Mlad i pametan: Znanstveno postignuće pakistanskog tinejdžera - Monitor.hr
10.10.2017. (14:00)

al Genij

Mlad i pametan: Znanstveno postignuće pakistanskog tinejdžera

17-godišnji Pakistanac Muhamed Shaheer Niazi postao je priznati svjetski znanstvenik – njegov rad s područja fizike objavljen je u uglednom časopisu Royal Society Open Science. Riječ je o tkz. električnom saću – fenomenu koji se pojavljuje kad se sloj ulja stavi na električno polje između oštre i tupe elektrode, a nestabilnost uzrokovana razvojem iona stvara pritisak na površini ulja uslijed čega nastaje lijepi uzorak koji izgleda poput pčelinjeg saća. Niazi, srednjoškolac iz Lahorea, je uspio fotografirati kretanje iona kao i zabilježiti toplinu na površini ulja, što je prvi puta da je to nekom uspjelo. Niazi je ovaj rad predstavio na natjecanju mladih fizičara, skupa s još četvero kolega, što je prvi puta da je Pakistan imao predstavnika na tom natjecanju. BBC


Slične vijesti

20.03. (11:00)

U početku bijaše znatiželja

10 hipoteza koje su oblikovale znanost

Svaki veliki znanstveni pothvat započeo je s hipotezom. Od Newtonovih razmišljanja o gravitaciji do Einsteinove revolucionarne teorije relativnosti, hipoteze su bile iskra koja je zapalila plamen otkrića. Kroz analizu i razumijevanje ovih temeljnih koncepata, možemo se inspirirati za istraživanje, postavljati pitanja i težiti znanju koje oblikuje našu budućnost. Pregled donosi Geek:

  1. Hipoteza o velikom prasku
  2. Darwinova teorija evolucije
  3. Mendelovi zakoni nasljeđivanja
  4. Einsteinova teorija relativnosti
  5. Heisenbergov princip neodređenosti
  6. Hipoteza o tektonici ploča
  7. Hipoteza o crnim rupama
  8. Hipoteza o mikrobima
  9. Hipoteza Gaia
  10. Hipoteza o velikom filtru
28.01. (18:00)

Točka gdje i atom potpuno miruje

Abeceda fizike: Zašto smo sigurni da u svemiru ništa nije hladnije od –273,15 Celzijeva stupnja?

Tijelo na temperaturi apsolutne nule bilo bi tijelo kojem smo uzeli svu unutrašnju energiju, kojem nemamo više što od energije uzeti pa mu stoga ne možemo ni sniziti temperaturu. Dakle, pitanje najniže moguće temperature nije empirijsko pitanje rekordno niske temperature koju smo uspjeli negdje izmjeriti. To je pitanje vezano uz samu definiciju apsolutne temperature. A definicija je stvar dogovora. I tu je kvaka. Tijelo nema toplinu jer toplinom nazivamo samo energiju prijelaza, onaj dio unutrašnje energije koji prelazi s tijela na tijelo. Pa onda ni atom, kao sićušno tijelo, nema toplinu. No, što je s temperaturom atoma? Temperatura je povezana s unutrašnjim gibanjem, a atom se giba. Ima li onda sam atom temperaturu? Nema! Kao što nema ni boju, ni miris, pojedini atom nema ni temperaturu. Naime, temperatura je statistički pojam. Dario Hrupec za Bug.

26.12.2023. (14:00)

Atomsko grijanje

Uspio eksperiment s nuklearnom fuzijom, na pomolu iskoristivi energent

Desetljećima su znanstvenici pokušavali iskoristiti fuzijsku energiju, u biti stvarajući snagu sunca na Zemlji. Nakon što su prošle godine ostvarili povijesni neto dobitak energije, sljedeći važan korak bio je dokazati da se proces može replicirati. Za razliku od nuklearne fisije – procesa koji se danas koristi u svjetskim nuklearnim postrojenjima, a koja nastaje dijeljenjem atoma – nuklearna fuzija ne ostavlja dugotrajni radioaktivni otpad. Kako se klimatska kriza ubrzava, a hitnost odbacivanja fosilnih goriva koja zagrijavaju planet raste, mogućnost stvaranja obilnog izvora sigurne i čiste energije je primamljiva. Nuklearna fuzija, reakcija koja pokreće Sunce i druge zvijezde, uključuje spajanje dvaju ili više atoma u jedan gušći, i to u procesu koji oslobađa ogromne količine energije. Index

29.10.2023. (01:00)

Umjesto o ravnoj ploči, radije zamišljaj naš planet kao krafnu

Teoretski je moguće da planeti budu u obliku krafne

Prema zakonima fizike, moguće je da planeti budu oblika američke krafne. No, kako bi zadržali stabilnost, potrebna je rotacija veće brzine. Posljedično, pojačala bi se gravitacijska sila na polovima, koja bi bila približno dvostruko jača nego na ekvatoru. Mjesec bi nastavio kružiti oko Zemlje, sve dok održava dovoljnu udaljenost. Vrijedno je napomenuti da je planet u obliku krafne kao prirodna pojavnost vrlo malo vjerojatna, osim ako ga napredna izvanzemaljska bića ne odluče stvoriti. Twitter

27.10.2023. (18:00)

