• 19.03.2017. (13:25)

    Plodovi snova

    Melodija pjesme ‘Yesterday’ i ideja o Frankensteinu nastale su u snu

    Znanost je dokazala čemu služi san – stanicama da obnove energiju, mozgu da se oslobodi nepotrebnog, a nakon dobrog sna lakše učimo i pamtimo. Poznata priča o Frankensteinu nastala je nakon što je Mary Shelley u snu vidjela blijeda studenta pokraj tijela sastavljenog od više leševa koje se trza kao da se bori za život. Svjetski klasik, ‘Yesterday’ grupe The Beatles nastao je nakon što je cijelu melodiju Paul McCartney najprije usnuo. Niels Bohr usnuo je strukturu atoma, jezgru oko koje se okreću elektroni baš kako se planete okreću oko Sunca, piše Večernji.

  • Slične vijesti

    07.03. (20:34)

    Ubijanje oka - i kila

    Tajna uspješne dijete – dobar san

    Manje hrane je glavni pokretač smanjenja kilaže, ali dovoljna količina sna ključna je za dijetu. Dovoljna količina sna povezana je s boljim sportskim postignućima – istraživanje je pokazalo da su profesionalni košarkaški koji nisu dovoljno spavali imali kraće karijere jer san pomaže u oporavljanju od treninga. S druge strane, ljudi koji nedovoljno spavaju – pet ili manje sati – jedu 700 kalorija više od ljudi koji odspavaju dovoljno. Outside

    29.01. (22:30)

    Lijepo sročeno

    Hamvas: Spavati znači pretvoriti se u tamu

    “San nije odmor, nego kozmička metamorfoza; pretvaranje u tamnu noć. To je tajna sna: spavati znači pretvoriti se u tamu. Živo biće zgasne, kao svjetlost, u svom kultu imitira sunce: skrije se, pokrije, zađe. Tko sanja, on se vraća, ima nedovršenih poslova. Nesanica nije znak starosti, već nemogućnosti za promjene”, prenosi Kultiviši se misli mađarskog pisca i filozofa Bele Hamvasa.

    24.01. (08:35)

    Ja ću se budan liječiti

    Liječenje depresije – nespavanjem

    BBC ima malo poduži, ali odličan članak o nespavanju kao liječenju za depresiju. Kod zdravih ljudi uskraćivanje sna ima negativan efekt – baca ih u loše raspoloženje, ali kod ljudi što pate od depresije uskraćivanje sna poboljšava raspoloženje i povećava kognitivne sposobnosti, i to nakon samo jedne neprospavane noći. Terapija ide tako da pacijent ne spava otprilike svaku drugu noć, budni su 24 do 48 sati u komadu nakon čega spavaju koliko žele, da bi lakše ostali budni tretira ih se intezivnom svjetlošću, 30-ak minuta ujutro, a uzimaju i litij za koji se zna da stabilizira raspoloženje, iako nije jasno kako. Osim što liječi, ova kronoterapija objašnjava i patologiju depresije kao i funkciju sna generalno.

    02.11.2017. (08:44)

    OpazZzZno

    Manjak sna šteti mentalnom zdravlju

    Prema istraživanju znanstvenika sa Sveučilišta Oxford, manjak sna uzrokuje povećanje rizika od anksioznosti, depresije i stresa. Stručnjaci su pratili četiri ispitanika koji su prve tri noći spavali osam sati, a sljedeće tri samo četiri sata. Nakon tri noći prekratkog sna, primijećeno je osjetno povećanje razine anksioznosti, depresije, stresa, paranoje i osjećaja nepovjerenja prema drugim ljudima. Pliva zdravlje

    28.10.2017. (10:54)

    Nulta - super je!

