• 10.03. (12:01)

    Jel otiš'o pradeda na pos'o?

    Mirovinska reforma: Od 2033. i muškarci i žene u penziju s 67

    Muškarci i žene u Hrvatskoj će u starosnu mirovinu ići sa 67 godina života od 2033. godine, a ne od 2038. godine, dio je mirovinske reforme koju vlada planira u saborsku proceduru uputiti u rujnu. Nadalje, prijevremena umirovljenja strože će se penalizirati (sada se visina mirovine trajno smanjuje za svaki mjesec ranijeg umirovljenja u iznosu od 0,10% do 0,34%), smanjit će se broj zanimanja s beneficiranim radnim stažem, vjerojatno će se jačati a ne ukinuti drugi mirovinski stup, a do 2020. uvest će se nacionalna mirovina. Jutarnji

  • Slične vijesti

    07.05. (10:14)

    Prve pukotine

    Prva generacija umirovljenika koji su uplaćivali u drugi stup: 1.000 kuna manja penzija

    U Hrvatskoj je 17 radnika s beneficiranim stažom steklo prava za mirovinu, ali 1.000 kuna manju od svojih kolega s istim uvjetima, ali samo godinu starijih. Riječ je o ljudima rođenim 1962. godine i prvoj generaciji koja je počela s uplatama u drugi mirovinski stup i sad imaju tisuću kuna manju plaću jer je upravo ova godina uzeta kao granična. Vlasti odgovaraju da će im osigurati dodatak od 27%, ali od početka iduće godine. RTL vijesti

    25.04. (09:06)

    Dvije lijeve

    Sindikat umirovljenika: Ukinite obavezni drugi stup

    Prvi i najbitniji preduvjet za zaustavljanja umirovljeničkog siromaštva je promjena formule usklađivanja mirovina, poručuje Sindikat umirovljenika povodom nove mirovinske reforme. Nadalje, kažu da treba uvesti novi model obiteljske mirovine, prema kojem u slučaju smrti partnera preživjeli dobiva pravo i na 20-50% partnerove mirovine. Zatim treba uvesti zajamčenu minimalnu mirovinu, što bi danas bilo 1.548 kuna za 15 godina radnog staža, kao i uvesti nacionalnu mirovinu od 30% bruto minimalne plaće, što bi bilo 1.032 kuna. Potreban je i novi cenzus za dopunsko osiguranje, te svim umirovljenicima dati pravo na rad. Monitor.hr

    29.03. (16:50)

    Što nas čeka

    Mirovinska reforma: najviše promjena osjetit će osobe rođene 1962. i mlađe

    2755 kuna iznosi starosna mirovina prosječno plaćenog zaposlenika za 35 godina staža koji će je dobiti samo iz prvog stupa s dodatkom na mirovinu od 27%. Da takav zaposleni mirovinski doprinos uplaćuje u oba stupa, dobio bi 2337 kuna mirovine, 1937 kuna iz prvog, dok je očekivana mirovina iz drugog stupa 400 kuna. Za osobu s 40 godina mirovinskog staža, prosječnom plaćom kroz cijeli radni vijek, koja doprinos plaća samo u prvi stup mirovina s dodatkom iznosi 3149 kuna. Takav čovjek koji je doprinos uplaćivao u oba stupa imat će 2647 kuna mirovine, iz prvog će imati 2247 kuna, a iz drugog 400 kuna. Slobodna

    14.01. (10:46)

    Tko želi živjeti?

    Mirovinska reforma: Oštrije će se kažnjavati prijevremeno, ukidanje bonusa za umirovljenje

    Osim što bi se za sve građane dobna granica za odlazak u mirovinu trebala podignuti najvjerojatnije na 67 godina života, sa sadašnjih 65, u sklopu mirovinske reforme razmišlja se i o podizanju dobne granice za odlazak u mirovinu dugogodišnjeg osiguranika za godinu dana. Riječ je o radniku koji u punu starosnu mirovinu može s navršenih 60 godina života i najmanje 41 godinom mirovinskog staža. Maksimalno umanjenje trenutačno je 20,4%. U 11 mjeseci prošle godine u mirovinu su otišla 44.282 umirovljenika, od čega 17.799 osoba u klasičnu mirovinu, 4.844 osobe su bile dugogodišnji osiguranici, dok je prijevremeno umirovljeno 8.757 osoba. Novi list

    12.01. (20:04)

