• 10.06.2018. (18:16)

    To Blaženka!

    Ministrica Divjak: Do kraja godine iz EU fondova povući ćemo 600 milijuna kuna za znanost

    Za kurikularnu reformu po prvi put je osigurano ukupno više od 200 milijuna kuna i to iz EU fondova, državnog proračuna te potpora Europske komisije te na jesen počinje eksperimentalni program “Škola za život”. Za učitelje i ostale zaposlene uključene u projekte EU-a koji se provode u školama predviđeno je povećanje plaće od 30 posto, a počela je i izrada novoga Pravilnika o napredovanju i nagrađivanju, koji se nije mijenjano 23 godine. Osigurana su i 362 milijuna kuna za pomoćnike u nastavi za četiri godine. preko znanstvenih centara izvrsnosti i Hrvatske zaklade za znanost osigurano je zapošljavanje 350 mladih znanstvenika.



  • Slične vijesti

    17.04. (12:00)

    Obnova dvorca Pejačević u Virovitici i okolnog Gradskog parka bliži se kraju. Investicija je vrijedna više od 80 milijuna kuna, od kojih 66,7 milijuna kuna dolazi iz europskih fondova. Ovo je prva temeljita obnova dvorca u njegovih 200 godina, a gradske vlasti nadaju se da će postati magnet za turiste

    09.04. (08:30)

    Pamet u učionicu

    Divjak: Dvije milijarde kuna za kurikularnu reformu

    Cjelovita provedba kurikularne reforme započinje sljedeće jeseni, a prosječno će u svaku školu biti uloženo 1,5 milijuna kuna u tri godine, i to kad se ne računa reforma strukovnog obrazovanja. Te dvije milijarde bit će namijenjene za edukaciju, nabavku besplatnih udžbenika te školsku opremu, odnosno svaki će nastavnik koji ulazi u reformu imati svoje prijenosno računalo, a svaka učionica barem projektor ako ne i pametnu ploču ili interaktivni ekran. 24 sata

    20.02. (08:30)

    Late starter

    Brkljača: Povlačenje EU fondova – sporo, zabrinjavajuće, ali ništa nije izgubljeno

    Ekonomski lab analizira stvarno povlačenje sredstava EU fondova, dakle cash flow, i zaključio da smo i dalje veoma loši, najlošiji dapače. Ali, ima i dobra vijest: još ništa nije izgubljeno. Hrvatskoj je do 4.2.2019. isplaćeno 1,76 mlrd. eura odnosno 16% od ukupne alokacije za ovo sedmogodišnje razdoblje. S takvim slabašnim postotkom nalazimo se uvjerljivo na začelju ljestvice… – piše Ivica Brkljača za Ekonomski lab.

    13.02. (01:19)

    Čaša je, pa, skoro prazna

    Hrvatska pretposljednja po iskorištenosti EU fondova

    Hrvatskim je korisnicima od početka 2014. do kraja 2018. godine iz Europskih strukturnih i investicijskih fondova (ESIF) ugovoreno 57, a isplaćeno tek 21,54 posto, odnosno 1,98 milijardi od ukupno dostupnih 10,7 milijardi eura, što Hrvatsku po iskorištenosti sredstava čini drugom najgorom članicom Europske unije, odmah iza Španjolske.

    11.02. (09:30)

    Kako naučiti uzeti novac koji ti daju

    Ekonomski i fiskalni učinci pridruživanja Hrvatske Europskoj uniji (II dio)

    Milan Deskar-Škrbić u drugom dijelu svoje analize pronalazi pozitivne fiskalne i šire učinke koji djeluju putem ekonomske politike. No, upozorava i na propuštene prilike. Jedno od ključnih pitanja je koliko smo dali, a koliko dobili novaca je sadržano u donjem grafu (svjetloplavo je koliko smo uzeli).

    No, još je važnije pitanje koliko smo mogli dobiti? – Ukoliko se u obzir uzme da je Hrvatskoj u proračunskom razdoblju 2014.-2020. na raspolaganje stavljeno 10,7 milijardi eura, može se zaključiti kako je dosadašnja dinamika povlačenja sredstava vrlo slaba. Ekonomski lab. Ovdje je prvi dio.

    02.02. (14:30)

    S faksa na posao

    Zaposlit će ljude na godinu dana da provjere jesu li diplome krivotvorene

    Ministarstvo je osnovnim i srednjim školama, kao i agencijama u obrazovanju, dalo okvirni rok od godinu dana da provjere diplome oko 90 tisuća zaposlenih. Provjera diploma naplaćuje se od 250 do 1500 kuna. Izvanredni postupak pokrenut je kad je otkriveno da u samom ministarstvu jedna zaposlenica ima krivotvorenu diplomu Hrvatskih studija. Krivotvorene su i diplome Filozofskog fakulteta, diploma za njemački i još jedan jezik, i diploma iz informatike. Ministarstvo je stoga odobrilo svim fakultetima koji obrazuju nastavnike da za provjeru diploma mogu zaposliti jednu osobu na godinu dana ili plaćati prekovremeni rad. 24sata, tportal, HRT

    14.01. (20:30)

    Žalac: Od mogućih 10,7 milijardi eura dosad smo kroz natječaje alocirali 8,5 milijardi

    U 2018. godini putem 152 natječaja za dodjelu sredstava iz EU fondova na raspolaganje je stavljeno 2,9 milijardi eura, čime je sa ranijih 5,6 milijardi eura, dosegnuto 8,5 milijardi eura ili 79 posto od ukupne alokacije od 10,7 milijardi eura koliko nam je na raspolaganju. U prijedlogu sljedećeg višegodišnjeg financijskog okvira 2021-2027 Hrvatskoj se nudi 9,9 milijardi eura (HRT). I još posebno o natječaju za ugradnju dizala.

