• 09.09.2018. (17:06)

    Novac treba raditi za vas, ne vi za novac

    Nenad Bakić: Hrvati opet ne znaju što bi s novcem, drže ga u bankama uz gubitak

    Nenand Bakić se na svom blogu Eclectica osvrnuo na novo stanje štednje građana u bankama koje je rekordno. Depozit za kolovoz će biti vjerojatno preko 200 milijardi kuna. Također, kamatne su stope pale na oko 0,5-1 posto. Dakle, građani koji su prije 80% štednje držali oročenom, sada sve više drže neoročenom. Dakle, građani ne znaju što bi s novcem, pa ga drže u bankama uz gubitak, jer su kamate na oročenu, a pogotovo neoročenu štednju manje od inflacije! Zato pogledajte Bakićev ulagački tutorijal.



  • Slične vijesti

    08.01. (08:05)

    Dobro vrijeme za kredite, koji su općenito loši, i loše vrijeme za štednju, koja je općenito dobra...

    Živimo u vremenu nikad nižih kamata

    Štediše imaju razloga za nezadovoljstvo zaradom jer su kamate na ušteđevinu blizu nule, kratkoročno oročeni euri donose danas svega 0,03 posto kamate, dok budući dužnici koji će u banke po kredite mogu računati da će još cijelu godinu koja je pred njima krediti koštati znatno manje nego prije nekoliko godina. “Ove razine likvidnosti i niskih cijena novca nisu nešto što se mnogo puta vidjelo u povijesti” – kaže Zdeslav Šantić, glavni ekonomist OTP banke. Slobodna

    03.12.2018. (13:30)

    Nenad Bakić: Štednja opet rekordna, financijski sektor je divovski transferni stroj od građana državi

    Štednja sada raste značajno brže nego prije, čak oko 4% godišnje, iako je građana sve manje, a kamate u banci su oko nule. To u biti znači da ljudi ne znaju što bi s novcem jer ga donose u banke iako na tome očito gube, najprije zbog očitog razloga (inflacija je veća od kamate koja je oko 0). Kao i obično Bakić sugerira ulaganje u dionice. Eclectica

    08.11.2018. (23:30)

    Jedni blokirani, drugi sa štednjom, u prosjeku svaki ima 10 tisuća eura u džepu

    Više novca: Depoziti u bankama povećani na 288 milijardi kuna

    Unazad godinu dana ukupni depoziti u poslovnim bankama u Hrvatskoj povećani su za 14 milijardi kuna, a od toga je na tekućim i žiro-računima 86 milijardi kuna, što je 16,6 milijardi više nego u lanjskom rujnu, dok su štednja i oročeni depoziti pali za 2,2 milijarde na 202 milijarde kuna. RBA

    02.11.2018. (14:30)

    Još bolji prijedlog - mirovina do 38. i onda radiš ostatak života!

    Pokret FIRE – štedi i rano odi u mirovinu

    BBC piše o pokretu FIRE (financial independence, retire early – financijska neovisnost, rana mirovina) čiji pripadnici žive skromnim životom, štedeći barem polovicu svojih mjesečnih prihoda, kako bi mogli u mirovinu što ranije, u svojim – 30-ima, najkasnije 40-ima. Mirovina u njihovom slučaju, međutim, ne znači da sjede kod kuće i piju čaj – jer da ljudi imaju potrebu za redom te da budu cijenjen član zajednice – nego da rade ono što žele. Neki putuju, dok drugi rade ono što vole.

    01.11.2018. (16:30)

    Kad banke tjeraju štedište

    U Osijeku živnula građevina jer su kamate na štednju male pa ljudi kupuju nekretnine

    U Osijeku je u protekle dvije godine ponovno oživjela stanogradnja jer dobar dio onih koji u oročenim depozitima posjeduju nekoliko desetaka tisuća eura, razočarani nestimulativnim kamatama (0,01 posto), taj novac povlači iz banke i investira u kupnju nekretnine, najčešće stana, piše Glas Slavonije i izdvaja zanimljiv podatak da je prosječni stanovnik Hrvatske krajem 2017. imao 45 tisuća kuna štednje.

    17.09.2018. (16:30)

    Anketa: Može li ekonomski liberalizam pomoći hrvatskim građanima da bolje žive?

    Net.hr je postavio dva pitanja viđenijim ekonomistima i poduzetnicima koji su zagovornici liberalne ideje u ekonomiji, oni su – Velimir Šonje, Nenad Bakić, Vedrana Pribičević, Davor Huić, Saša Cvetojević, Filip Galić i Milan Račić, a pitanja na koja odgovaraju su: 1. Vjerujete li da bi ekonomski liberalizam pomogao većini hrvatskih građana da bolje žive? i 2. Zbog čega nema velike političke stranke koja bi zagovarala tako nešto? Jeste li vi razmišljali o političkom angažmanu koji bi promovirao ideje ekonomskog liberalizma? Zanimljivo, potrebno. Net.hr

    06.09.2018. (12:24)

    Mijenjanje sustava mimo politike

    Nenad Bakić: Stvar je u sustavu, a ne kurikulumu

    Nenad Bakić: “Supruga i ja prošle smo godine donirali dva milijuna kuna sa svojih tekućih računa. Vodimo organizaciju koja je za nula kuna uvela programiranje u škole. Naša ideja koju predlažemo Ministarstvu je da uvedemo programiranje mikrobitovima od 1. do 4. razreda. Ta ponuda stoji u Ministarstvu, zasad kažu da nije dobra. Mi ćemo sami dati novce i pokazati da se uspješno i jeftino, gotovo besplatno mogu napraviti promjene.” (video, 15′)

    28.08.2018. (09:11)

    Investitor Nenad Bakić preporučuje

    Sjećam se jedne Bakićeve preporuke “Thinking, Fast and Slow” Daniela Kahnemana – izvrstan prijedlog.

