Ministrica: Podjela na zle privatne i dobre neprofitne medije - neprihvatljiva - Monitor.hr
12.11.2016. (12:18)

Nije novac izvor svog zla, nego - ljudi

Ministrica: Podjela na zle privatne i dobre neprofitne medije – neprihvatljiva

“Podjela po kojoj su neprofitni mediji dobri, a komercijalni zli, nije mi prihvatljiva”, kaže ministrica kulture Obuljen Koržinek o modelu financiranja neprofitnih medija kojeg je ukinuo njen prethodnik Hasanbegović. Objašnjava da nije protiv tog modela, ali misli i da nije bio dobar jer da je bio opterećen ideološkim i interesnim uvjerenjima te dodaje da će i to biti dio medijske strategije. Zalaže se za izmjenu Zakona o HRT-u, a promjene iz 2012. vidi kao “velik korak natrag jer su u ruke vladajućoj većini dali upravljanje HRT-om”. T-Portal


Slične vijesti

15.08.2021. (11:00)

Kvantiteta ispred kvalitete i pro forme

Novi Zakon o elektroničkim medijima: Kronični nedostatak vizije

Konačni prijedlog Zakona o elektroničkim medijima upućen u saborsku proceduru ne rješava aktualne nagomilane probleme domaćeg medijskog sustava, niti ga adekvatno priprema za buduće izazove. U osnovi, Zakon se donosi zbog obaveze usklađivanja domaćeg s EU zakonodavstvom, sama direktiva primarno je vezana uz audiovizualni sektor i kao takva ne rješava ključni problem za elektroničke publikacije u užem smislu, a to su velike internetske platforme i njihovi parazitski poslovni modeli. S njima će se ukoštac uhvatiti tek novi sveobuhvatni europski Digital Service Act koji najavljuje i sama ministrica, no ne upozorava da će se ZEM – koji u svojoj konačnoj verziji još nije ni stigao na glasanje u Hrvatski sabor – uskoro opet morati mijenjati i usklađivati s novim paketom digitalnih mjera. Kulturpunkt o nedostacima prijedloga novog zakona.

15.04.2019. (22:30)

Konačno otvoren natječaj za sredstva za neprofitne medije

Ministarstvo kulture objavilo je natječaj za neprofitne medije pod nazivom ‘Mediji zajednice – potpora socijalnom uključivanju putem medija, faza I.’ za koji se 85 posto bespovratnih sredstava osigurava iz Europskog socijalnog fonda, dok ostatak daje Ministarstvo kulture. Natječaj, čija je priprema počela još u mandatu ministrice kulture Andreje Zlatar Violić, bit će otvoren do 17. lipnja ove godine. Najmanji iznos zatraženih bespovratnih sredstava može biti 450.000 kuna, a najviši 1,4 milijuna kuna. Više o natječaju

23.02.2019. (13:00)

Zna se

Hasanbegović odrezao alternativne medije, a HDZ im i dalje ne prosljeđuje europski novac

2016. ministar kulture Zlatko Hasanbegović raspustio je Stručno povjerenstvo za neprofitne medije, a HDZ-ova vlada ukinula je program potpore neprofitnim medijima kojim je prethodnih godina upravljalo Ministarstvo kulture, pod nikad dokazanim optužbama za krupne pronevjere i nezakonitosti u postupcima natječaja. Još 2015. godine prethodna je vlada osigurala iz ESF-a preko 4 milijuna eura za rad neprofitnih medija, međutim ta sredstva, uz razne izlike, nikada nisu raspodijeljena. To sada i u pismu ministrici Nini Obuljen Koržinek traži predsjednica Europskog foruma medija zajednice Judith Purkarthofer. Forum.tm

17.01.2018. (13:38)

Izgladnjivanje slobode

Udruge: Država oteže s dodjelom novca neprofitnim medijima – zato da ih uništi

Financiranje neprofitnih medija u Hrvatskoj ni na koji način nije predviđeno u proračunu za 2018. godinu, a priprema za raspisivanje natječaja Europskog socijalnog fonda u iznosu većem od 30 milijuna kuna krenula je 2015. godine – ali natječaj još nije raspisan. Odgađanje raspisivanja natječaja događa se upravo s ciljem urušavanja postojećih neprofitnih medija, a krajnji je cilj čekanje na istek roka za raspisivanje natječaja i vraćanje sredstava ESF-u, poručuje 19 neprofitnih udruga. Ovdje njihov dopis i opis cijele situacije.