    Svakim danom sve više - u minus

    Novi umirovljenici dobili penziju od 2.286 kuna

    18 tisuća radnika koji su prošle godine otišli u starosnu mirovinu nakon 30 godina radnog staža u prosjeku su dobili 2.286 kuna mjesečne mirovine, što je 550 kuna manje nego što primaju ljudi koji su umirovljeni prije deset ili petnaest godina i malo je vjerojatno da će današnja generacija 60-godišnjaka ikad mirovinama stići ljude rođene jedno ili dva desetljeća prije njih. Očekuje se da će se zbog starenja stanovništva idućih desetljeća mirovine spuštati prema 30% prosječne plaće, i to za ljude koji će odraditi puni radni vijek. Više od pet tisuća kuna mirovine mjesečno ima jedva 90 tisuća umirovljenika, a mirovinu veću od 9.000 kuna prima 11.358 hrvatskih branitelja te više od 4000 bivših vojnih osoba, policijskih službenika i državnih dužnosnika. Večernji

    03.12.2017. (14:55)

    Zadovoljni

    Švicarci imaju mirovinski sustav poput hrvatskog i ne žele ga mijenjati

    Švicarska je planirala reforme koje su trebale osigurati financijsku stabilnost do 2030. godine, no građani su ih odbacili na nedavnom referendumu. Švicarski je mirovinski sustav u svojoj osnovi vrlo sličan hrvatskom. Tri stupa: obavezni državni, obavezni privatni i dobrovoljni privatni zajednički daju ukupnu mirovinu. Razlike u odnosu na hrvatski sustav postoje u razini doprinosa, kao i poreznom tretmanu različitih vrsta doprinosa. Iz obaveznog državnog (prvog) stupa švicarski umirovljenici danas primaju zajamčenu mirovinu koja se kreće u rasponu od 1175 do 2250 franaka mjesečno, a uz mirovinu koju primaju iz drugog stupa cilj je da ‘ukupna mirovina dosegne 50-70 posto prihoda prije umirovljenja’, ističu bankari UBS-a. T-Portal

    07.11.2017. (07:10)

    Digao glas

    Hamed Bangoura: Nema straha za vaše mirovine jer one ni ne postoje

    “Nema straha za Vaše mirovine jer one ni ne postoje, jer vi do svog novca u II stupu ne možete doći. Inače mirovine se iz tog stupa ne isplaćuju niti će se ikada isplaćivati. Jedini način da se ova prevara završi jest da se isti ukine, a imovina vrati građanima za poravnanje njihovih dugova, ili da im se dozvoli da sami upravljaju sa svojim portfeljem”, piše Hamed Bangoura na Facebooku. Slobodna

    06.11.2017. (16:55)

    Teško generacijama nakon 1962.

    Pet glavnih promjena koje donosi mirovinska reforma

    Prema trenutno važećem zakonu, prijevremenim umirovljenicima mirovina se smanjuje od 1,2 do 4,08% godišnje, ovisno o godinama staža. Tako se maksimalno kažnjavaju muškarci koji idu u mirovinu s 35 godina staža i 60 godina života, kojima se mirovina umanjuje za 20,4% u odnosu na punu. Postotak smanjenja ubuduće će se povećati na razinu s usporedivim zemljama EU u kojima se kreće od 3,6 do 7,5% po godini ranijeg umirovljenja. To znači da bi se maksimalni postotak smanjenja mogao popeti na više od 30%. Jedna je to od mjera koje predviđa nova mirovinska reforma. T-Portal

    15.10.2017. (23:00)

    Mladima se loše piše

    Model mirovina još iz vremena Bismarcka

    Postojeći model mirovina, zanimljivo nije uvelo niti jedan ljevičar – već Željezni Kancelar Otto von Bismarck 1889. godine. Kako je izgledao? Svi su radnici uplaćivali, a temeljem toga bi radnik koji bi napunio 70 godina dobio državnu mirovinu. Model je bio dobar, ali ne zaboravimo da je onda napuniti 70 bilo već postignuće i da je prosječno takav radnik mogao očekivati nekoliko godina uživanja mirovine. Mlađi koji ovo čitaju radi napretka medicine i kvalitete života mogu očekivati da će uvelike doživjeti i preko 90, piše Goran Vojković. Index

    28.05.2017. (14:17)

