• 15.04.2016. (10:01)

    Moje, tvoje, naše #11

    Čovjek naprosto poželi posjetiti Rijeku. Grad, inače ne pretjerano privlačan, lučki, brdovit. Poznat po bijesnom ravnatelju HNK, zgrade koja se, tko zna zašto, našla baš u tom gradu, baš među tim ljudima. Neobičnim ljudima, nekako previše građanskim.

    Pa se tako baš tamo dogodi i manifestacija atipična, posve neprikladna mitelojropiš štihu kakvog njegujemo, od velebnih i velevažnih kulturnih manifestacija u glavnom gradu do prikaza kulinarskog umijeća domicilnog seljaštva britanskom visokom plemstvu.

    Moje, tvoje, naše jedna je od takvih atipičnih manifestacija. Naočigled nikom zanimljiva, manifestacija veže digitalno i analogno, svijet profanog bivanja i svijet digitalne sveprisutnosti.

    To se dvoje danas snažno isprepliće, čak i kad akteri toga nisu ni svjesni. Zbog toga je propitivanje te interakcije, njenih dobrobiti i njenih opasnosti, tako aktualno i tako intrigantno. Ovogodišnja tema manifestacije bila je – nadzor.

    Zar može biti aktualnije? Danas, kod nas?

    Manifestacija je bila podijeljena na dva dijela: izložbeni, u kojem su rijetki koje to zanima (iako, hvalio mi se organizator, ove godine je izložba bila vrlo dobro posjećena) mogli vidjeti vrlo moderne, slabo razumljive instalacije koje upotpunjuje pripadajući vodič, bez kojeg je (a tehnološki manje educiranim posjetiteljima i sa kojim je ponekad) teško uočiti nit vodilju izloženog umjetničkog djela.

    Pa tako jedan običan plišani panda (Ai Weiwei i Jacob Appelbaum) ostaje samo to, jeftina kineska mas-produkcija jeftinih emocija za klince i one koji se tako osjećaju – sve dok ne pročitate vodič i ne pogledate filmić o tome što se u pandi zaista krije: izrezani dokumenti NSA koje je Snowden otkrio javnosti umjesto umjetne vate, te u pandi skriven USB stick sa svim dokumentima WikiLeaks arhive: analogni backup digitalnih podataka koji je vrlo siguran upravo zato što figurira kao muzejski izložak.

    Ili pak lažna putovnica Satoshija Nakamotoa (Emilie Brout i Maxime Marion), pokušaj da se mitskom liku nepoznatog i nepoznato postojećeg izumitelja Bitcoina da identitet u fizičkom svijetu, naručen na crnom e-tržištu i plaćen Bitcoin valutom.

    Za puno razumjevanje izložbe potrebno je barem malo znati o e-kulturi, pa je ista zato tako dobro legla baš tom gradu koji je sav nekako nahero naslonjen na granitnu zidinu uštogljene hrvatske kulture. Sama izložba traje do kraja travnja, a fotke sa izložbe i drugih događanja možete pogledati ovdje.

    Predavanja, dvodnevni događaj, posjetiteljima je (usudit ću se tako reći) ponudio i više od izložbe: jednu zanimljivu radionicu nevidljive tinte sa pripadajućom detektivskom pričom (Amy Suo Wu), gdje su sudionici imali priliku pisati nevidljive poruke vlastoručno napravljenom nevidljivom tintom, a što je prema riječima autorice svojevrsan paradoks modernog društva koje nastoji prodrijeti u sve elektroničku komunikaciju vlastitih građana dok pritom deklasificira vlastite dokumente o izradi i upotrebi nevidljive tinte kao zastarjelu i bezopasnu tehnologiju. Valjda se blesavi teroristi neće sjetiti koristiti nešto tako low-tech…

    Internetski krajolici (Evan Roth) ispričali su priču o fizičkom aspektu digitalnog kroz jednu posve umjetničku vizuru debelih optičkih kablova koji Internetom premrežuju kontinente.

    Prevazići paradigmu tehnologija kontrole (Tomislav Medak) propituje stvarnu funkciju Interneta i modernih tehnologija u odnosu na zamišljene i željene aspekte, sažimajući trenutno stanje u jednostavnom i ubojitom zaključku: “kapitalizam se dokopao Interneta”, te propitujući mogućnost izmicanja novom e-poretku kroz projekte poput digitalne javne knjižnice.

