• 09.09. (17:06)

    Novac treba raditi za vas, ne vi za novac

    Nenad Bakić: Hrvati opet ne znaju što bi s novcem, drže ga u bankama uz gubitak

    Nenand Bakić se na svom blogu Eclectica osvrnuo na novo stanje štednje građana u bankama koje je rekordno. Depozit za kolovoz će biti vjerojatno preko 200 milijardi kuna. Također, kamatne su stope pale na oko 0,5-1 posto. Dakle, građani koji su prije 80% štednje držali oročenom, sada sve više drže neoročenom. Dakle, građani ne znaju što bi s novcem, pa ga drže u bankama uz gubitak, jer su kamate na oročenu, a pogotovo neoročenu štednju manje od inflacije! Zato pogledajte Bakićev ulagački tutorijal.

  • Slične vijesti

    08.11. (23:30)

    Jedni blokirani, drugi sa štednjom, u prosjeku svaki ima 10 tisuća eura u džepu

    Više novca: Depoziti u bankama povećani na 288 milijardi kuna

    Unazad godinu dana ukupni depoziti u poslovnim bankama u Hrvatskoj povećani su za 14 milijardi kuna, a od toga je na tekućim i žiro-računima 86 milijardi kuna, što je 16,6 milijardi više nego u lanjskom rujnu, dok su štednja i oročeni depoziti pali za 2,2 milijarde na 202 milijarde kuna. RBA

    02.11. (14:30)

    Još bolji prijedlog - mirovina do 38. i onda radiš ostatak života!

    Pokret FIRE – štedi i rano odi u mirovinu

    BBC piše o pokretu FIRE (financial independence, retire early – financijska neovisnost, rana mirovina) čiji pripadnici žive skromnim životom, štedeći barem polovicu svojih mjesečnih prihoda, kako bi mogli u mirovinu što ranije, u svojim – 30-ima, najkasnije 40-ima. Mirovina u njihovom slučaju, međutim, ne znači da sjede kod kuće i piju čaj – jer da ljudi imaju potrebu za redom te da budu cijenjen član zajednice – nego da rade ono što žele. Neki putuju, dok drugi rade ono što vole.

    01.11. (16:30)

    Kad banke tjeraju štedište

    U Osijeku živnula građevina jer su kamate na štednju male pa ljudi kupuju nekretnine

    U Osijeku je u protekle dvije godine ponovno oživjela stanogradnja jer dobar dio onih koji u oročenim depozitima posjeduju nekoliko desetaka tisuća eura, razočarani nestimulativnim kamatama (0,01 posto), taj novac povlači iz banke i investira u kupnju nekretnine, najčešće stana, piše Glas Slavonije i izdvaja zanimljiv podatak da je prosječni stanovnik Hrvatske krajem 2017. imao 45 tisuća kuna štednje.

    17.09. (16:30)

    Anketa: Može li ekonomski liberalizam pomoći hrvatskim građanima da bolje žive?

    Net.hr je postavio dva pitanja viđenijim ekonomistima i poduzetnicima koji su zagovornici liberalne ideje u ekonomiji, oni su – Velimir Šonje, Nenad Bakić, Vedrana Pribičević, Davor Huić, Saša Cvetojević, Filip Galić i Milan Račić, a pitanja na koja odgovaraju su: 1. Vjerujete li da bi ekonomski liberalizam pomogao većini hrvatskih građana da bolje žive? i 2. Zbog čega nema velike političke stranke koja bi zagovarala tako nešto? Jeste li vi razmišljali o političkom angažmanu koji bi promovirao ideje ekonomskog liberalizma? Zanimljivo, potrebno. Net.hr

    06.09. (12:24)

    Mijenjanje sustava mimo politike

    Nenad Bakić: Stvar je u sustavu, a ne kurikulumu

    Nenad Bakić: “Supruga i ja prošle smo godine donirali dva milijuna kuna sa svojih tekućih računa. Vodimo organizaciju koja je za nula kuna uvela programiranje u škole. Naša ideja koju predlažemo Ministarstvu je da uvedemo programiranje mikrobitovima od 1. do 4. razreda. Ta ponuda stoji u Ministarstvu, zasad kažu da nije dobra. Mi ćemo sami dati novce i pokazati da se uspješno i jeftino, gotovo besplatno mogu napraviti promjene.” (video, 15′)

    08.07. (11:21)