Plivači protiv struje

Znanstvenici uočili da ljudski spermiji prkose Newtonovom zakonu gibanja

Sa svojim repovima poput biča, ljudski se spermatozoidi kreću kroz viskozne tekućine, naizgled prkoseći Newtonovom trećem zakonu gibanja, prema novoj studiji koja karakterizira kretanje ovih spolnih stanica i jednostaničnih algi. Newtonov treći zakon može se sažeti kao “za svaku radnju postoji jednaka i suprotna reakcija”. Označava posebnu simetriju u prirodi gdje suprotstavljene sile djeluju jedna protiv druge. Visoko viskozne tekućine obično bi raspršile energiju sprječavajući spermije da se uopće kreću. Istraživači su otkrili da repovi sperme i flagele algi imaju ‘čudnu elastičnost’, što omogućuje ovim fleksibilnim dodacima da se vrte bez gubitka puno energije na okolnu tekućinu. N1, Science Alert.

13.10.2023. (12:00)

Matrix Reloaded

Istraživanje: Nova otkrića u fizici pokazuju da živimo u simulaciji

Prema hipotezi simulacije mi možda živimo u jednoj imaginarnoj realnosti; sve što doživljavamo je zapravo model nečeg drugog. Teorija nije samo dio filozofskog promišljanja, stručnjaci su pokušali vidjeti ima li tu uistinu nečega i utvrdili da – ima. Drugi zakon infodinamike podupire ideju da je sve ovo što doživljavamo samo sofisticirani model nekog prilično moćnog računala. Temelji se na drugom zakonu termodinamike koji kaže da će bilo koji prirodni proces u svemiru rezultirati gubitkom energije i povećanjem nereda, odnosno entropije sustava. Na informaciju se tu gleda kao na oblik materije, a proučavanjem RNA različitih varijanti SARS Cov-2 virusa, otkriveno je da su sve imale smanjenje informacijske entropije nakon mutacija, iako je za očekivati veća entropija. Ovaj proces, gdje se uklanja višak informacija, nalikuje brisanju ili komprimiranju otpadnog koda kako bi se uštedio prostor za pohranu i optimizirala potrošnja energije – što pak podržava hipotezu da živimo u simulaciji. Index

04.10.2023. (09:00)

Ajde sad, "smijeeeešaaaaaak"

Nobelova nagrada iz fizike za „bljeskalicu za atome“

Obrazloženje dodjele Nobelove nagrade iz fizike kako se dodjeljuje zbog razvoja „eksperimentalnih metoda za stvaranje svjetlosnih impulsa dužine u atosekundama za istraživanje elektrodinamike u materiji“ traži ne samo jezični prijevod. Atosekunde je milijardnina milijarditog dijela sekunde, a troje je dobitnika shvatilo što se s tako izuzetno kratkim impulsom svjetlosti još može učiniti. Na primjer, tako se mogu otkriti uzroci stvaranja molekula i u procesu stvaranja stanica raka. Jedan od dobitnika objasnio je kako ta metoda znači da nam je moguće „pratiti najbrža kretanja koja postoje u prirodi izvan jezgre atoma i kako se ti pokreti elektrona sad mogu pratiti u realnom vremenu“. DW

05.07.2023. (00:00)

Zahvaljujući novoj geometriji

Fizika naglavce – je li širenje svemira iluzija?

Profesor na Zavodu za teorijsku fiziku Sveučilišta u Ženevi, Lucas Lombriser, u časopisu Classical and Quantum Gravity objavio je članak „Kozmologija u prostoru Minkowskog”. U njemu je problem kozmološke konstante i tamne energije pokušao riješiti tako da na opis svemira primijeni drukčiju geometriju. Lucas Lombriser je u spomenutom članku nastupio kao „ravnosvemiraš”, protegnuo je ravni prostor, prostor Minkovskog, na cijeli svemir. Lombriser je cijelu matematiku fizičke kozmologije, od Einsteinovih jednadžbi opće teorije relativnosti preko Friedmannovih jednadžbi do konkretnih kozmoloških modela i njihovih posljedica preradio s novom geometrijom. Bug

 

11.04.2023. (14:00)

Volim se gibat, gibat

Abeceda fizike – sve je rastezljivo

Svako tijelo je manje ili više elastično: deformira se pod utjecajem vanjske sile. Ne deformiraju se samo opruge ili grane, nego i zgrade i stijene. Ako se pak tijelo nakon djelovanja vanjske sile vrati u početno stanje, kao amortizer automobila nakon opterećenja, kažemo da su deformacije elastične. Jeste li znali da postoje i zvijezde koje „dišu”? Naše je Sunce prilično stabilna zvijezda koja zalihe svojeg termonuklearnog goriva troši stalnim tempom. Rastezanje Sunca uravnoteženo je s njegovim stezanjem. Kad tlak zračenja padne, zbog smanjenja zaliha goriva, gravitacijsko stezanje privremeno nadvlada pa se zvijezda počinje smanjivati. Međutim, smanjivanje uzrokuje porast gustoće, što znači i porast temperature čime se ostvaruju uvjeti za druge, složenije, termonuklearne reakcije. Svako gibanje koje se s vremenom ponavlja je titranje, a najjednostavnije titranje zove se harmonijsko gibanje. Dario Hrupec za Bug.