    Crna kutija, crna komora (James Bridle) upućuje na nadzor, koji je i tema manifestacije, sveprožimajući i nevidljiv, uzročnik tjeskobe ili rezigniranosti, a na tu se temu lijepo nadovezala i priča o izložbenom projektu The Black Chamber (Bani Brusadin) koji želi raspravljati o ulozi umjetnosti u vremenu masovnog nadzora, te povezanosti umjetnosti, političkog aktivizma i haktivizma.

    Šećer je ostavljen za kraj: nakon zanimljivih predavanja pomalo opterećenih teorijom moderne umjetnosti u digitalnom vremenu, Panoptikon: otpor nije uzaludan (Annie Machon) na živahan i duhovit način razbila je žena zviždačica koja se od službenice britanske kontraobavještajne službe MI5 pretvorila u zviždačicu, zajedno sa svojim partnerom zatim malo bježala po Europi i na kraju napisala knjigu o događaju.

    Unveil (Nina Boelsums) performans je mlade umjetnice koja je, opskrbljena svojim vjernim Arduinom i za tu priliku posebno napravljenom odjećom, usporedila naoko nevin čin surfanja Internetom u aktivnost koja podlo razotkriva ljudsku intimu: svaki cookie kojeg bi pritom posjetila razmaknuo bi dio odjeće, otkrivši publici njenu kožu, simbolički pokazujući kako nas naše on-line aktivnosti razotkrivaju nepoznatim očima sve do najintimnijih detalja.

    Eto, nije nikakvo čudo što se takva manifestacija događa u Rijeci, ali ne i u Zagrebu. Mislim, ipak je prirodnije da bude tamo: em nema domoljubnih elemenata, em se bavi nečim što je teško razumljivo profilu ljudi kakvog političari vole. Možda jest bilo dobro, dapače izvrsno, no bilo je i poprilično neformalno, opušteno, premalo akademski. Neprimjereno.

    Najveći krimen manifestacija je imala u svojem fokusu: propitivanju ispravnosti, korisnosti i opravdanosti nadzora, kritici modernog aparata koji je i sam svjestan da, u želji da nadzire sve i svakog, samog sebe zatrpava količinom podataka koje nije u stanju obraditi i time zapravo poražava samog sebe.

    Propitivati nadzor moguće je u Rijeci. U Zagrebu, bojim se, možemo eventualno govoriti o nadzoru onih koji propituju.

    Autor je jedan od vodećih domaćih informatičara i ekspert za slobodni softver, informatički novinar, bivši stručni savjetnik za informatiku u poglavarstvu Grada Zagreba i vlasnik tvrtke Operacijski sustavi. Jedan je od 25 najboljih IT konzultanata u Hrvatskoj, prema izboru korisnika tih usluga. Autor je i SF knjige ‘Umišljena inteligencija’, koju u obliku e-booka možete besplatno skinuti na svoj Android uređaj s Google Play.

  • Slične vijesti

    09.08. (16:02)

    Rijeka ima projekt koji je po veličini odmah iza Pelješkog mosta

    Ugovor o najvećem hrvatskom projektu, odmah iza Pelješkog mosta, koji se sufinancira europskim sredstvima, potpisan je bez puno pompe u Rijeci, a riječ o o ulaganju većem od 1,7 milijarda kuna u vodovodno-komunalni sustav riječke aglomeracije. U sklopu projekta biti će izgrađeno više od 200 kilometara kanalizacije i oko 100 km vodovoda. Raskopati će se preko 200 ulica. Radovi bi trebali krenuti u prvoj polovici 2019. Novi list

    25.04. (10:50)

    Teku kune Rječinom

    Rijeka ulazi u investicijski ciklus od 5,7 milijardi kuna

    Do 2020. godine na području Rijeke realizirat će se 775 milijuna eura investicija, odnosno oko 5,75 milijardi kuna, u što spadaju javne infrastrukturne investicije, državne i komunalne, veće privatne, te projekti vezani za Urbanu aglomeraciju Rijeka, te Europsku prijestolnicu kulture. Konkretno, neka od tih su ulaganja u riječki prometni pravac, u vodovodnu i kanalizacijsku mrežu, rekonstrukcija željezničkog kolodvora Brajdica, modernizacija teretnog željezničkog kolodvora Rijeka-Mlaka itd (ovdje popis svih projekata). Ekonomist Mladen Vedrić kaže da je ulaganje u infrastrukturu važno, ali ono mora biti u funkciji privlačenja novih proizvodnih investicija, nove tehnologije i proizvodnje s visokom dodanom vrijednosti.