    29.12.2018. (13:30)

    Blaženka Revizijak

    Divjak imenovala Hasanbegovićevu kandidatkinju da uredi kurikulum iz povijesti

    Marijana Marinović, Krešimir Zadro, Jasenka Štimac, Vjera Brković, Gordan Ravančić i Valerija Turk-Presečki imenovani su u radnu skupinu za oblikovanje kurikuluma iz povijesti. Posao će im biti dorada kurikuluma na temelju više od 50 komentara koje su tijekom javne rasprave poslali povjesničari i pojedine akademske institucije. Samo pokretanje nove javne rasprave, treće po redu, presedan je u donošenju nastavnih programa u ovoj zemlji. Novosti

  • Slične vijesti

    17.04. (12:00)

    Obnova dvorca Pejačević u Virovitici i okolnog Gradskog parka bliži se kraju. Investicija je vrijedna više od 80 milijuna kuna, od kojih 66,7 milijuna kuna dolazi iz europskih fondova. Ovo je prva temeljita obnova dvorca u njegovih 200 godina, a gradske vlasti nadaju se da će postati magnet za turiste

    15.04. (19:00)

    Ministrica Divjak: Sveučilište u Zagrebu nema opravdanja za povećanje studentskih participacija i rastrošnost Rektorata ne smije se prebacivati na leđa studenata

    Iscrpnije...
    15.04. (12:00)

    Ministrica Divjak: Ne gasimo škole s manje od 150 učenika, to je tipični primjer lažne vijesti, gasimo ravnatelje i tajnice

    Iscrpnije...
    09.04. (08:30)

    Pamet u učionicu

    Divjak: Dvije milijarde kuna za kurikularnu reformu

    Cjelovita provedba kurikularne reforme započinje sljedeće jeseni, a prosječno će u svaku školu biti uloženo 1,5 milijuna kuna u tri godine, i to kad se ne računa reforma strukovnog obrazovanja. Te dvije milijarde bit će namijenjene za edukaciju, nabavku besplatnih udžbenika te školsku opremu, odnosno svaki će nastavnik koji ulazi u reformu imati svoje prijenosno računalo, a svaka učionica barem projektor ako ne i pametnu ploču ili interaktivni ekran. 24 sata

    07.03. (11:00)

    Nakon što je zadarska škola u kojoj se desilo “žigosanje” jednoglasno odbila smijeniti ravnatelja, ministrica Divjak će to sama učiniti

    Iscrpnije...
    20.02. (08:30)

    Late starter

    Brkljača: Povlačenje EU fondova – sporo, zabrinjavajuće, ali ništa nije izgubljeno

    Ekonomski lab analizira stvarno povlačenje sredstava EU fondova, dakle cash flow, i zaključio da smo i dalje veoma loši, najlošiji dapače. Ali, ima i dobra vijest: još ništa nije izgubljeno. Hrvatskoj je do 4.2.2019. isplaćeno 1,76 mlrd. eura odnosno 16% od ukupne alokacije za ovo sedmogodišnje razdoblje. S takvim slabašnim postotkom nalazimo se uvjerljivo na začelju ljestvice… – piše Ivica Brkljača za Ekonomski lab.

    13.02. (01:19)

    Čaša je, pa, skoro prazna

    Hrvatska pretposljednja po iskorištenosti EU fondova

    Hrvatskim je korisnicima od početka 2014. do kraja 2018. godine iz Europskih strukturnih i investicijskih fondova (ESIF) ugovoreno 57, a isplaćeno tek 21,54 posto, odnosno 1,98 milijardi od ukupno dostupnih 10,7 milijardi eura, što Hrvatsku po iskorištenosti sredstava čini drugom najgorom članicom Europske unije, odmah iza Španjolske.

    11.02. (09:30)

    Kako naučiti uzeti novac koji ti daju

    Ekonomski i fiskalni učinci pridruživanja Hrvatske Europskoj uniji (II dio)

    Milan Deskar-Škrbić u drugom dijelu svoje analize pronalazi pozitivne fiskalne i šire učinke koji djeluju putem ekonomske politike. No, upozorava i na propuštene prilike. Jedno od ključnih pitanja je koliko smo dali, a koliko dobili novaca je sadržano u donjem grafu (svjetloplavo je koliko smo uzeli).

    No, još je važnije pitanje koliko smo mogli dobiti? – Ukoliko se u obzir uzme da je Hrvatskoj u proračunskom razdoblju 2014.-2020. na raspolaganje stavljeno 10,7 milijardi eura, može se zaključiti kako je dosadašnja dinamika povlačenja sredstava vrlo slaba. Ekonomski lab. Ovdje je prvi dio.