Mozgalice čuvaju stari duh matematike - Monitor.hr
09.11.2016. (22:10)

Za čas kratiti

Mozgalice čuvaju stari duh matematike

Sve koji se s jezom prisjećaju tangensa i limesa iz školskih dana možda će iznenaditi da je matematika u povijesti često služila za razbibrigu, što je funkcija koju i danas imaju pojave poput sudokua. Brojni matematički problemi bili su smišljeni radi zabave i izazova, a matematika je postala ozbiljna u doba Isaaca Newtona i znanstvene revolucije. Ipak, njezina bezbrižna verzija i dalje preživljava pa Guardian donosi 8 matematičkih “zagonetki”.


Slične vijesti

20.03. (11:00)

U početku bijaše znatiželja

10 hipoteza koje su oblikovale znanost

Svaki veliki znanstveni pothvat započeo je s hipotezom. Od Newtonovih razmišljanja o gravitaciji do Einsteinove revolucionarne teorije relativnosti, hipoteze su bile iskra koja je zapalila plamen otkrića. Kroz analizu i razumijevanje ovih temeljnih koncepata, možemo se inspirirati za istraživanje, postavljati pitanja i težiti znanju koje oblikuje našu budućnost. Pregled donosi Geek:

  1. Hipoteza o velikom prasku
  2. Darwinova teorija evolucije
  3. Mendelovi zakoni nasljeđivanja
  4. Einsteinova teorija relativnosti
  5. Heisenbergov princip neodređenosti
  6. Hipoteza o tektonici ploča
  7. Hipoteza o crnim rupama
  8. Hipoteza o mikrobima
  9. Hipoteza Gaia
  10. Hipoteza o velikom filtru
11.03. (19:00)

Ni glazba ne može bez matematike

Poznati matematičar Šikić: Pitagorin zakon malih brojeva – Od glazbe do fizike i natrag

Pitagorejci su vjerovali da su principi matematike principi svega. Polazna točka ovog prilično općenitog uvjerenja bila je njihovo otkriće “zakona malih brojeva” tj. njihovo otkriće da je visina tona žice na liri jednostavno povezana s njenom duljinom. Kad se dužina skrati u omjeru 1:2 visina tona skoči za oktavu, kada se skrati u omjeru 2:3 ona skoči za kvintu, u omjeru 3:4 za četvrtinu, u omjeru 4:5 za veliku tercu itd. Ukratko, omjeri malih cijelih brojeva izvor su konsonantnosti – što manji brojevi to veća konsonantnost. Ohrabreni ovim uspjehom, pitagorejci su pokušali cijeli univerzum opisati pomoću jednostavnih harmonijskih odnosa. Od harmoničnih ili neharmoničnih rezonancija u ljudskom tijelu (koje je u koruptivnom sublunarnom području) do harmonije sfera.

Uobičajeno je svim glazbenim tradicijama (harmonijskim ili ne) da razlikuju konsonantne i disonantne intervale na ovaj način. Čini se da je to zajedničko svim ljudima, što znači da su naša razlikovanja konsonantnosti i disonantnosti urođene, a ne stečena i to potvrđuju zapadne harmonijske tradicije kao i ne zapadne neharmonijske tradicije. Zvonimir Šikić detaljno za Ideje.

02.01. (15:00)

I Google ima svog Tonija Miluna

Google DeepMind velikim jezičnim modelom riješio ljudima nedokučiv matematički problem

Stručnjaci Googleovog odjela za umjetnu inteligenciju primijenili su jezični model na neočekivanom mjestu, u domeni teorijske matematike, pa njime riješili problem koji ljudi dosad nisu uspjeli. Do rješenja matematičkog problema došlo je zaobilaznim putem. Stručnjaci su matematički problem postavili u Pythonu, no izostavili su iz koda dio koji pokušava pronaći rješenje. Taj su zadatak prepustili svojem modelu Codey, uz validaciju FunSearcha. Tijekom procesa model je izbacio brojna “rješenja”, neka besmislena, neka smislena, a neka zaista inovativna. Samo ova potonja su odobrena, pa je model dobio instrukcije da nastavi u tom smjeru. Veliki jezični model iskorišten je, dakle, kao generator kreativnosti, nakon čega su njegovi rezultati provjeravani, uz zadržavanje samo onih zaista korisnih. Bug

09.10.2023. (10:00)

A da se Toni Milun klonira?

Nastavnici matematike u deficitu, PMF preplavljen oglasima

Malo tko želi ići raditi za plaću koju ljudi zarađuju radeći u kafićima. Pomalo mi je tužno gledati da ravnatelji hodočaste na PMF i stavljaju oglase tamo na oglasnu ploču. Ministarstvo bi to nekako trebalo riješiti, a ne da smo mi mađioničari koji gledaju kako će pokrpati satnicu, zaključuje ravnatelj jedne zagrebačke gimnazije za Telegram. Problem predstavlja općenito kadar STEM područja, a pojedine škole muku muče i s čistačicama i domarima. Oko 30 posto studenata PMF-a koji završavaju studij žele ići raditi u školu. Ostali idu u pravilu u IT, odnosno tamo gdje su znatno veće plaće, rekao je dekan PMF-a.

21.06.2023. (21:00)

Kad se sve zbroji i oduzme...