17.01.2018. (13:16)

Udruge: Država oteže s dodjelom novca neprofitnim medijima – zato da ih uništi

“Poštovani,
obraćamo vam se kako bismo još jednom upozorili na tešku situaciju u kojoj se nalaze neprofitni mediji u Hrvatskoj, posebice posljednje dvije godine. Neprofitni mediji izbačeni su iz Uredbe o kriterijima za utvrđivanje korisnika i načinu raspodjele dijela prihoda od igara na sreću za 2016. i 2017. godinu, koju donosi Vlada RH, a 2016. godine ukinut je Program bespovratnih potpora, što nije „slučajnost“ ili „greška“ bivšeg ministra kulture Zlatka Hasanbegovića, nego dio medijske politike HDZ-ovih vlada. Financiranje neprofitnih medija ni na koji način nije predviđeno za 2018. godinu, što potvrđuje i prijedlog državnog proračuna za ovu godinu, ali i nacrt nove Uredbe o kriterijima za utvrđivanje korisnika i načinu raspodjele dijela prihoda od igara na sreću.

Neprofitni mediji ostali su tako bez jedine institucionalne podrške, koja, iako nije bila velika, jest značajno pridonijela razvoju tih medija i profesionalnom radu novinara/ki (istodobno su komercijalni privatni mediji dobili, kroz razne olakšice i poticaje, više od 160 milijuna kuna).

Program financiranja tada je ukinut pod izgovorom netransparentnosti natječaja te je obrazloženo kako će se neki vid institucionalnog financiranja nastaviti kada se usvoji medijska strategija i dodatno definira što su mediji trećeg sektora. Novopostavljena ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek nekoliko je puta u posljednjih godinu dana najavljivala donošenje medijske strategije i raspisivanje natječaja za medije zajednice, no to se još nije dogodilo. S obzirom na prvotne najave ministrice kulture, vjerovali smo da će doći do skore realizacije najavljenoga, kako strategije tako i natječaja za medije zajednice.

U međuvremenu, jedini preostali vid financiranja neprofitnih medija, i to programski, a ne institucionalni, jest kroz Fond za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija Agencije za elektroničke medije. Riječ je o potporama male vrijednosti, koje su dostupne samo za dvadeset nakladnika neprofitnih elektroničkih publikacija, u ukupnom iznosu od tri milijuna kuna. Napominjemo kako je samo za komercijalne lokalne televizije i radija putem AEM-a isplaćeno oko 36 milijuna javnih kuna iz Fonda za poticanje pluralizma koji, prema Europskoj uniji, uopće ne bi smio služiti komercijalnim medijima. Valja reći i kako je samo jedna od tih televizija većinski javna i da je čak 90 od oko 130 radijskih stanica u većinskom privatnom vlasništvu.

Iako je priprema za raspisivanje natječaja Mediji zajednice iz Europskog socijalnog fonda u iznosu većem od 30 milijuna kuna krenula 2015. godine, od početka je čitav proces bio problematičan i netransparentan. Konkretno, radna skupina za izradu natječaja oformljena je prošle godine na vrlo suspektan način jer na službenim stranicama Ministarstva nema ni traga informaciji o njezinu formiranju, sastavu, raspisanom pozivu za potencijale članove, načinu rada, zadaćama, zapisnicima sa sjednica ili bilo čemu sličnom. Svaka je aktivnost stala nakon prigovora člana Saše Lekovića, predstavnika i predsjednika Hrvatskog novinarskog društva (HND), da nije dobro raditi bez kriterija izbora članova skupine i pravilnika o njezinu radu.
Glavni argument ministrice kulture Obuljen Koržinek o tome zašto natječaj za medije zajednice još nije raspisan je da ne postoji njihova usuglašena definicija te da u razradi natječaja ne može biti nikakve distinkcije između komercijalnih i neprofitnih medija. Podsjećamo kako je Europski parlament usvojio Rezoluciju o medijima zajednice još 2008. godine, prema kojoj su mediji zajednice definirani kao „neprofitne organizacije odgovorne zajednici kojoj služe“ i „čija neprofitna priroda znači da je njihov primarni cilj angažirati se oko aktivnosti javnog ili privatnog interesa bez ikakvog komercijalnog ili monetarnog profita“.