    23.04. (08:18)

    Even parity

    Radoslav Dejanović o gradnji na zelenim površinama u Novom Zagrebu: Arhitekti destrolucije

    “Ako cijenite slobodan prostor onda i znate da je onovremeno ‘prokletstvo’ Novog Zagreba kao spavaonice radničke klase postalo njegova glavna prednost: još uvijek ne bivajući pretrpan komercijalnim sadržajima, nudi odmor od gradske vreve, sigurno mjesto za dječju igru i opuštene šetnje”. Da bi se to sačuvalo, savjetuje Monitorov Radoslav Dejanović – “dvije su stvari ključne: organiziranje i koordiniranje svih kvartova Novog Zagreba (ako danas padne stablo u Sopotu, već sutra će pasti i u Sloboštini), te aktiviranje zelenih površina”. Monitor.hr

    18.03. (11:11)

    Even parity

    Radoslav Dejanović o testiranju lijeka na hrvatskoj djeci: Eksperimentalna dječica

    “Premijer Plenković na marginama sastanka u Davosu nagovorio je predstavnike farmaceutske tvrtke Roche, koja upravo razvija konkurentski lijek za spinalnu mišićnu atrofiju, da našu djecu uvrsti u klinička ispitivanja. Ne mogu se oteti dojmu da je sukus ove naoko sretne priče ovakav: ‘Ne možemo (ne želimo) više plaćati skupe tretmane vašoj djeci, ali sredili smo da sudjeluju u kliničkom ispitivanju – pa vi sad kako god želite'”, komentira Monitorov Radoslav Dejanović. Monitor.hr

    25.12.2017. (23:59)

    EVEN PARITY

    Radoslav Dejanović: ICO – inicijalna javna ponuda žetona

    Nije svaki ICO nepošten. Postoje tu ljudi iskrenih namjera, koji računaju da će pomodarstvo tog načina investiranja i njihovom ozbiljno osmišljenom projektu donijeti bolje početno ulaganje. No, kako je poput fame Bitcoina i u priču oko ICO-a počeo hrpimice ulaziti špekulantski kapital ljudi koji razumiju samo da je to nešto super što puno brže dobiva na vrijednosti od dionica, obveznica i drugih stvari iz kamenog doba, ljudi koji su spremni uložiti ozbiljne novce u nešto što uopće ne razumiju, tako se širom otvaraju vrata ljudima spremnim iskoristiti tuđu naivnost, piše Monitorov IT-stručnjak Radoslav Dejanović. Monitor.hr

    12.12.2017. (11:19)

    EVEN PARITY

    Radoslav Dejanović o lokalnom ransomwareu: Bauk kruži Balkanom

    Pojavio se ransomware koji cilja na zemlje regije. Sam po sebi, taj ransomware nije ni po čemu različit od drugog sličnog digitalnog zla. Ono što je zanimljivo je činjenica da se infekcija događa otvaranjem zaražene Word datoteke te se koriste lokalna imena osoba, imena lokalnih tvrtki, brojevi računa koji izgledaju autentično, a sadržaj poruke liči na dopis iz odvjetničkog ureda. Neiskusan ili nepažljiv korisnik tako bi lako mogao bez provjeravanja ispravnosti dokumenta aktivirati malware i zaraziti računalo, piše Radoslav Dejanović. Monitor.hr

    08.12.2017. (09:21)

    EVEN PARITY

    Radoslav Dejanović: Hackiralo Bendera

    Kriptovalute su česta meta (uspješnih) cyberkrađa. I to je ono što vam evangelisti kriptovaluta i proroci novog financijskog doba neće reći. Digitalni novac krade se relativno često, i krade se u velikim količinama. I ne dobiju svi pokradeni svoj novac nazad, piše Radoslav Dejanović i dijeli savjete oko kriptovaluta i rudarenja. Monitor.hr