    A ni sladoled dobili nismo

    Zbog Agrokora smo izgubili novac za mirovine

    “Kako je Ledo, firma koja vrijedi tri milijarde i kome mogla dati jamstvo od 18,9 milijardi, a da za to Burza ne zna i da to nije objavljeno na Burzi? Ne zaboravimo, Ledo nije isključivo Gazdin, dio dionica držali su – mirovinski fondovi, dakle u pitanju je naš novac za mirovine! Ti isti mirovinski fondovi nedavno su se rješavali dionica, naravno po dosta nižoj cijeni, što znači da je dio našeg novca za mirovine nestao, što uredno možete provjeriti ako pogledate svoje stanje na računu mirovinskog fonda”, piše Goran Vojković. Index

  • Slične vijesti

    13.06. (22:16)

    Europska komisija u Zagrebu: Europa stari, zaposlite umirovljenike. Hrvatske su mirovine najniže u EU u odnosu na plaću, a postoji rizik da država u budućnosti neće moći zaštititi starije ljude od siromaštva

    Iscrpnije...
    07.05. (10:14)

    Prve pukotine

    Prva generacija umirovljenika koji su uplaćivali u drugi stup: 1.000 kuna manja penzija

    U Hrvatskoj je 17 radnika s beneficiranim stažom steklo prava za mirovinu, ali 1.000 kuna manju od svojih kolega s istim uvjetima, ali samo godinu starijih. Riječ je o ljudima rođenim 1962. godine i prvoj generaciji koja je počela s uplatama u drugi mirovinski stup i sad imaju tisuću kuna manju plaću jer je upravo ova godina uzeta kao granična. Vlasti odgovaraju da će im osigurati dodatak od 27%, ali od početka iduće godine. RTL vijesti

    25.04. (09:06)

    Dvije lijeve

    Sindikat umirovljenika: Ukinite obavezni drugi stup

    Prvi i najbitniji preduvjet za zaustavljanja umirovljeničkog siromaštva je promjena formule usklađivanja mirovina, poručuje Sindikat umirovljenika povodom nove mirovinske reforme. Nadalje, kažu da treba uvesti novi model obiteljske mirovine, prema kojem u slučaju smrti partnera preživjeli dobiva pravo i na 20-50% partnerove mirovine. Zatim treba uvesti zajamčenu minimalnu mirovinu, što bi danas bilo 1.548 kuna za 15 godina radnog staža, kao i uvesti nacionalnu mirovinu od 30% bruto minimalne plaće, što bi bilo 1.032 kuna. Potreban je i novi cenzus za dopunsko osiguranje, te svim umirovljenicima dati pravo na rad. Monitor.hr

    29.03. (16:50)

    Što nas čeka

    Mirovinska reforma: najviše promjena osjetit će osobe rođene 1962. i mlađe

    2755 kuna iznosi starosna mirovina prosječno plaćenog zaposlenika za 35 godina staža koji će je dobiti samo iz prvog stupa s dodatkom na mirovinu od 27%. Da takav zaposleni mirovinski doprinos uplaćuje u oba stupa, dobio bi 2337 kuna mirovine, 1937 kuna iz prvog, dok je očekivana mirovina iz drugog stupa 400 kuna. Za osobu s 40 godina mirovinskog staža, prosječnom plaćom kroz cijeli radni vijek, koja doprinos plaća samo u prvi stup mirovina s dodatkom iznosi 3149 kuna. Takav čovjek koji je doprinos uplaćivao u oba stupa imat će 2647 kuna mirovine, iz prvog će imati 2247 kuna, a iz drugog 400 kuna. Slobodna

    14.01. (10:46)

    Tko želi živjeti?

    Mirovinska reforma: Oštrije će se kažnjavati prijevremeno, ukidanje bonusa za umirovljenje

    Osim što bi se za sve građane dobna granica za odlazak u mirovinu trebala podignuti najvjerojatnije na 67 godina života, sa sadašnjih 65, u sklopu mirovinske reforme razmišlja se i o podizanju dobne granice za odlazak u mirovinu dugogodišnjeg osiguranika za godinu dana. Riječ je o radniku koji u punu starosnu mirovinu može s navršenih 60 godina života i najmanje 41 godinom mirovinskog staža. Maksimalno umanjenje trenutačno je 20,4%. U 11 mjeseci prošle godine u mirovinu su otišla 44.282 umirovljenika, od čega 17.799 osoba u klasičnu mirovinu, 4.844 osobe su bile dugogodišnji osiguranici, dok je prijevremeno umirovljeno 8.757 osoba. Novi list