    Ako ćete pročitati samo jednu knjigu o ŠTEDNJI/ulaganjima, neka ovo bude ta. Ili neka ovo bude prva. Ne zezajte se,…

    Publiée par Nenad Bakic sur Lundi 27 août 2018

  • Slične vijesti

    Prekjučer (09:00)

    Nenad Bakić, najveći je pojedinačni dioničar sa 17,01 posto dionica, je postao novi predsjednik Uprave Varteksa

    Iscrpnije...
    08.01. (08:05)

    Dobro vrijeme za kredite, koji su općenito loši, i loše vrijeme za štednju, koja je općenito dobra...

    Živimo u vremenu nikad nižih kamata

    Štediše imaju razloga za nezadovoljstvo zaradom jer su kamate na ušteđevinu blizu nule, kratkoročno oročeni euri donose danas svega 0,03 posto kamate, dok budući dužnici koji će u banke po kredite mogu računati da će još cijelu godinu koja je pred njima krediti koštati znatno manje nego prije nekoliko godina. “Ove razine likvidnosti i niskih cijena novca nisu nešto što se mnogo puta vidjelo u povijesti” – kaže Zdeslav Šantić, glavni ekonomist OTP banke. Slobodna

    03.12.2018. (13:30)

    Nenad Bakić: Štednja opet rekordna, financijski sektor je divovski transferni stroj od građana državi

    Štednja sada raste značajno brže nego prije, čak oko 4% godišnje, iako je građana sve manje, a kamate u banci su oko nule. To u biti znači da ljudi ne znaju što bi s novcem jer ga donose u banke iako na tome očito gube, najprije zbog očitog razloga (inflacija je veća od kamate koja je oko 0). Kao i obično Bakić sugerira ulaganje u dionice. Eclectica

    08.11.2018. (23:30)

    Jedni blokirani, drugi sa štednjom, u prosjeku svaki ima 10 tisuća eura u džepu

    Više novca: Depoziti u bankama povećani na 288 milijardi kuna

    Unazad godinu dana ukupni depoziti u poslovnim bankama u Hrvatskoj povećani su za 14 milijardi kuna, a od toga je na tekućim i žiro-računima 86 milijardi kuna, što je 16,6 milijardi više nego u lanjskom rujnu, dok su štednja i oročeni depoziti pali za 2,2 milijarde na 202 milijarde kuna. RBA

    02.11.2018. (14:30)

    Još bolji prijedlog - mirovina do 38. i onda radiš ostatak života!

    Pokret FIRE – štedi i rano odi u mirovinu

    BBC piše o pokretu FIRE (financial independence, retire early – financijska neovisnost, rana mirovina) čiji pripadnici žive skromnim životom, štedeći barem polovicu svojih mjesečnih prihoda, kako bi mogli u mirovinu što ranije, u svojim – 30-ima, najkasnije 40-ima. Mirovina u njihovom slučaju, međutim, ne znači da sjede kod kuće i piju čaj – jer da ljudi imaju potrebu za redom te da budu cijenjen član zajednice – nego da rade ono što žele. Neki putuju, dok drugi rade ono što vole.

    01.11.2018. (16:30)

    Kad banke tjeraju štedište

    U Osijeku živnula građevina jer su kamate na štednju male pa ljudi kupuju nekretnine

    U Osijeku je u protekle dvije godine ponovno oživjela stanogradnja jer dobar dio onih koji u oročenim depozitima posjeduju nekoliko desetaka tisuća eura, razočarani nestimulativnim kamatama (0,01 posto), taj novac povlači iz banke i investira u kupnju nekretnine, najčešće stana, piše Glas Slavonije i izdvaja zanimljiv podatak da je prosječni stanovnik Hrvatske krajem 2017. imao 45 tisuća kuna štednje.

    17.09.2018. (16:30)

    Anketa: Može li ekonomski liberalizam pomoći hrvatskim građanima da bolje žive?

    Net.hr je postavio dva pitanja viđenijim ekonomistima i poduzetnicima koji su zagovornici liberalne ideje u ekonomiji, oni su – Velimir Šonje, Nenad Bakić, Vedrana Pribičević, Davor Huić, Saša Cvetojević, Filip Galić i Milan Račić, a pitanja na koja odgovaraju su: 1. Vjerujete li da bi ekonomski liberalizam pomogao većini hrvatskih građana da bolje žive? i 2. Zbog čega nema velike političke stranke koja bi zagovarala tako nešto? Jeste li vi razmišljali o političkom angažmanu koji bi promovirao ideje ekonomskog liberalizma? Zanimljivo, potrebno. Net.hr

    06.09.2018. (12:24)

    Mijenjanje sustava mimo politike

    Nenad Bakić: Stvar je u sustavu, a ne kurikulumu

    Nenad Bakić: “Supruga i ja prošle smo godine donirali dva milijuna kuna sa svojih tekućih računa. Vodimo organizaciju koja je za nula kuna uvela programiranje u škole. Naša ideja koju predlažemo Ministarstvu je da uvedemo programiranje mikrobitovima od 1. do 4. razreda. Ta ponuda stoji u Ministarstvu, zasad kažu da nije dobra. Mi ćemo sami dati novce i pokazati da se uspješno i jeftino, gotovo besplatno mogu napraviti promjene.” (video, 15′)