Želja da se u raspodjelu sredstava osiguranih od ESF-a za medije zajednice uključi i dio medija čiji su nakladnici trgovačka društva zbog formalnih je razloga neprovediva s obzirom na određenja medija zajednice uspostavljena spomenutom Rezolucijom EP-a.

Naglašavamo i da neprofitni mediji sve eventualne viškove prihoda preusmjeravaju natrag u proizvodnju, dok komercijalni mediji rade za profit koji umjesto u proizvodnju mogu isplaćivati po potrebi. Stoga je u potpunosti jasno kako korisnici sredstava ESF-a nipošto ne mogu biti komercijalni mediji.

Oklijevanje s raspisivanjem natječaja za spomenuta sredstva uzrokuje sve teže uvjete rada postojećih neprofitnih medija (i neprofitnih nakladnika elektroničkih publikacija i neprofitnih proizvođača radijskog i audiovizualnog sadržaja), s daljnjim odljevom novinara, nemogućnošću angažiranja novih suradnika, množenjem tehničkih poteškoća… Smatramo da se odgađanje raspisivanja natječaja događa upravo s ciljem urušavanja postojećih neprofitnih medija.

Antidemokratski politički procesi u Hrvatskoj imaju izražen medijski aspekt te unutar dominantnog nacionalističkog narativa dolazi do gušenja medijskog pluralizma kao neizostavne pretpostavke demokracije. U našem medijskom prostoru sve više dominiraju mediji koji zazivaju neofašizam i klerikalizam te kršenje rodnih i manjinskih prava za koja smo do prije nekoliko godina smatrali da predstavljaju ireverzibilni civilizacijski doseg.

Vidljivo je, dakle, kako u Hrvatskoj općenito postoji tendencija sužavanja prostora za profesionalno, istraživačko i kritičko novinarstvo te se ide u smjeru daljnje pasivizacije medija i pretvaranje struke u primarno amatersko i volontersko djelovanje. Javni interes pokušava se zamijeniti sintagmama javnog djelovanja, a novinarski rad neutralizirati i lišiti odgovornosti za ispunjavanje primarne svrhe profesije – informiranja i djelovanja u javnom interesu.

Bojimo se da je krajnji cilj jednogodišnjeg „domišljanja“ što bi bili „mediji zajednice“ – čekanje na istek roka za raspisivanje natječaja i vraćanje sredstava ESF-u.

S obzirom na sve navedeno, zahtijevamo od Odbora za informiranje, informatizaciju i medije da što prije sazove sjednicu o neprofitnim medijima i donese zaključak o nastavku financiranja neprofitnih medija, a isto tražimo i od Savjeta za razvoj civilnog društva. Također, zahtijevamo da se što prije raspiše i provede natječaj Mediji zajednice i javnost uključi u sam proces te da se u skladu s europskim praksama za potrebe natječaja definiraju mediji zajednice, pri čemu inzistiramo na jasnoj distinkciji između neprofitnih i komercijalnih medija”, završavaju u priopćenju.

Potpisnici:
CESI – Centar za edukaciju, savjetovanje i istraživanje
CroL – Udruga za medijski aktivizam
Dom kulture Zagreb
GONG i Hrvatsko novinarsko društvo – Faktograf.hr
Hrvatski centar za radničku solidarnost
Info Zona
Kurziv – Platforma za pitanja kulture, medija i društva
Mreža antifašistkinja Zagreb
Prostor rodne i medijske kulture K-zona
Udruga Pogledaj.to
Udruga Radio Student
Udruga Slobodni Filozofski
Udruga za feminizam i kulturu Muf
Udruga za nezavisnu medijsku kulturu
Udruga za promicanje civilnog društva, medijske kulture i razmjene informacija Tris
Udruga za promicanje kultura Kulturtreger – Booksa.hr
Udruga za promicanje medijske kulture, umjetnosti i tolerancije „Lupiga – svijet kroz obične oči“
Udruga za promicanje vizualnih umjetnosti i kulturnu djelatnost – Vizkultura
Udruga za razvoj građanske i političke kulture Karlovac – POLKA

