Kristijan Kotarski, stručnjak za ekonomsku politiku, za Ekonomski lab u svom drugom tekstu o globalnim migracijama (ovdje prvi dio).

    Četvrtak (11:30)

    Recesijski alarm live

    Za miran san pratite krivulje prinosa na Ekonomskom labu

    Svi pričaju o recesiji, a Ekonomski lab prati što govore prinosi na državne obveznice. Ako redovito pratite Lab, znate da razlika prinosa na dugoročne i kratkoročne obveznice, barem u SAD-u, ima prediktivnu moć. Tako u zadnje vrijeme pratimo rast prinosa (čitaj: rizika) u Italiji, a naročito zabrinjava ovaj znatan porast kratkoročnih prinosa. Brine, jer su kratkoročni prinosi općenito niski i stabilni tako da Italija sada jako odudara. Još nigdje nema negativne krivulje prinosa, ali ovaj vidljivi pritisak na njemačke prinose (prema dolje) ukazuje na vrlo nisku očekivanu inflaciju. Niska očekivana inflacija znači da sudionici tržišta obveznica ne očekuju osobit ekonomski rast. Ekonomski lab

    Ponedjeljak (09:30)

    Kako naučiti uzeti novac koji ti daju

    Ekonomski i fiskalni učinci pridruživanja Hrvatske Europskoj uniji (II dio)

    Milan Deskar-Škrbić u drugom dijelu svoje analize pronalazi pozitivne fiskalne i šire učinke koji djeluju putem ekonomske politike. No, upozorava i na propuštene prilike. Jedno od ključnih pitanja je koliko smo dali, a koliko dobili novaca je sadržano u donjem grafu (svjetloplavo je koliko smo uzeli).

    No, još je važnije pitanje koliko smo mogli dobiti? – Ukoliko se u obzir uzme da je Hrvatskoj u proračunskom razdoblju 2014.-2020. na raspolaganje stavljeno 10,7 milijardi eura, može se zaključiti kako je dosadašnja dinamika povlačenja sredstava vrlo slaba. Ekonomski lab. Ovdje je prvi dio.

    01.02. (20:30)

    Ekonomski lab: Mjesečni izvještaj financijskim trendovima – Loše, ali još uvijek dovoljno dobro

    Konjukturni testovi u EU također su koristan alat koji prilično uvjerljivo potvrđuje našu staru teoriju da stvari nisu bajne, ali za ovu godinu pokazuju još uvijek solidne izglede za rast u Hrvatskoj. Industrija je svuda značajno usporila, no industrija danas više nije ključna determinanta rasta u razvijenom svijetu, o čijim kretanjima zavisi i hrvatsko gospodarstvo. Sektori građevinarstva i usluga još uvijek se dobro drže, tako da se Indeks ekonomskog sentimenta u Hrvatskoj u siječnju zadržao na razini prošlogodišnjeg prosjeka.

    28.01. (08:30)

    Mala škola ekonomskog načina razmišljanja na primjeru turističke eksplozije u EU

    Neki dan je na Eurostatu objavljen indeks broja noćenja u EU u dugom periodu od 19 godina. Slika na prvi pogled izgleda nerealno. U prvom desetljeću ovoga stoljeća broj noćenja se povećao za svega 10-ak posto ili manje od 1% na godinu. Trend prema gore bio je jedva primjetan. Zatim se na slici vidi majka svih kriza 2008./09., ali to nije bila neka drama. Noćenja su privremeno pala za par postotaka. Onda je krenula eksplozija. U sljedećih 7-8 godina uslijedio je rast od oko 25% – Ekonomski lab donosi nekoliko mogućih objašnjenja zašto je tome tako.

    25.01. (13:30)

    Migracije u 21. stoljeću: dobar, loš, zao

    Ekonomski lab ima ozbiljniji tekst (Kako bi izgledao održiv etički okvir za migracije u 21. stoljeću? I dio) o migracijama u 21. stoljeću. Osnovna teza koja se provlači kao kontrapunkt u cijelom tekstu glasi da ključno pitanje migracijske politike ne glasi – Je li migracija dobra ili loša?, već – Koliko je migracije poželjno s obzirom na apsorptivne kapacitete država primateljica, te interese migranata i njihovih matičnih država? Iz tog razloga potrebno je definirati etički i održiv okvir za migracije u 21. stoljeću – piše u uvodu Kristijan Kotarski za Ekonomski lab.

    07.01. (08:30)

    Bolje je manje od velikog nego puno od malog

    Ekonomski lab: O smanjenju siromaštva u Hrvatskoj – rast kolača je važniji od toga kako se kolač dijeli

    Najnoviji rezultati Ankete o dohocima kućanstava pokazuju da nejednakosti u raspodjeli dohotka stagniraju ili se blago smanjuju, dok se siromaštvo brzo smanjuje po svim osnovama. Katastrofična predviđanja o tome da će porezna reforma pogodovati samo bogatima pokazala su se neutemeljenima. Preporuka je više nego jasna: karte treba baciti na mjere koje dokazano potiču gospodarski rast, dok moralno-panične pozive na oprez zbog utjecaja na nejednakosti treba uzimati sa zrnom soli… Ekonomski lab