Prvi korak je plan za ulaganja koja su sto posto bespovratnih sredstava (6,3 milijarde), zatim idemo na višegodišnji financijski okvir, u kojem je naša participacija 15%, a 85% na EU (20 milijardi), i za treći korak iz instrumenta EU sljedeće generacije (3,6 milijardi) imamo vremena do 2023. – sve skupa na raspolaganju od EU imamo 30 milijardi eura u idućih 10 godina, rekao je Plenković. Postoje kriteriji: najmanje 37% projekata mora se odnositi na tzv. zelenu tranziciju, najmanje 20% na digitalnu tranziciju, a cijeli plan temelji se na načelu koji su u Europskoj komisiji nazvali “Ne nanosi značajnu štetu”. Što se raspodjele tiče, na gospodarstvo će ići 54% sredstava, na 10%, na obrazovanje i znanost 15%, na tržište rada 4%, na zdravstvo 5%, a na obnova zgrada nakon potresa 12%.
Donijela bura
Najviše novca iz EU povukao Senj – 600 kuna po stanovniku godišnje
Grad Senj hrvatski je rekorder po korištenju sredstava iz EU fondova – u razdoblju od 2013. do 2015. realizirao je prosječno 4,5 milijuna kuna godišnje za svoje EU projekte, odnosno 628 kuna po stanovniku. Slijede Skradin s 402 kune, Križevci s 305 kuna, Vodice s 274 kune, pa Trilj, Opuzen, Kastav, Lipik, Jastrebarsko i Orahovica, svi iznad 100 kuna. Gradonačelnik.hr