    Ponavljamo gradivo

    Nenad Bakić: Vaše mirovine u biti nema

    Bakić: Mnogi još ne razumiju kako u prvom stupu, kroz Hrvatski zavod za mirovinsko OSIGURANJE, nisu u stvari osigurani. Ondje u biti nema nikakvog novca. On je ‘protočni bojler’ koji se zasniva na tzv. međugeneracijskoj solidarnosti. Naime na konceptu da ste vi solidarni sa sadašnjim umirovljenicima, pa odvajate za njihove mirovine, a budući radnici će biti solidarni s vama. Ovaj grafikon pokazuje kolika je osnovica te solidarnosti. Dakle, sada za mirovinu svakog umirovljenika direktno plaća svega 1,2 radnika! To je neodrživo. No, nije samo to loše…

  • Slične vijesti

    08.11. (23:30)

    Jedni blokirani, drugi sa štednjom, u prosjeku svaki ima 10 tisuća eura u džepu

    Više novca: Depoziti u bankama povećani na 288 milijardi kuna

    Unazad godinu dana ukupni depoziti u poslovnim bankama u Hrvatskoj povećani su za 14 milijardi kuna, a od toga je na tekućim i žiro-računima 86 milijardi kuna, što je 16,6 milijardi više nego u lanjskom rujnu, dok su štednja i oročeni depoziti pali za 2,2 milijarde na 202 milijarde kuna. RBA

    02.11. (14:30)

    Još bolji prijedlog - mirovina do 38. i onda radiš ostatak života!

    Pokret FIRE – štedi i rano odi u mirovinu

    BBC piše o pokretu FIRE (financial independence, retire early – financijska neovisnost, rana mirovina) čiji pripadnici žive skromnim životom, štedeći barem polovicu svojih mjesečnih prihoda, kako bi mogli u mirovinu što ranije, u svojim – 30-ima, najkasnije 40-ima. Mirovina u njihovom slučaju, međutim, ne znači da sjede kod kuće i piju čaj – jer da ljudi imaju potrebu za redom te da budu cijenjen član zajednice – nego da rade ono što žele. Neki putuju, dok drugi rade ono što vole.

    01.11. (16:30)

    Kad banke tjeraju štedište

    U Osijeku živnula građevina jer su kamate na štednju male pa ljudi kupuju nekretnine

    U Osijeku je u protekle dvije godine ponovno oživjela stanogradnja jer dobar dio onih koji u oročenim depozitima posjeduju nekoliko desetaka tisuća eura, razočarani nestimulativnim kamatama (0,01 posto), taj novac povlači iz banke i investira u kupnju nekretnine, najčešće stana, piše Glas Slavonije i izdvaja zanimljiv podatak da je prosječni stanovnik Hrvatske krajem 2017. imao 45 tisuća kuna štednje.

    17.09. (16:30)

    Anketa: Može li ekonomski liberalizam pomoći hrvatskim građanima da bolje žive?

    Net.hr je postavio dva pitanja viđenijim ekonomistima i poduzetnicima koji su zagovornici liberalne ideje u ekonomiji, oni su – Velimir Šonje, Nenad Bakić, Vedrana Pribičević, Davor Huić, Saša Cvetojević, Filip Galić i Milan Račić, a pitanja na koja odgovaraju su: 1. Vjerujete li da bi ekonomski liberalizam pomogao većini hrvatskih građana da bolje žive? i 2. Zbog čega nema velike političke stranke koja bi zagovarala tako nešto? Jeste li vi razmišljali o političkom angažmanu koji bi promovirao ideje ekonomskog liberalizma? Zanimljivo, potrebno. Net.hr

    06.09. (12:24)

    Mijenjanje sustava mimo politike

    Nenad Bakić: Stvar je u sustavu, a ne kurikulumu

    Nenad Bakić: “Supruga i ja prošle smo godine donirali dva milijuna kuna sa svojih tekućih računa. Vodimo organizaciju koja je za nula kuna uvela programiranje u škole. Naša ideja koju predlažemo Ministarstvu je da uvedemo programiranje mikrobitovima od 1. do 4. razreda. Ta ponuda stoji u Ministarstvu, zasad kažu da nije dobra. Mi ćemo sami dati novce i pokazati da se uspješno i jeftino, gotovo besplatno mogu napraviti promjene.” (video, 15′)

    08.07. (11:21)

    Ponavljamo gradivo

    Nenad Bakić: Vaše mirovine u biti nema

    Bakić: Mnogi još ne razumiju kako u prvom stupu, kroz Hrvatski zavod za mirovinsko OSIGURANJE, nisu u stvari osigurani. Ondje u biti nema nikakvog novca. On je ‘protočni bojler’ koji se zasniva na tzv. međugeneracijskoj solidarnosti. Naime na konceptu da ste vi solidarni sa sadašnjim umirovljenicima, pa odvajate za njihove mirovine, a budući radnici će biti solidarni s vama. Ovaj grafikon pokazuje kolika je osnovica te solidarnosti. Dakle, sada za mirovinu svakog umirovljenika direktno plaća svega 1,2 radnika! To je neodrživo. No, nije samo to loše…