Došli su do matematičke formule za postizanje orgazma kod muškaraca

Matematički modeli sve se više uvode u mnoge aspekte ljudske svakodnevice, pa tako i za ovu mnogima škakljivu tematiku. Proveli su istraživanje nad muškarcima koji su se upustili u seksualne aktivnosti, bilo sami ili s partnericama, i to pomoću magnetne rezonance. Model ne objašnjava samo orgazme tijekom seksa i masturbacije, već i koliko se putem teorije pogrešaka može predvidjeti vjerojatnost mokrih snova. Glavni zaključak istraživanja je da se teže stiže do vrhunca ukoliko se u cijeli proces uđe s previše uzbuđenja. Slično je u procesu za ženske orgazme, no za izradu njihovog modela trebat će više rada. IFL Science

19.06.2023. (16:00)

I matematika nas diskriminira, treba ju 'cancelirat'

Starešina: Kad ludilo preuzme institucije, a pamet ušuti, počinje totalitarizam

U kanadskoj pokrajini Ontario (glavni grad Toronto) ovoga se proljeća ponovno rasplamsala obrazovna rasprava: je li učenje matematike u njihovim školama i na fakultetima rasistička, europocentrična rabota? Neki je profesor matematike ustanovio da ‘zabrinjava način na koji matematički fakti korespondiraju s rigidnim pogledom na rase i rod, a sve to da bi dali legitimnost rasizmu i izbrisali transrodne osobe‘ te da ‘modeli i teoremi koji se uče imaju previše bjelačke i europske nazive, a pouka nije prilagođena socijalnom statusu studenata‘. Dakle, treba mijenjati matematiku kako bi se uskladila sa zahtjevima i ciljevima woke, cancel i transgender-pokreta. Višnja Starešina upozorava ludost kod onih preko bare, za Lider.

22.02.2023. (20:00)

Bit će manje jedinica iz matematike i na globalnoj razini

Google kupuje hrvatski Photomath

Google kupuje hrvatsku aplikaciju Photomath, objavio je Reuters. Kupnju još trebaju potvrditi regulacijska tijela Europske unije do 28. ožujka. Osnivač i tvorac Photomatha Damir Sabol te njegovi partneri ulagači nedavno su objavili da je tvrtka Photomath osigurala 23 milijuna dolara za nastavak razvoja istoimene aplikacije za učenje matematike koja prema podacima tvrtke ima više od 220 milijuna preuzimanja. Photomath je besplatna i jednostavna aplikacija za upotrebu. Djeluje kao digitalni instruktor matematike i pomaže učenicima i roditeljima u rješavanju matematičkih zadataka. Zadatak može biti napisan ručno ili računalno, a aplikacija koristi računalni vid, umjetnu inteligenciju i strojno učenje kako bi ga riješila. Aplikacija je pametno dizajnirana tako da radi kao edukacijska aplikacija i studentima objašnjava i uči ih procese rješavanja matematičkih problema i već postigla impresivan uspjeh na svjetskoj razini. Index

22.12.2022. (23:00)

Da kod sebe imam milijun, ajde

Toni Milun otkrio kako zaraditi na uvođenju eura

Ako se pitate što ćete s kunama koje nećete stići potrošiti, Milun nudi vrlo jednostavno rješenje – položit ćete ih na banku i 01.01.2023., kad se na njih automatski primijeni fiksni tečaj – zaraditi! Ako imate doma eure koji vam ne trebaju do Nove godine, možete zaraditi ako ih promijenite u mjenjačnici za kune. Kako je to moguće? Moguće je jer su trenutno u mjenjačnicama i kupovni i prodajni tečaj EUR/HRK iznad srednjeg tečaja. Ovo je školski primjer zakona ponude i potražnje na djelu, objasnio je na svojoj stranici “S Milunom do milijuna”. Ako imate 1000 eura u gotovini koji vam ne trebaju do Nove godine idite u mjenjačnicu i kupite kune. Dobit ćete 7600 kuna. I onda ih položite na tekući račun i automatski će se 1. siječnja konvertirati u eure po fiksnom tečaju 7,5345 i za njih ćete dobiti 1008,69 eura. Zarada 8,69 eura ili oko 65,50 kuna. N1

29.08.2022. (16:00)

I matematička mapa može biti mentalna

Otkriven bolji način korištenja brojeva

Ljudi obično brže i preciznije uspoređuju brojeve kad su veći zapisani s desne, a manji s lijeve strane, ali novo istraživanje, objavljeno u Plos One, pokazalo je kako ljudi brojeve najbrže obrađuju kad su prikazani okomito, s manjim brojevima na dnu i većim na vrhu. Naše veze između broja i prostora pod utjecajem su jezika i kulture, ali te veze nisu svojstvene samo ljudima. Ispitivanja na tri dana starim pilićima pokazuju da oni traže manje brojeve lijevo, a veće brojeve desno. Pokazalo se kako, kad su brojevi razdvojeni okomito i vodoravno, samo okomiti raspored utječe na vrijeme odziva. Naime, kad je veći broj bio iznad manjeg broja, ljudi su reagirali puno brže nego u bilo kojem drugom rasporedu brojeva. To sugerira da naš mentalni brojevni pravac zapravo ide od dna (mali brojevi) prema vrhu (veliki brojevi). Bug