    12.01. (20:04)

    Svakim danom sve više - u minus

    Novi umirovljenici dobili penziju od 2.286 kuna

    18 tisuća radnika koji su prošle godine otišli u starosnu mirovinu nakon 30 godina radnog staža u prosjeku su dobili 2.286 kuna mjesečne mirovine, što je 550 kuna manje nego što primaju ljudi koji su umirovljeni prije deset ili petnaest godina i malo je vjerojatno da će današnja generacija 60-godišnjaka ikad mirovinama stići ljude rođene jedno ili dva desetljeća prije njih. Očekuje se da će se zbog starenja stanovništva idućih desetljeća mirovine spuštati prema 30% prosječne plaće, i to za ljude koji će odraditi puni radni vijek. Više od pet tisuća kuna mirovine mjesečno ima jedva 90 tisuća umirovljenika, a mirovinu veću od 9.000 kuna prima 11.358 hrvatskih branitelja te više od 4000 bivših vojnih osoba, policijskih službenika i državnih dužnosnika. Večernji

    03.12.2017. (14:55)

    Zadovoljni

    Švicarci imaju mirovinski sustav poput hrvatskog i ne žele ga mijenjati

    Švicarska je planirala reforme koje su trebale osigurati financijsku stabilnost do 2030. godine, no građani su ih odbacili na nedavnom referendumu. Švicarski je mirovinski sustav u svojoj osnovi vrlo sličan hrvatskom. Tri stupa: obavezni državni, obavezni privatni i dobrovoljni privatni zajednički daju ukupnu mirovinu. Razlike u odnosu na hrvatski sustav postoje u razini doprinosa, kao i poreznom tretmanu različitih vrsta doprinosa. Iz obaveznog državnog (prvog) stupa švicarski umirovljenici danas primaju zajamčenu mirovinu koja se kreće u rasponu od 1175 do 2250 franaka mjesečno, a uz mirovinu koju primaju iz drugog stupa cilj je da ‘ukupna mirovina dosegne 50-70 posto prihoda prije umirovljenja’, ističu bankari UBS-a. T-Portal

    07.11.2017. (07:10)

    Digao glas

    Hamed Bangoura: Nema straha za vaše mirovine jer one ni ne postoje

    “Nema straha za Vaše mirovine jer one ni ne postoje, jer vi do svog novca u II stupu ne možete doći. Inače mirovine se iz tog stupa ne isplaćuju niti će se ikada isplaćivati. Jedini način da se ova prevara završi jest da se isti ukine, a imovina vrati građanima za poravnanje njihovih dugova, ili da im se dozvoli da sami upravljaju sa svojim portfeljem”, piše Hamed Bangoura na Facebooku. Slobodna

    06.11.2017. (16:55)

    Teško generacijama nakon 1962.

    Pet glavnih promjena koje donosi mirovinska reforma

    Prema trenutno važećem zakonu, prijevremenim umirovljenicima mirovina se smanjuje od 1,2 do 4,08% godišnje, ovisno o godinama staža. Tako se maksimalno kažnjavaju muškarci koji idu u mirovinu s 35 godina staža i 60 godina života, kojima se mirovina umanjuje za 20,4% u odnosu na punu. Postotak smanjenja ubuduće će se povećati na razinu s usporedivim zemljama EU u kojima se kreće od 3,6 do 7,5% po godini ranijeg umirovljenja. To znači da bi se maksimalni postotak smanjenja mogao popeti na više od 30%. Jedna je to od mjera koje predviđa nova mirovinska reforma. T-Portal

    15.10.2017. (23:00)

    Mladima se loše piše

    Model mirovina još iz vremena Bismarcka

    Postojeći model mirovina, zanimljivo nije uvelo niti jedan ljevičar – već Željezni Kancelar Otto von Bismarck 1889. godine. Kako je izgledao? Svi su radnici uplaćivali, a temeljem toga bi radnik koji bi napunio 70 godina dobio državnu mirovinu. Model je bio dobar, ali ne zaboravimo da je onda napuniti 70 bilo već postignuće i da je prosječno takav radnik mogao očekivati nekoliko godina uživanja mirovine. Mlađi koji ovo čitaju radi napretka medicine i kvalitete života mogu očekivati da će uvelike doživjeti i preko 90, piše Goran Vojković. Index