    Noćas mičemo kazaljke unazad – 10 stvari koje treba znati o snu

    Odraslima treba 6 do 8 sati sna, tinejdžerima 10, djeci 11, novorođenčadi 18 sati na dan
    Premalo sna potiče razvoj dijabetesa, visokog tlaka, kardiovaskularnih bolesti i pretilosti
    Skraćivanje sna većinom utječe na dio sna u kojem sanjamo
    Radnici u smjenama koji spavaju u razna doba dana češće su na bolovanju i češće pate od dugotrajnih bolesti
    Ljudi se danas žale da premalo spavaju, iako istraživanja pokazuju da se spava jednako mnogo kao i prije
    U prošlosti su neki ljudi spavali u dva dijela – prvi san od sumraka do oko ponoći, nakon pauze od sat-dva drugi san do zore
    Tinejdžeri trebaju 10 sati sna na noć, ali mobiteli im ne daju spavati
    Sve više poremećaja u spavanju, najčešće gubljenje daha, zbog pretilosti
    Postoje varijacije – ali ljudi spavaju od 11 sati navečer do 7 ujutro
    30% ljudi preferira ranije buđenje, 30% ostajanje budnim navečer, a preostalih 40% je negdje na sredini. BBC

    19.09.2017. (06:54)

    U svijetu mašte

    9 čudnih stvari koje naše tijelo radi kad utonemo u san

    Ulaskom u REM fazu spavanja, najdublju od svih, mišići vaših udova postaju posve paralizirani i privremeno je kretanje onemogućeno. Tijekom spavanja, mišići koji vaše grlo drže otvorenim dok ste budni, se opuštaju, a veličina grla se smanjuje, što je jedan od uzroka hrkanja. Neki ljudi također škrguću zubima dok spavaju. 24sata

    30.08.2017. (13:58)

    Zzzzzzz

    Zašto je san važan?

    Ljudi u prosjeku provedu 36% svog života spavajući, znači ako žive 90 godina, 32 godine su proveli u snu. San se podcjenjuje, obično se govori da je to gubitak vremena, te se predstavlja kao neka bolest. No san je vrlo važan za naše zdravlje. Više o temi u zanimljivom govoru na TED-u.

    10.07.2017. (14:12)

    Više sna, manje bolesti

    Manjak sna utječe na razvoj brojnih bolesti

    “Godine 1940. ljudi su prosječno spavali malo više od osam sati dnevno, a sada u modernom dobu dolazimo do oko 6,7 i 6,8 sati”, kaže Matt Walker, profesor neuroznanosti i psihologije na kalifornijskom sveučilištu Berkeley. Profesor Walker kaže da nakon manje od sedam sati spavanja počinjemo vidjeti zdravstvene posljedice. “Svaka bolest koja nas ubija u razvijenom svijetu: Alzheimer, rak, pretilost, dijabetes, anksioznost, depresija, suicidalnost. Svaka od njih ima izravnu i vrlo jaku uzročnu vezu s manjkom sna”, kaže Walker. BBC

    27.05.2017. (19:50)

    OpazZzZno

    Zbog manjka sna mozak počinje sam sebe ‘jesti’ i čistiti

    Stanice „čistači“ u mozgu, dakle glija stanice ili astrociti, puno su aktivnije tijekom perioda manjka sna, objavili su znanstvenici s politehničkog sveučilišta Marche u Italiji nakon istraživanja provedenog na mozgu neispavanog miša. Ove stanice isisavaju i čiste druge, istrošene stanice mozga. „Prvi put pokazali smo da su dijelovi sinaptičkih veza između neurona doslovno pojedeni zbog nedostatka sna“, objasnio je voditelj istraživanja Michele Bellesi. Jutarnji

    05.05.2017. (06:05)

    Noćna mora

    Komentar: San o Europi

    “Ako se ogradiš i ne dozvoliš nikome da ulazi u tvoj prostor zapamti da istovremeno onemogućavaš sebi da izađeš iz tog ograničenog prostora. To su bile misli koje su mi prolazile glavom kada su na šengenskim granicama počeli graditi zidove i ograde od žilet žice. Kolona kraj koje smo prolazili bila je dugačka kilometrima”, piše Marko Tomaš. Lupiga