  • Slične vijesti

    Petak (08:32)

    Rijeka je dobila prvo izdanje popularnog engleskog vodiča kroz gradove “Time Out”, čime je postala 108. grad u svijetu koji ga ima

    Iscrpnije...
    09.08. (16:02)

    Rijeka ima projekt koji je po veličini odmah iza Pelješkog mosta

    Ugovor o najvećem hrvatskom projektu, odmah iza Pelješkog mosta, koji se sufinancira europskim sredstvima, potpisan je bez puno pompe u Rijeci, a riječ o o ulaganju većem od 1,7 milijarda kuna u vodovodno-komunalni sustav riječke aglomeracije. U sklopu projekta biti će izgrađeno više od 200 kilometara kanalizacije i oko 100 km vodovoda. Raskopati će se preko 200 ulica. Radovi bi trebali krenuti u prvoj polovici 2019. Novi list

    08.05. (08:32)

    Osijek od Rijeke preuzeo model Građanskog odgoja, dosad su ga preuzeli Sisak, Poreč, Rovinj, Pula, Umag, Pazin, Opatija, Istarska i Primorsko-goranska županija; građanski odgoj uveden je u riječke osnovne škole kao izvannastavna aktivnost koji se, prve godine, provodio jednom tjedno, a već od ove školske godine provodi se dva puta tjedno i to na traženje učenika

    Iscrpnije...
    25.04. (10:50)

    Teku kune Rječinom

    Rijeka ulazi u investicijski ciklus od 5,7 milijardi kuna

    Do 2020. godine na području Rijeke realizirat će se 775 milijuna eura investicija, odnosno oko 5,75 milijardi kuna, u što spadaju javne infrastrukturne investicije, državne i komunalne, veće privatne, te projekti vezani za Urbanu aglomeraciju Rijeka, te Europsku prijestolnicu kulture. Konkretno, neka od tih su ulaganja u riječki prometni pravac, u vodovodnu i kanalizacijsku mrežu, rekonstrukcija željezničkog kolodvora Brajdica, modernizacija teretnog željezničkog kolodvora Rijeka-Mlaka itd (ovdje popis svih projekata). Ekonomist Mladen Vedrić kaže da je ulaganje u infrastrukturu važno, ali ono mora biti u funkciji privlačenja novih proizvodnih investicija, nove tehnologije i proizvodnje s visokom dodanom vrijednosti.

    23.04. (08:18)

    Even parity

    Radoslav Dejanović o gradnji na zelenim površinama u Novom Zagrebu: Arhitekti destrolucije

    “Ako cijenite slobodan prostor onda i znate da je onovremeno ‘prokletstvo’ Novog Zagreba kao spavaonice radničke klase postalo njegova glavna prednost: još uvijek ne bivajući pretrpan komercijalnim sadržajima, nudi odmor od gradske vreve, sigurno mjesto za dječju igru i opuštene šetnje”. Da bi se to sačuvalo, savjetuje Monitorov Radoslav Dejanović – “dvije su stvari ključne: organiziranje i koordiniranje svih kvartova Novog Zagreba (ako danas padne stablo u Sopotu, već sutra će pasti i u Sloboštini), te aktiviranje zelenih površina”. Monitor.hr

    18.03. (11:11)

    Even parity

    Radoslav Dejanović o testiranju lijeka na hrvatskoj djeci: Eksperimentalna dječica

    “Premijer Plenković na marginama sastanka u Davosu nagovorio je predstavnike farmaceutske tvrtke Roche, koja upravo razvija konkurentski lijek za spinalnu mišićnu atrofiju, da našu djecu uvrsti u klinička ispitivanja. Ne mogu se oteti dojmu da je sukus ove naoko sretne priče ovakav: ‘Ne možemo (ne želimo) više plaćati skupe tretmane vašoj djeci, ali sredili smo da sudjeluju u kliničkom ispitivanju – pa vi sad kako god želite'”, komentira Monitorov Radoslav Dejanović. Monitor.hr