23.12.2017. (11:55)

Na žalost

Crowdfunding kampanje su pozitivne, no nisu dugoročno rješenje za neprofitne medije

Portal Lupiga posljednji je u nizu neprofitnih medija koji su u nedostatku sredstava zatražili pomoć od svoje publike, prije njih su to već učini Forum i Radio Student. Uspjeh tih kampanja potvrđuje da su čitatelji/slušatelji spremni podržati medije do kojih im je stalo. No dugoročno neprofitni mediji ne mogu preživjeti bez potpore države, upozorava profesorica novinarstva na zagrebačkom Fakultetu političkih znanosti Gordana Vilović. Medijima bi trebala pomoći država, prvenstveno Ministarstvo kulture. Deutsche Welle

13.11.2017. (17:15)

Nije lako

Nerazumijevanje, sažalijevanje i ostali problemi radnika u neprofitnim medijima

Antonela Marušić u odličnom tekstu za Maz govori o problemima s kojima se suočavaju novinari koji rade u neprofitnim medijima. Osim besparice i nesigurnih prihoda, tu vlada i opće nerazumijevanje okoline. “Nad nama tada lebdi zaključak kako je moj rizik odabira radne sfere očekivan i prirodan, te da i ne bih trebala naivno očekivati da za rad u medijskom ‘trećem sektoru’ budem primjereno plaćena. Uvriježeno je vjerovanje kako u uvjetima kapitalizma i slobodnog tržišta neprofitni mediji i organizacije za zaštitu i promicanje ljudskih prava moraju bespogovorno pristati na poziciju medijskih marginalaca.”

21.12.2016. (18:07)

Pitanje granice

‘Hrvatsko kulturno smeće’

Agencija za elektroničke medije raspolaže Fondom za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija teškim oko 32 milijuna kuna godišnje, koliko iznosi 3% izdvajanja od stredstava prikupljenim od pristojbe koju građani plaćaju za HRT. Lavovski dio tih sredstava pripadne lokalnim televizijama i radijima, a 3%, tj. nešto manje od milijun kuna, za svoje projekte i programe dobivaju neprofitni portali, među njima portal Hrvatsko kulturno vijeće, koje je pak Hrvatsko novinarsko društvo prijavilo za širenje mržnje i filoustaštvo, a H-alter donosi dijelove prijave portala na natječaj Fonda.

09.10.2016. (11:02)

Nemate se čemu smijati

"Posve moguća revolucija"

“Najtužnije su reakcije dijela medija, odnosno njihovih perjanica, ponajčešće libertarijanskih, koji se naslađuju nad sudbinom neprofitnih medija, zazivajući tržišni kapitalizam. Kao da nije posve jasno da ni komercijalni mediji, pogotovo tiskani, vrlo brzo neće moći opstajati na sadašnjim poslovnim modelima i bez značajnije potpore javnog novca. Ti isti kao da ne čitaju vlastite platforme s kojih rigaju vatru na neprofitne medije, kao da ne vide u kakvoj pustinji pišu, pustinji u kojoj će oaze slobode vrlo brzo biti samo fatamorgane”, piše Novi list o ukidanju potpore neprofitnim medijma.

20.03.2016. (21:19)

Čador age Hasan-bega

Udar na medije: Mirjana Rakić, urednici na HRT-u, emisije, neprofitni…

Dok se HSLS-ov Darinko Kosor požalio da nova vlast još uvijek nije preuzela vlast u Hrvatskoj, ministar kulture Zlatko Hasanbegović neuobičajeno je bio ažuran: od ukidanja Povjerenstva za neprofitne medije na poticaj Željke Markić, do promptnog napada na Vijeće za elektroničke medije, dok EK poručuje da je “neovisnost regulatornih vlasti u audiovizualnom području vrlo važno pitanje”. Zatim je zabranjen Montirani proces [video_icon], pa su na red došle smjene na HRT-u, na razini od Vrdoljakovih 90-ih. Jadna je ova zemlja, piše Zdenko Duka.