  • Slične vijesti

    29.05. (10:08)

    Duže spavanje vikendima može ublažiti zdravstvene probleme koji proizlaze iz nedovoljne količine sna radnim danom, pa čak i smanjiti rizik prerane smrti

    Iscrpnije...
    17.05. (14:32)

    Savjeti o zdravlju: Narušavanje tzv. unutarnjeg sata organizma neredovitim ili prekratkim snom može rezultirati povećanjem rizika za poremećaje raspoloženja

    Iscrpnije...
    07.03. (20:34)

    Ubijanje oka - i kila

    Tajna uspješne dijete – dobar san

    Manje hrane je glavni pokretač smanjenja kilaže, ali dovoljna količina sna ključna je za dijetu. Dovoljna količina sna povezana je s boljim sportskim postignućima – istraživanje je pokazalo da su profesionalni košarkaški koji nisu dovoljno spavali imali kraće karijere jer san pomaže u oporavljanju od treninga. S druge strane, ljudi koji nedovoljno spavaju – pet ili manje sati – jedu 700 kalorija više od ljudi koji odspavaju dovoljno. Outside

    29.01. (22:30)

    Lijepo sročeno

    Hamvas: Spavati znači pretvoriti se u tamu

    “San nije odmor, nego kozmička metamorfoza; pretvaranje u tamnu noć. To je tajna sna: spavati znači pretvoriti se u tamu. Živo biće zgasne, kao svjetlost, u svom kultu imitira sunce: skrije se, pokrije, zađe. Tko sanja, on se vraća, ima nedovršenih poslova. Nesanica nije znak starosti, već nemogućnosti za promjene”, prenosi Kultiviši se misli mađarskog pisca i filozofa Bele Hamvasa.

    25.01. (16:37)

    Gif: Pas koji zna kako se osjećaju iscrpljeni radnici…

    Iscrpnije...
    24.01. (08:35)

    Ja ću se budan liječiti

    Liječenje depresije – nespavanjem

    BBC ima malo poduži, ali odličan članak o nespavanju kao liječenju za depresiju. Kod zdravih ljudi uskraćivanje sna ima negativan efekt – baca ih u loše raspoloženje, ali kod ljudi što pate od depresije uskraćivanje sna poboljšava raspoloženje i povećava kognitivne sposobnosti, i to nakon samo jedne neprospavane noći. Terapija ide tako da pacijent ne spava otprilike svaku drugu noć, budni su 24 do 48 sati u komadu nakon čega spavaju koliko žele, da bi lakše ostali budni tretira ih se intezivnom svjetlošću, 30-ak minuta ujutro, a uzimaju i litij za koji se zna da stabilizira raspoloženje, iako nije jasno kako. Osim što liječi, ova kronoterapija objašnjava i patologiju depresije kao i funkciju sna generalno.

    20.01. (12:24)

    Pomanjkanje sna povezano s povećanjem rizika za preuranjenu smrt, najizraženiji kod osoba koje spavaju prosječno manje od 5 sati i mlađih od 65; produženo spavanje vikendom smanjuje rizik

    Iscrpnije...
    17.01. (12:50)

    Često gledanje televizije je kod djece povezana sa smanjenjem kvalitete sna, isto je s igranjem računalnih igara, negativne posljedice prisutne već u dobi od tri godine, čitanje knjiga prije odlaska na spavanje ima izraženi pozitivan učinak na kvalitetu sna

    Iscrpnije...
    02.12.2017. (14:32)

    Kvalitetnije prozračivanje spavaće sobe rezultira smanjenjem prisutnosti ugljikovog dioksida (CO2) u spavaćim sobama te direktno poboljšava kvalitetu sna, dublje se spava i rjeđe budi noću, najbolje i ako nije pretoplo u sobi

    Iscrpnije...